miljana kitanović

Nursen-Basce-1

Petnaestogodišnja Nuršen Bašće iz Istanbula već tri meseca živi u Kikindi u okviru programa razmene „Interkultura“, a naša sredina, kako kaže, brzo joj je postala „dom daleko od doma“. Prvi utisak bio joj je da je grad mnogo manji od onoga što je navikla, ali upravo ju je taj mirniji tempo života osvojio na prvi pogled.

Najviše je iznenadila razlika u školskom ritmu: u Turskoj je u učionici provodila i do deset sati dnevno, dok u Kikindi ima dovoljno vremena i za šetnju do škole – naviku koja joj je postala omiljena.

-Pešačim 35 minuta do škole svakog dana, ali osećam kao da traje deset. Baš mi prija – rekla je ona.

Živi kod porodice Avramov, a vršnjakinja Lara ističe da je prvi susret u Beogradu bio veoma emotivan. Odluku da postanu domaćini doneli su bez mnogo razmišljanja.

-Nikada nisam delila sobu, ali sada mi je to normalno. Trebalo je oko dve nedelje da se naviknemo na suživot, ali sve ide lepo – objasnila je Lara.

Nuršen je brzo prihvatila lokalne navike, a najviše je oduševljavaju srpski praznici, hrana i toplina ljudi. Omiljena jela su joj ćevapi i sarma, a najdraža srpska reč – „prijatno“. Priznaje da joj buka i gužva Istanbula uopšte ne nedostaju, ali joj nedostaju prijatelji i porodica.

Svoje utiske redovno deli sa roditeljima, a kada se u julu bude vratila kući, već zna šta će im prvo reći: „Drago mi je što vas vidim, ali ja bih nazad u Kikindu.“

skola idjos

U škole u Srbiji iz nadležnog ministarstva, prošle sedmice su stigla tri nova pravilnika. Neke od stavki, odnosno instrukcija, izazvale su nezadovoljstvo dela prosvetnih radnika.

Psiholog u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, Miljana Kitanović, kaže da pravilnici, u suštini, preciziraju postojeći Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja iz novembra prošle godine. U pitanju su: Pravilnik o protokolu postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje, o ocenjivanju učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju i o društveno-korisnom i humanitarnom radu.

– Novina koju donose je postupanje ustanove u odnosu na krizni događaj, odnosno njen adekvatan odgovor i definisano je šta je to krizni događaj. Takođe, neophodno je da se napravi plan postupanja u kriznim situacijama, što je deo plana već postojećeg Tima za zaštitu od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Kada se dogodi krizna situacija, direktor imenuje Tim za krizne situacije. U Pravilniku su i nabrojane  krizne situacije i mere koje škola treba da preduzme. Novine su: od nasilnog ekstremizma, trgovine ljudima, eksploatacije, i kriznih događaja – prirodne smrti, ubistva, pokušaja ubistva i samoubistva, dojava o bombi, do prirodnih katastrofa i terorističkih napada – kaže profesorica Kitanović i dodaje da je novost i postupanje ustanove u odgovoru na krizni događaj.

Tim za krizne situacije mora i da sačini plan zaštite od nasilja učenika za drugi i treći nivo nasilja. Za treći nivo se obavezno sprovodi vaspitno-disciplinski postupak. Sada su koraci i redosled postupaka jasnije definisani, ko šta i kada radi, objašnjava profesorica Kitanović.

– I kada to nije bilo propisano, mi smo za treći nivo nasilja, vršnjačko nasilje, sprovodili vaspitno-disciplinski postupak.

Što se tiče Pravilnika o ocenjivanju, sporan je Član pet koji je izazvao nezadovoljstvo jednog broja nastavnika i po kojem, ukoliko više od polovine roditelja nije zadovoljno radom nastavnika, realizacijom nastave, ocenjivanjem, pismenim putem obraćaju se predstavniku Saveta roditelja koji dokument predaje u proceduru, tako da se prigovor roditelja analizira na nivou Stručnog veća. Nastavnik daje odgovor na prigovor direktoru koji, sa saradnicima, odlučuje o merama, zapravo preporukama za poboljšanje rada nastavnika – pedagoško-instruktivnom radu, posećivanju časova kolega, upućivanju na seminar. Ukoliko roditelji i dalje nisu zadovoljni, obraćaju se Školskoj upravi i Ministarstvu prosvete.

– Mislim da je nezadovoljstvo izazvano pogrešnim tumačenjem da roditelji mogu da izbace nastavnika iz škole – kaže profesorica Kitanović. – To se ne dešava jer postoje drugi načini i rad nastavnika se prati, sprovode se ankete među učenicima.

Još jedna novina je da, u srednjim školama, po Pravilniku o ocenjivanju, jasnije definisano ono što imamo u Zakonu. Sada je precizirano da je ocena iz vladanja i opisna i brojčana, i da se ocenjuje najmanje dva puta u toku polugodišta – pojašnjava profesorica. – Do sada samo jednom u toku polugodišta mogli da izreknemo meru, ali nije podrazumevala i smanjenje ocene iz vladanja. Toga je nekada bilo u školama, samo je sada vraćeno.

Nedoumicu je izazvala i informacija o postupanju u slučaju da je učenik odsustvovao iz nastave duže od 15 dana. Pojavila se informacija, koja je izazvala revolt, da treba da se uspostavi plan rada, a tačno je da je samo neophodno napraviti plan ocenjivanja, precizira profesorica i naglašava da će svi Pravilnici biti obrađeni na pedagoškim kolegijumima.

– Škole održavaju pedagoške kolegijume, a na osnovu pravilnika pravnici i usklađuju statut škole. Za odeljenske starešine ja napravim izvod iz pravilnika, najosnovnije stvari, kao podsetnik kako da postupaju.

Što se tiče društveno-korisnog ili humanitarnog rada, sada je obavezan uz pojačan vaspitni rad. Napravi se plan, a učenik se prati i vrednuje – suština je u tome, kaže profesorica, da se dogode promene u ponašanju đaka, a ne da se on kažnjava.

error: Content is protected !!