Младен Богдан

gusle-jubilej

Hala Sportskog centra „Jezero“ večeras je bila ispunjena do poslednjeg mesta, dok je oko 500 igrača, pevača i muzičara Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ obeležilo veliki jubilej – 150 godina postojanja i rada. Od najmlađih predškolaca do izvođača u šezdesetim godinama, generacije su se smenjivale na sceni, pretvarajući koncert u snažnu sliku trajanja, zajedništva i identiteta.

Za članove, „Gusle“ su mnogo više od folklora. Aleksandra Rudarski, članica već dve decenije, kaže da društvo za nju predstavlja ljubav, porodicu i pripadnost.

-Član sam već dvadeset godina, od kojih sam petnaest bila aktivna. Sa mnom večeras na sceni su moje dve ćerke, Anja i Vanja. Zajedno predstavljamo zajedništvo koje se ne može rečima iskazati.

Darko Cvijan, član 24 godine, ističe prijateljstva i putovanja kao najlepše uspomene.

– Prva asocijacija ne „Gusle“ jesu ljubav  i prijateljstvo pošto toga najviše ima, a putovanja su naravno nešto što je obeležilo ove godine. Putovali smo na destinacije koje nikad ne bismo mogli da posetimo u suprotnom, a dodatna čar je što smo na tim mestima mogli da predstavimo našu tradiciju.

Mladi Nemanja Isakov kaže da su mu nastupi doneli druženje, putovanja i prvo mesto na takmičenju u Kraljevu.

-U „Guslama“ sam četiri godine. Ovde mi se sviđa jer ima puno putovanja, društva, igara, koreografija.  U Kraljevu sam osvojio pehar.

Svečanosti je prethodila sveta arhijerejska liturgija, a na početku koncerta prelomljen je slavski kolač. Kum slave bio je protojerej Boban Petrović.

-Braćo i sestre, nije lako ni izbrojati do 150 a kamoli brinuti da jedna organizacija kao što je ova opstane. Ova slika je najlepša razglednica koju možemo poslati. Kolika je naša radost večeras, tolika je i svih onih koji su izgarali tokom ovih decenija da održe taj lanac. Mnogi od njih danas nisu među nama, ali ćemo ih se sećati – istakao je otac Petrović.

Predsednik Saveza KUD Srbije Milorad Lonić istakao je da su „Gusle“ institucija od nemerljive vrednosti za očuvanje nematerijalnog nasleđa.

-Nematerijalno nasleđe ne postoji bez živog čoveka. „Gusle“ su primer kako se to radi – sa ljubavlju, znanjem i umećem. Ovo društvo prenosi našu tradiciju širom sveta i čuva je u njenoj punini.

Ovom prilikom Lonić je uručio priznanja direktoru Zoranu Petroviću, Magdaleni Popov i Igoru Popovu. Magdalena Popov već deceniju vodi umetnički rad ansambla, dok Igor Popov, vaspitač specijalista za tradicionalnu igru, sa ansamblima radi od 1999. godine.

Direktor Zoran Petrović poručio je da jubilej nije završnica, već obaveza:

-Ovaj koncert šalje poruku da imamo ogromnu obavezu da nastavimo. Sve okolnosti stvaraju iluziju da će ova delatnost nestati – neće. „Gusle“ čine ljudi. Ovo je spoj radosti, mladosti i zrelosti. Ovo je tek prvih 150 godina – poručio je Zoran Petrović.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je da jubilej prevazilazi lokalni značaj:

-Veoma sam ponosan. Sto pedeset godina „Gusala“, najstarijeg takvog društva u Srba koje kontinuirano radi, veliki je ponos za Kikindu i za ceo srpski narod. Koliko je generacija prošlo kroz ovo društvo, govori i ova prepuna hala. Dokle god „Gusle“ postoje, postojaćemo i mi – izjavio je Bogdan.

