маријана мирков

kud-izvor

KUD „Izvor” Nakovo organizovalo je večeras celovečernji humanitarni koncert u sali bioskopa, sa ciljem prikupljanja sredstava za lečenje Jasne Stokić iz Novog Miloševa, koja boluje od hronične bolesti bubrega petog stepena. Na sceni je nastupilo više od 60 članova društva, od najmlađih do izvođačkog i rekreativnog sastava.

Prema rečima Jovane Milinković, članice Upravnog odbora društva, ovoga puta akcenat nije bio samo na očuvanju tradicije.

-Jeste da nam je prva funkcija očuvanje narodne tradicije, večeras smo to stavili po strani. Večeras smo ovde radi solidarnosti, jer je humanost najlepše lice narodne umetnosti. Igramo za Jasnu Stokić, kojoj je novac potreban za transplantaciju i troškove lečenja, lekove i prevoz – istakla je Milinković.

Publici su se predstavili svi ansambli društva, uključujući i tri novoosnovane grupe. Izvedene su i tri premijerne koreografije, među kojima su bunjevačke igre i igre iz Crne Trave.

Događaju je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća, koja je naglasila značaj kulturnih sadržaja za život zajednice.

-Radost je što možemo da prisustvujemo ovako lepom događaju. Kada vidite koliko KUD radi i koliko mladih okuplja, to je znak da ovo selo živi. Kultura je duša sredine u kojoj živimo. Kao grad smo ponosni na ovakve programe i tu smo da ih podržimo – rekla je Mirkov.

Koncert je, pored umetničkog programa, imao i jasan humanitarni karakter, okupivši meštane oko zajedničkog cilja – pomoći sugrađanki u borbi za lečenje.

 

kolonizacija-svecana-akademija-5

U Narodnom muzeju večeras je održan program posvećen obeležavanju 80 godina od kolonizacije Vojvodine, jednog od najvećih organizovanih preseljenja stanovništva posle Drugog svetskog rata. Učesnici skupa, između ostalih, bili su dr Jelena Veselinov, istoričar prava, dr Milan Micić, istoričar, mr Pavle Orbović, istoričar, i Bogdan Šekarić, etnolog. Govorilo se o istorijskim, pravnim i društvenim posledicama kolonizacije, u okviru koje je na prostor Vojvodine u kratkom roku naseljeno oko 250.000 ljudi.

Dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, podsetio je da su kolonisti uglavnom dolazili iz ratom razorenih područja i da je čitav proces imao izrazito humani karakter.

-Na teritoriju Vojvodine je za godinu dana došlo oko 250.000 ljudi u 114 naselja. To je najorganizovanija kolonizacija u istoriji Vojvodine i donela je novu energiju i nov život u banatska naselja – istakao je Micić.

O organizaciji procesa govorio je mr Pavle Orbović, naglasivši da je preseljenje bilo precizno planirano i logistički zahtevno.

-Određeno je da se u Vojvodinu naseli oko 45.000 porodica, sa prosečno šest članova, što je približno 250.000 ljudi. Prevoz je bio organizovan vozovima, put je često trajao od sedam do deset dana, a uslovi su bili veoma teški – naveo je Orbović.

Dr Jelena Veselinov ukazala je da je kolonizacija bila tesno povezana sa agrarnom reformom i pravnim uređenjem novonastalih odnosa.

-Kolonizacija je bila zamašan posao obavljen u rekordnom roku od 1945. do 1948. godine. Cilj je bio da se reši boračko pitanje, ublaži glad i uredi raspodela zemlje i imovine – rekla je Veselinov.

O lokalnom kontekstu govorio je hroničar Dušan Dejanac, koji je podsetio da je poslednja grupa kolonista u Kikindu stigla na Badnje veče iz Bihaća i Bosanske Krupe.

-Stigli su nenajavljeni, ali su za dva do tri dana za njih bile pripremljene kuće – naveo je Dejanac.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je da je na teritoriju grada nakon rata došlo više od 14.000 kolonista i da su oni, zajedno sa starosedeocima, oblikovali identitet grada.

-Kikinda je uvek bila grad otvorenog srca, a potomci kolonista danas čine važan deo naše zajednice – poručio je Bogdan.

Kako je istakla članica Gradskog veća za kulturu i turizam Marijana Mirkov, obeležavanje ovog jubileja je „prilika da se oda priznanje svima koji su napustili svoja ognjišta i doprineli razvoju zajednice u kojoj danas živimo“.

Program su upotpunili nastupi KUD-a „Petar Kočić“, kao i tradicionalna gastronomska ponuda Udruženja žena iz Novih Kozaraca.

prva-beba

U Kikindi je rođena prva beba u Novoj 2026. godini. Dečak Aleksa, sin Sanje Sekereš iz Banatske Topole, na svet je došao u 8.33 časova u Porodilištu Opšte bolnice, čime je postao prva beba rođena u ovoj godini u gradu.

