mesec pravilne ishrane

sanja-brusin-pravilna-ishrana-(1)

Oktobar, mesec pravilne ishrane, usmeren je na edukaciju stanovništva o pravilnoj ishrani, kao jednom od najznačajnijih faktora u prevenciji hroničnih nezaraznih bolesti. Cilj je da se najšira populacija, a posebno deca i mladi informišu, ali i da steknu pravilne navike u ishrani. Dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i Centra za higijenu i humanu ekologiju Zavoda za javno zdravlje navodi da je najvažnija uravnotežena ishrana.

-Optimalan energetski, kao i unos životnih namirnica, sastava i zdravstveno-bezbedna hrana čine pravilnu ishranu. Namirnice se dele u sedam grupa i potrebno je da sve one, u određenoj srazmeri, budu zastupljene. Njihov odnos predstavljen je piramidom zdrave ishrane i u bazi  su žitarice, sledeći nivo su voće i povrće, slede meso, mleko i prerađevine i tek na vrhu piramide su šećeri i ulja – istakla je dr Brusin Beloš.

Centri za sitost i glad u mozgu tačno znaju koliko nam hrane treba. Međutim određene okolnosti poput stresa i navika preuzetih iz porodice mogu da dovedu  do toga da se unosi više ili manje hrane u odnosu na ono što nam je zaista potrebno. Dugoročno tako nastaju gojaznost ili pothranjenost.

-Većina se hrani onako kako su ih naučili roditelji ili se rukovode onim što su negde pročitali. U našem okruženju ishrana je, uglavnom, nepravilna. Zato u Vojvodini ima više od 50 odsto odraslih gojaznih osoba u odnosu na broj stanovnika. Kada pričamo o deci gojazna je četvrtina – dodaje naša sagovornica.

U Vojvodini u ishrani najviše preovlađuju masnoće i šećeri.

-Jede se prilično masna hrana, pogotovo zimi i puno se jede slatkiša, što kupljenih, što onih koje majke i bake naprave. Ova dva faktora najviše doprinose gojaznosti. Na ovu bolest utiče i nepravilna frekvencija uzimanja obroka. Postoje osobe koje ne jedu ništa do poslepodne i onda odjednom unesu 2.000 kalorija što je previše i što uzorkuje usporavanje metabolizma. Takođe kod nas se previše jede meso, a unosi se i puno soli koja je glavni etiološki faktor u nastanku povišenog krvnog pritiska. Neophodno je pet obroka dnevno, tri glavna i dve užine koje su voće i povrće – precizirala je dr Sanja Brusin Beloš.

Pored nepravilne ishrane i manjak fizičke aktivnosti i kod dece i kod odraslih dovodi do gojaznosti. Pri Zavodu za javno zdravlje radi ambulanta za dijetetiku koja se bavi poremećajem ishrane. Od prošle godine Fond PIO preuzeo je finansiranje lečenja onih koji imaju problema bez obzira na to da li su odrasli ili deca. Oni u naznačenu ambulantu dolaze sa uputom.

-Do sada smo imali više od 200 pregleda. Pored gojaznih, kojih je najviše, imamo pothranjene, ali i osobe sa specifičnim poremećajima u ishrani. Lečimo i pacijente sa povišenim masnoćama, sa šećernom bolesti koji nemaju gojaznost, sa gihtom. Prvi pregled je klinički i obave se merenja i razgovor. Tada dajemo uput da se uradi krvna slika i na osnovu nje računamo energetske potrebe i sačinjavamo individualni plan ishrane. Želim da pohvalim naše pacijente jer se većina pridržava onoga što im preporučimo. Gojaznost je bolest, iako smo mi prilično tolerantni prema njoj, a ne bi trebalo da budemo – zaključila je dr Sanja Brusin Beloš.

Povodom meseca pravilne ishrane i Svetskog dana hrane, koji je 16. oktobra, Zavod je raspisao likovni konkurs na temu zdrave hrane. Pristigao je veliki broj radova iz vrtića i osnovnih škola iz Severnobanatskog okruga, a žiri koji su činili Aleksandra Vukosavljev i Katarina Tubin odabrao je najbolje. Po tri nagrade dodeljene su deci predškolskog uzrasta i isto toliko za učenike osnovnih škola, kao i jedna specijalna nagrada.

A.Đ.

 

 

 

 

387543727_155812324219488_8426676080132340165_n

Oktobar je Mesec pravilne ishrane, a 16. oktobar je Svetski dan hrane. Tim povodom učenicima drugog razreda Osnovne škole „Đura Jakšić“ Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i dr Sanja Brusin Beloš iz Zavod za javno zdravlje, održale su predavanje o pravilnoj ishrani i kako ona utiče na  zdravlje.

-Zdrava hrana su povrće poput kupusa i salate, a od voća to su banana i jabuka. Treba svaki dan da je jedemo jer biljke imaju puno vitamina koje mi, kada pojedemo, unosimo u naš organizam – otkrio nam je učenik drugog razreda Vukašin Bobić.

I Vukašinova drugarica Petra Radak zna šta je pravilna ishrana.

-Kada unosimo puno voća i povrća prilikom jela, zdravo se hranimo. Tako naš organizam ima snage i pravilno se razvija. Najviše volim jabuke, banane, jagode, grožđe i lubenice  – otkrila nam je Petra.

Od najranijeg uzrasta neophodna je pravilna ishrana jer se tako predupređuju mnoge bolesti, a dr Sanja Brusin Beloš dodaje i da se zalaže da se o pravilnoj ishrani govori svakodnevno u školi i da to bude redovan predmet.

-Živimo u Banatu gde je kod polovine stanovništva izražena gojaznost, a 10 procenata njih je pothranjeno. Svega 35 odsto ima optimalnu telesnu masu. Čak četvrtina deca je gojazna tako da je naša misija da trenutno stanje popravimo. Posledica gojaznosti su sve masovne, nezarazne bolesti, poput infarkta, hipertenzije, cerebrovaskularne, endokrine u druge bolesti – precizirala je dr Brusin Beloš.

Kako bi deci približili ovu temu, predstavnici Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj uradili su interesantnu prezentaciju.

-Đaci su se upoznali sa piramidom ishrane, kao i sa namirnicama koje treba da jedu. Na taj način skrenuli smo im pažnju na to koliko je važna  uloga hrane da  bi bili zdravi i pravilno se razvijali.  Pored hrane, tu je i bavljenje sportskim aktivnostima, na šta smo im takođe skrenuli pažnju – istakla je Miroslava Narančić.

Simbolično, Stevan Iličić, član Gradskog veća i Miroslava Narančić, ovom prilikom đacima su uručili rančeve u kojima je bila jabuka i blok u koji će moći da upisuju koje su to namirnice zdrave.

 

error: Content is protected !!