Na sceni su se večeras susretale generacije – deca, roditelji i nekadašnji članovi koji su se vratili da zajedno obeleže jubilej. Upravo ta međugeneracijska povezanost čini „Gusle“ ne samo kulturnim društvom, već velikom porodicom.

Društvo, osnovano u 19. veku, nikada nije prekidalo rad i danas predstavlja jedan od stubova očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Jubilarni koncert pokazao je da tradicija nije prošlost, već živa snaga zajednice. Kikinda je večeras slavila svoje korene, ali i svoju budućnost — u koracima mladih igrača koji nastavljaju put dug vek i po.

Jer, kako su poručili iz „Gusala“, ovo je tek početak narednih 150 godina.

T. D.

ozelenjavanje

Oko 450 ukrasnih drvenastih i žbunastih sadnica posađeno je danas na potezu Starog jezera u okviru donatorske akcije kompanije Essity iz Austrije. U sadnji su učestvovali učenici OŠ „Feješ Klara“, predstavnici grada i stručne službe za zelenilo.

Akcija je organizovana na delu između parkinga KSC „Jezero“ i mosta prema Starom jezeru, sa ciljem popunjavanja zelenih površina i unapređenja kvaliteta životne sredine.

Učenici osmog razreda ove škole priključili su se akciji u okviru nastave ekologije. Kako je istakla nastavnica Aleksandra Ćazić Kiurski, ovo nije prvi put da škola učestvuje u sličnim aktivnostima.

-Učenici su došli da pripomognu sadnji novih mladih sadnica kako bi ostavili mladom naraštaju nešto u amanet. Oni vode računa i o sadnicama u školskom dvorištu, a na časovima ekologije i biologije uče kako da se brinu o životnoj sredini. Veoma su ekološki osvešćeni i raspoloženi za ovakve aktivnosti – navela je nastavnica.

Učenici ističu da im ovakve akcije znače i lično.

-Mislim da je važno da ozelenimo grad zbog kiseonika i jer je zdravo. Nije bilo naporno i baš je zabavno, lakše nego što sam mislila – rekla je učenica Una Malogajski, dodajući da planira da se i ubuduće više angažuje.

Njen školski drug Nemanja Feješ kaže da često boravi na Starom jezeru i da mu je važno da prostor bude uređen:

-Za mene ovaj projekat znači mnogo zbog kiseonika i zato što slobodno vreme najčešće provodim ovde.

Sadnja se realizuje iz donacije kompanije Essity, a ovo je druga godina zaredom da ta kompanija finansijski podržava ozelenjavanje u Kikindi. Prema rečima Miodraga Radovanovića, inženjera šumarstva JP „Kikinda“, prošle godine u Ruskom Selu zasađen je park na površini od dva hektara.

-Ove godine na red je došlo popunjavanje površina na Starom jezeru koje naši sugrađani dosta koriste. Pored ovog parka, trudimo se da popunjavamo sve zelene površine u urbanom delu i okolini sela- naveo je Radovanović.

Akciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je naglasio značaj saradnje sa donatorima.

-Ova donacija vredna je oko milion i osamsto hiljada dinara. Posadili smo oko 450 sadnica na radost đaka i naših sugrađana. Cilj nije samo lepši izgled grada, već zdravija sredina za život – poručio je gradonačelnik.

T. D.

memorandum-2

Grad Kikinda je danas, potpisivanjem Memoranduma o razumevanju zvanično započeo izradu teritorijalne strategije urbanog područja. Dokument je u ime lokalne samouprave potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan sa predstavnicima programa EU INTEGRA, čime je potvrđena saradnja na planiranju budućeg razvoja grada i prigradskih naselja.

Proces se sprovodi u okviru programa EU INTEGRA – Podrška EU integralnom teritorijalnom razvoju, u saradnji sa Ministarstvom za evropske integracije, a komponentu izgradnje kapaciteta realizuje UNOPS.

Gradonačelnik je istakao da je prepoznavanje Kikinde kao partnera u programu značajno za dugoročno planiranje.