Prema rečima majke, Aleksa je njeno prvo dete, težak 3.630 grama i dugačak 57 centimetara, a porođaj je protekao u najboljem redu.

-Iskreno, nisam se nadala da će Aleksa biti prva beba u 2026. godini, samo sam želela da sve prođe kako treba. Porođaj je prošao u najboljem redu uz najbolju ekipu, na čelu sa doktorom Markom Đukićem – navela je Sanja, dodajući da joj je termin bio prvog januara.

Direktorka Opšte bolnice, Vesna Tomin, istakla je da je tokom 2025. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi rođeno tek 375 beba.

-To je značajno manje u odnosu na period od pre dve godine, kada je smo imali 480 novorođenčadi. Svakako nam treba više dece. Bolnica je srce ovog grada u kojem se ljudi leče, rađaju. Zdravi ljudi mogu da stiču, grade a to što smo stekli treba nekom i da ostavimo i zato je bitno da se rodi što više dece u jednoj godini i da napredujemo i rastemo kroz njih.

Čestitke majci i novorođenčetu uputio je i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, koji je Aleksu pozdravio kao prvog Kikinđanina u 2026. godini.

-Grad, po tradiciji, daruje prvu bebu u godini simboličnim, ali značajnim poklonom, kao znak poštovanja roditeljima koji se odlučuju na roditeljstvo. Ove godine taj poklon iznosi 80.000 dinara. Želim da poručim da smo kao grad izdvajali dosta velika novčana sredstva za dečiju zaštitu i populacionu politiku i želimo da nastavimo to i u narednom periodu. Nadamo se da ćemo 2026. imati više beba nego prethodne godine.

U ime Crvenog krsta, članica Gradskog veća Marijana Mirkov uručila je majci poklon-paket sa neophodnim stvarima za prve dane života bebe.

– Sa velikom emocijom smo danas na porođajnom odeljenju. Emocije su još veće jer smo malog Aleksu čekali tri dana Nove godine. Kao i svake godine, Crveni krst Kikinda poklanja prvoj bebi ali i svim bebama koje će se roditi do Božića skromne poklone, ono što je najpotrebnije za prve dana. Ali ovi paketi nose mnogo više: znanje da je Crveni krst uvek tu sa nama i u najlepšim trenucima i u najtežim. Poželela bih Aleksi puno sreće i trenutaka u životu, porodici bih poželela da imaju snage da ga izvedu na najbolji put. Zahvalila bih se i bolnici i porođajnom odeljenju jer svakodnevno, požrtvovano i sa toplinom spasavaju živote. Svim našim sugrađanima od srca želim uspešnu godinu, punu razloga za osmeh.

Rođenjem malog Alekse, Nova godina u Kikindi počela je lepim i značajnim događajem, koji je obradovao ne samo njegovu porodicu, već i širu zajednicu.

 

novogodisnji-koncert

U Narodnom pozorištu u Kikindi održan je jubilarni, deseti po redu, novogodišnji koncert Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, koji je i ove godine okupio veliki broj ljubitelja muzike i podario publici veče ispunjeno prazničnom atmosferom i iskrenim emocijama.

Na sceni su se predstavili solo pevači – učenici škole zajedno sa svojim nastavnicima, prateći vokali i hor, a koncert je otvorio mali horiić. U programu su izvedene poznate novogodišnje i božićne numere, od „Silent Night“ i „Carol of the Bells“, do zajedničkog finala uz „Jingle Bells“, koje je izazvalo snažan aplauz publike.

Članica Gradskog veća Marijana Mirkov istakla je značaj ovakvih događaja i ulogu muzičke škole u razvoju mladih talenata.

-Ovo je kruna njihovog godišnjeg rada, ali i podsetnik da obratimo pažnju na ono što nam je najbitnije – a to su deca, i to talentovana deca. Posmatrajući ih na sceni, vidim njihovu istrajnost, želju da daju sve od sebe, ali i tremu. Iza svake note koju smo čuli krije se veliki trud, rad učenika i svih zaposlenih u muzičkoj školi. A šta je lepše za novogodišnji poklon od čiste emocije – istakla je Mirkov.

Direktorka Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, Margita Detari, naglasila je da je ovogodišnji koncert poseban po svom konceptu.

-Deseti tradicionalni novogodišnji koncert je ove godine koncert solo pevača, učenika i nastavnika, pratećih vokala i hora. Večeras je nastupilo oko šezdeset učenika, koji su se pripremali mesec dana i više. Ukupno imamo 384 učenika u školi, zajedno sa pripremnom grupom, a u planu nam je da od septembra naredne godine otvorimo i odsek za bubnjeve – izjavila je Detari.