-Cilj nam je da strateški sagledamo projekte i probleme koje želimo da rešimo u narednom periodu i da predstavimo pravac razvoja grada u narednih nekoliko godina. Želimo da strategija bude održiva i ostvariva, a ne mrtvo slovo na papiru – naveo je Bogdan.

Prema njegovim rečima, u izradu će biti uključeni predstavnici privrede, ekonomije, kulture, turizma i sami građani, kako bi proces bio transparentan, a prioriteti realni. Poseban akcenat biće na infrastrukturnim projektima, putnoj mreži, uslovima za privlačenje investitora, kao i objektima namenjenim sportu, kulturi i deci.

Menadžerka komponente programa EU INTEGRA, Olivera Kostić, pojasnila je da je reč o četvorogodišnjem programu koji finansira Evropska unija, a koji zajedno sprovode UNOPS i Stalna konferencija gradova i opština.

-Kroz javni poziv izabrano je 11 teritorija, među kojima je i Kikinda. Odmah po završetku strategije biće raspisan poziv za njenu realizaciju, što znači da će grad imati priliku da konkuriše za sredstva za sprovođenje prioritetnih projekata – navela je ona.

Kako je istaknuto, ovaj pristup se zasniva na mehanizmima kohezione politike Evropske unije, sa ciljem da lokalne samouprave budu spremne za korišćenje budućih evropskih fondova i drugih izvora finansiranja.

Izrada strategije predstavlja prvi korak ka definisanju konkretnih razvojnih mera i projekata koji bi trebalo da unaprede kvalitet života građana Kikinde.

T. D.

msk-kuhinja-(4)

Posle petomesečne pauze u pripremanju kuvane hrane za korisnike programa Narodna kuhinja, 550 korisnika iz grada ponovo će dobijati tople obroke. Zahvaljujući potpisanom ugovoru o saradnji i korišćenju kuhinje Metanolsko-sirćetnog kompleksa, između ove fabrike i Crvenog krsta, za najugroženije sugrađane ponovo će biti pripreman ručak.

Događaju je prisustvovao Ljubomir Miladinović, generalni sekretar Crvenog krsta Srbije.

-Ovo je primer dobre prakse na koji način treba rešavati ozbiljan problem i kako doći do sistemskog rešenja – rekao je Miladinović. – Kada se svi udružimo nema toga što ne može da se reši. U ovoj godini Crveni krst Srbije obeležava 150 godina postojanja, a reč je o organizaciji koja je most između onih koji imaju i mogu i onih kojima su podrška i pomoć najpotrebniji.

Mirko Latinović, generalni direktor MSK dodao je da su prvi razgovori započeti avgusta prošle godine.

-Odlučili smo da prostor koji ne koristimo duže od dve decenije, a koji odgovara nameni, ustupimo gradu Kikindi i Crvenom krstu. U dogovoru sa njima uradili smo sve što je bilo neophodno da kuhinja što pre proradi. Podršku ćemo pružiti i u narednom periodu jer nam je želja da ne bude prekida u distribuciji obroka – precizirao je Latinović.

Ugovor je potpisan na 11 meseci, sa mogućnošću da se produži. U MSK je zaposleno 550 radnika i ovo preduzeće jedno je od tri preduzeća iz petrohemijskog kompleksa i predviđeno je a privatizaciju.

-Po završetku ove godine, obnovićemo ugovor o zakupu. Ukoliko dođe do nepredviđenih okolnosti na vreme ćemo obavestiti sve nadležne  službe kako bi iznašli novo rešenje, a da ne dođe do prekida  u snabdevanju korisnika Narodne kuhinje – zaključio je Mirko Latinović.

Pored 550 kuvanih obroka, obezbeđuje se i 435 lanč paketa za korisnike Narodne kuhinje u selima, napomenuo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Za sve vreme, dok nije bilo kuhinje, i korisnici u gradu dobijali su lanč pakete sa osnovnim životnim namirnicama. Kuhinja, koja je bila u nekadašnjem Domu učenika, morala je da se izmesti jer u ovom objektu počinju radovi koji će doprineti proširenju kapaciteta Gerontološkog centra. Tražeći novi objekat, cilj nam je bio da to bude prostor koji će u potpunosti odgovarati standardima i koji će nam dugo služiti. Pronašli smo ga u Metanolu i sada je potpisivanjem ugovora to i ozvaničeno – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta precizirala je da distribucija kuvanih obroka počinje sutra, 3. februara:

-Mobilni distributivni punktovi ostaju u ulicama Hajduk Veljkovoj, Rade Trnića i u Mikronaselju. Hrana će se distribuirati i u Crvenom krstu, a tople obroke sa hlebom korisnici će moći da preuzmu od 10 do 11 sati. Grad je obezbedio blizu 20 miliona dinara, a Crveni krst Srbije deset artikala za funkcionisanje Narodne kuhinje.

Kuhinju je opremio Metanol, a lokalna samouprava i Crveni krst plaćaće iznajmljivanje prostora. Učestvovala je i fabrika „Toza Marković“ koja je donirala 150 kvadrata pločica.

A.Đ.

bebi-paketi-januar-2026-(7)

Za 165 beba rođenih u septembru, oktobru, noveembru i decembru prošle godine u Gradskoj kući dodeljeni su paketi sa osnovnom opremom, dar lokalne samouprave.

Poklon za novorođenče dobila je i Nikolina Manojlović Feher.

-Sina Petra rodila sam pre četiri meseca i to mi je druga beba. Imam i osmogodišnjeg sina Nikolu. Puno nam znači što grad misli na nas i našu decu. Paketi su dobro došli, a multifunkcionalna stolica je  – Manojlović Feher.

 

Najmlađe goste Gradske kuće i njihove roditelje, bake i deke pozdravio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je naveo da su pokloni koje obezbeđuje „Bebi klub“ jedna od najlepših i najradosnijih akcija lokalne samouprave.

-Za sve nas ovo je porodično okupljanje jer je Gradska kuća dom svih naših sugrađana. Svim roditeljima, ali i onima koji se još uvek nisu odlučili za ovaj korak, možemo da obećamo da će lokalna samouprava uvek biti uz njih. Izdvajamo značajna sredstva za populacionu politiku i dečiju zaštitu, a za mere socijalne zaštite u ovoj godini opredeljeno je više sredstava. U planu je da uvećamo izdvajanja za Savetovalište za brak i porodicu – poručio je gradonačelnik Bogdan.

Dodeli su prisustvovali i pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, kao i članice Gradskog veća Marijana Mirkov i Melita Gombar.

 

A.Đ.

svetosavska-akademija-4

Svetosavska akademija u Kikindi okupila je učesnike iz kulturnog i obrazovnog života grada kroz horske nastupe, besede i dodelu nagrada učenicima koji su se istakli na likovnom i literarnom konkursu. Program je imao za cilj da, kroz primer Svetog Save, podstakne decu i mlade na vrednosti znanja, odgovornosti i zajedništva.

Program su obogatili hor „Atendite“, Ženski crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“, Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“, učenici odeljenja II1 Ekonomsko-trgovinske škole i Dečiji hor „Sveti Jovan Šangajski“.

Nakon predavanje na temu Svetog Save koje je održao veroučitelj Branislav Jesić, nastupila je svečana dodela nagrada deci koja su se istakla na literarnom i likovnom konkursu.

Najveći broj pristiglih radova bio je iz oblasti likovnog stvaralaštva – oko 200 radova, od kojih je nagrađeno 36, dok su u kategoriji literarnih radova najzastupljeniji bili učenici srednjih škola.

Specijalna nagrada za kreativni pristup dodeljena je učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Anđeli Batanski, koja je rad realizovala u video-formatu.

-Moja ideja je bila da to bude kreativni zadatak, a ne klasičan literarni rad. Napravila sam video u kojem govorim o Svetom Savi, sa specijalnim efektima koji daju poseban utisak. Za takmičenje nas je pripremao razredni starešina Branislav Jesić – rekla je Batanski.

Jerej Miroslav Bubalo istakao je da je Svetosavska akademija način da se kulturni potencijal grada usmeri ka mladima i očuvanju vrednosti.

-Sveti Sava je svojim primerom učio ljude šta znači ne biti egoista, imati ljubav i požrtvovanje za svoj narod. Želeli smo da podsetimo odrasle, a pre svega decu, kakav temelj imamo i da tu zajedničku kuću sačuvaju i očuvaju – poručio je Bubalo.

O značaju Svetog Save za identitet i obrazovanje govorio je i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Danas smo se okupili da bismo shvatili ko smo i odakle dolazimo. Sveti Sava nije samo istorijska ličnost, već putokaz i tiho svetlo koje vekovima vodi srpski narod kroz veru, znanje i dostojanstvo. On je razumeo da se snaga države ne meri mačem, već knjigom i znanjem. Svetosavlje nas uči miru, dijalogu i zajedništvu i da su deca najveća svetinja – istakao je Bogdan.

Protojerej Boban Petrović zahvalio je Gradskoj upravi na podršci organizaciji i ukazao na rast interesovanja učenika.

-Malo je ličnosti u našoj istoriji kakva je bio Sveti Sava. Zahvaljujemo svima koji su učestvovali u konkursu. Ove godine stigao je najveći broj radova, što nam je bio i cilj kada smo konkurs pokrenuli. Ponosni smo na to kako naša deca misle i pišu o Svetom Savi – jer svetosavlje nije samo sećanje, već i način života – naglasio je Petrović.

Među dobitnicima prvih nagrada za literarne radove su učenici srednjih i osnovnih škola iz Kikinde i okolnih mesta: Ivana Vlačić (učenica 4 razreda Srednje stručne škole „Miloš crnjanski“), Dunja Adamović (VII3 OŠ „Žarko Zrenjanin“), Petra Subotin (VII3 OŠ „Žarko Zrenjanin“), Andrej Sandić (OŠ „Petar Kočić“ iz Nakova).

Prva mesta na likovnom konkursu pripala su sledećim učenicima osnovnih i srednjih škola: Nikolina Mirkonj (OŠ „Milivoj Omorac“ iz Iđoša), Filip Grahovac (OŠ „Žarko Zrenjanin“), Selena Subotić (OŠ „Vuk Karadžić“), Vladimir Badrljica (OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina), Ognjen Terzin i Matija Vidač (OŠ „Žarko Zrenjanin“), Sanja Davidović (OŠ „Žarko Zrenjanin“), Dunja Milečić (OŠ „Žarko Zrenjanin“), Teodora Tomić (OŠ „Sveti Sava“), Dragan Mekičić („Šesti oktobar“), i Marina Kovačević (Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“).

poklon-za-osmeh

Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš posetili su učenike Osnovne škole „Gligorije Popov“ i uručili im prigodne poklone u okviru akcije „Poklon za dečji osmeh“. Akcija se realizuje povodom obeležavanja školske slave Svetog Save.

U ime učenika i zaposlenih, direktorica Aleksandra Felbab uputila je zahvalnost lokalnoj samoupravi na, kako je istakla, lepom gestu darivanja, kao i gradonačelniku Bogdanu i članu Gradskog veća Farkašu na izdvojenom vremenu, uz očekivanje da će se saradnja nastaviti i ubuduće.

Planira se da poklone dobiju svi đaci na teritoriji Grada Kikinda, čime lokalna samouprava nastavlja aktivnosti usmerene na podršku učenicima i školama.

kolonizacija-svecana-akademija-5

U Narodnom muzeju večeras je održan program posvećen obeležavanju 80 godina od kolonizacije Vojvodine, jednog od najvećih organizovanih preseljenja stanovništva posle Drugog svetskog rata. Učesnici skupa, između ostalih, bili su dr Jelena Veselinov, istoričar prava, dr Milan Micić, istoričar, mr Pavle Orbović, istoričar, i Bogdan Šekarić, etnolog. Govorilo se o istorijskim, pravnim i društvenim posledicama kolonizacije, u okviru koje je na prostor Vojvodine u kratkom roku naseljeno oko 250.000 ljudi.

Dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, podsetio je da su kolonisti uglavnom dolazili iz ratom razorenih područja i da je čitav proces imao izrazito humani karakter.

-Na teritoriju Vojvodine je za godinu dana došlo oko 250.000 ljudi u 114 naselja. To je najorganizovanija kolonizacija u istoriji Vojvodine i donela je novu energiju i nov život u banatska naselja – istakao je Micić.

O organizaciji procesa govorio je mr Pavle Orbović, naglasivši da je preseljenje bilo precizno planirano i logistički zahtevno.

-Određeno je da se u Vojvodinu naseli oko 45.000 porodica, sa prosečno šest članova, što je približno 250.000 ljudi. Prevoz je bio organizovan vozovima, put je često trajao od sedam do deset dana, a uslovi su bili veoma teški – naveo je Orbović.

Dr Jelena Veselinov ukazala je da je kolonizacija bila tesno povezana sa agrarnom reformom i pravnim uređenjem novonastalih odnosa.

-Kolonizacija je bila zamašan posao obavljen u rekordnom roku od 1945. do 1948. godine. Cilj je bio da se reši boračko pitanje, ublaži glad i uredi raspodela zemlje i imovine – rekla je Veselinov.

O lokalnom kontekstu govorio je hroničar Dušan Dejanac, koji je podsetio da je poslednja grupa kolonista u Kikindu stigla na Badnje veče iz Bihaća i Bosanske Krupe.

-Stigli su nenajavljeni, ali su za dva do tri dana za njih bile pripremljene kuće – naveo je Dejanac.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je da je na teritoriju grada nakon rata došlo više od 14.000 kolonista i da su oni, zajedno sa starosedeocima, oblikovali identitet grada.

-Kikinda je uvek bila grad otvorenog srca, a potomci kolonista danas čine važan deo naše zajednice – poručio je Bogdan.

Kako je istakla članica Gradskog veća za kulturu i turizam Marijana Mirkov, obeležavanje ovog jubileja je „prilika da se oda priznanje svima koji su napustili svoja ognjišta i doprineli razvoju zajednice u kojoj danas živimo“.

Program su upotpunili nastupi KUD-a „Petar Kočić“, kao i tradicionalna gastronomska ponuda Udruženja žena iz Novih Kozaraca.

krvavi-januar

Povodom 84 godine od stradanja nedužnih građana u takozvanom Krvavom januaru, u Kikindi su danas položeni venci i služen parastos na mestu sećanja. Okupljanju su prisustvovali predstavnici grada, boračkih organizacija, sveštenstvo i potomci stradalih.

Komemorativni skup održan je uz prisustvo većeg broja sugrađana, uprkos hladnom vremenu, a nakon verskog obreda prisutnima su se obratili predstavnici organizatora i zvaničnici. Parastos su služili sveštenici Srpske pravoslavne crkve Boban Petrović i Miroslav Bubalo.

Potresno svedočanstvo iznela je Anđelija Rankov, potomak stradalog Žarka Trećakovog, koja je podsetila na ličnu i porodičnu tragediju.

-Imala sam devet godina kada su mi ubili oca. Svakog devetog januara mi je teško. Nas troje dece je ostalo bez oca. Imao je samo 44 godine – rekla je Rankov.

U ime organizatora, predsednik SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je na istorijski značaj događaja i okolnosti u kojima su građani stradali.

-Okupili smo se da obeležimo jedan od najtragičnijih događaja u istoriji našeg grada. Nedužni građani Kikinde i okoline stradali su bez krivice i suđenja od strane okupatora – izjavio je Orelj, dodajući da su njihova stradanja „ugrađena u temelje slobode koju danas živimo“.

Predsednik SUBNOR-a AP Vojvodine Jovo Baroševčić naglasio je da je sećanje na stradale deo šire borbe protiv zaborava.

-Na svirep način neprijatelj je pobio mlade ljude samo zato što su bili Srbi i rodoljubi. Istoriju moramo da učimo i da ne zaboravimo njihovu žrtvu – naglasio je Baroševčić.

Sveštenik Boban Petrović je u obraćanju istakao značaj lične i zajedničke odgovornosti u očuvanju uspomene na žrtve.

-Ako mi ne budemo poštovali druge, ni nas neće poštovati. Moramo pokazati našoj deci da se večne vrednosti ne smeju zaboraviti – poručio je on.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je da je obaveza zajednice da neguje kulturu sećanja i da žrtve fašističke okupacije ne smeju biti zaboravljene.

-Ovaj zid plača treba da bude svetilnik i spomenik našeg stradanja. Prošlo je 84 godine, a mi se ovde okupljamo svake godine da ovaj tragičan događaj ne bi bio zaboravljen – rekao je Bogdan, zahvalivši se potomcima stradalih i predstavnicima boračkih udruženja na očuvanju sećanja.

Komemoracija povodom Krvavog januara u Kikindi organizuje se svake godine i ima za cilj da podseti javnost na stradanje civila tokom Drugog svetskog rata, kao i na značaj očuvanja istorijskog pamćenja u lokalnoj zajednici.

bozic-1

U Hramu Svetog oca Nikolaja u Kikindi danas je, na Božić, služena praznična liturgija, nakon koje je obavljeno lomljenje česnice. Hram je bio ispunjen vernicima, među kojima je bilo mnogo dece i mladih, a posle pričešća najmlađima su podeljeni paketići.

Nakon liturgije, usledilo je tradicionalno lomljenje česnice, u kojoj su se nalazili jedan zlatnik i dva srebrnjaka, koje je obezbedio Veselin Petkov. Srećna dobitnica jednog od srebrnjaka bila je Ljiljana Veskov (77) iz Kikinde, koja je podsetila da je i ranije imala sličnu sreću.

-Pre osam godina, kada mi se praunuk rodio, izvukla sam zlatnik. Sada čekam peto praunuče i izvukla sam srebrnjak. Ovo mi je velika čast, inače sam crkvena žena – rekla je Veskov.

Starešina hrama, otac Miroslav Bubalo, naveo je da je česnicu pripremila pekara „Testoteka“, koja je, kako je istakao, rad izvela bez ikakve nadoknade, čak i za materijal. On je podsetio da lomljenje česnice u hramu nije drevni običaj, ali da se u Kikindi praktikuje već oko deset godina i da će se truditi da se taj običaj održi.

-Česnica, kao i svaki hleb, simboliše jedinstvo zajednice koja se okuplja oko tela Hristovog – poručio je otac Bubalo, dodajući da praznik ne treba da ostane samo na nivou običaja, već da nosi suštinsku poruku promene odnosa između Boga i čoveka.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, čestitao je Božić sugrađanima i pozvao na jedinstvo i međusobno uvažavanje.

-Da Božić provedemo u miru sa svojim najmilijima, u toplini porodičnog doma. Živimo u svetu koji je nepredvidiv i ne smemo da dozvolimo da se delimo. Treba da čuvamo jedinstvo, da razgovaramo i da se poštujemo, čak i kada imamo razlike u mišljenju – poručio je gradonačelnik, ističući da je ohrabrujuće što su hramovi puni dece i mladih.

Vernicima je pročitana i poslanica patrijarha Porfirija, u kojoj je upućen poziv na jedinstvo u ljubavi u vremenu nesreće, rata i bolesti, kao i na očuvanje zajedništva i međusobne brige.

error: Content is protected !!