 

Attendite-1

U svečanoj sali Kurije večeras je promovisan 21. broj zbornika „Attendite“, godišnjeg izdanja Istorijskog arhiva Kikinda i jedinog arhivističko-istoriografskog časopisa na području Banata. Novi broj donosi deset radova – osam iz istoriografije i dva prikaza knjiga, a uredništvo ističe da se publikacijom nastavlja dvedecenijska tradicija negovanja lokalne istorije.

Članica Gradskog veća za kulturu i turizam Marijana Mirkov naglasila je da je svaki broj „Attendite“ „poklon gradu i važan dokument čuvanja naše prošlosti“, dok je glavni urednik Srđan Sivčev podsetio da je do sada u zborniku objavljeno 290 radova od 92 autora. Kao najznačajniji prilog u ovogodišnjem izdanju izdvojio je rad Dragana Beleslića o pesniku Dušanu Vasiljevu, koji donosi nova saznanja o njegovoj biografiji.

„Attendite“ ostaje mesto okupljanja istraživača i svih ljubitelja istorije, ali i važan putokaz budućim generacijama koje će u njegovim stranicama nalaziti sliku Kikinde kroz vreme.

pozoriste-20

Narodno pozorište Kikinda 2. decembra obeležilo je 75 godina postojanja svečanim programom koji je publika dočekala sa mnogo emocija. U prepunoj sali susreli su se sadašnji i bivši glumci, reditelji, tehničari i saradnici, kao i brojni poštovaoci pozorišta, stvarajući atmosferu ispunjenu sećanjima, smehom i iskrenim suzama.

Veče je započelo izložbom „Tkanje vremena: 75 godina pozorišnog kostima“, koju je priredila kostimografkinja Tatjana Radišić. Izložba je predstavila svojevrsni vreme­plov scenskog stvaralaštva, uključujući i najstariji sačuvani kostim iz predstave „Ujka Vanja“.

-Ovo je mali omaž pozorišnom kostimu i kući u kojoj sam napravila svoju prvu predstavu – rekla je Radišić.

Usledila je projekcija kratkog filma s arhivskim snimcima i fotografijama, a potom i neobičan i emotivan razgovor sa glumačkim ansamblom. Glumica Tanja Markov Križan vodila je prisutne kroz anegdote i uspomene koje su rukovođene aplauzima i smehom publike.

Direktor pozorišta Brane Marjanović istakao je da je cilj ovog programa bio da se oda počast svima koji su gradili pozorište — onima pred publikom, ali i onima koji stoje iza scene.

-Pozorište je atribut grada, a večeras smo želeli da se setimo i onih koji nisu više sa nama – poručio je.

U ime Grada Kikinde, članica Gradskog veća za kulturu Marijana Mirkov istakla je da je pozorište „srce i duša grada“, dok je gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio da „pozorište stvara zajednicu, vraća nas jedne drugima i čuva duh Kikinde“. Prisutne je pozdravila i Nevena Baštovanović, pomoćnica pokrajinskog sekretara za kulturu, koja je poručila da „ništa u pozorištu nije beznačajno, jer svaka uloga gradi sliku našeg razumevanja sveta“.

Vrhunac večeri bila je dodela Povelja zaslužnim pojedincima. Povelju za životno delo poneo je dugogodišnji glumac i upravnik Branislav Šibul, čiji je rad obeležio čitave epohe kikindskog teatra. Publika ga je pozdravila stojećim aplauzom.

Pored Šibula, priznanja su dobili i brojni saradnici, reditelji i glumci koji su decenijama stvarali repertoar pozorišta i čuvali njegov profesionalni status.

Svečanost je završena porukom koja se najglasnije čula kroz ovu posvećenu publiku — da je kikindsko pozorište mnogo više od zgrade i scene: ono je zajednička priča grada, čuvana i prenošena 75 godina.

 

czsu-konkurs-1

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović” danas su dodeljene nagrade najuspešnijim učesnicima likovnog konkursa za decu uzrasta od tri do šest godina, koji je Centar za stručno usavršavanje organizovao u okviru manifestacije „Sovembar“. Na konkurs je pristiglo više od 200 radova, a žiri je, zbog izuzetne kreativnosti najmlađih, imao težak zadatak da izabere najbolje.

Petoro mališana osvojilo je pojedinačne nagrade, dok je grupna nagrada pripala deci iz vrtića „Kolibri“.

Petra Pejić i Mila Simić podelile su grupnu nagradu sa svojim drugarima iz vrtića „Kolibri”.

-Mnogo volimo da crtamo sove. Znamo da one spavaju na drvetu i imaju uši – rekle su Petra i Mila.

Trogodišnja Petra Aćimov iz vrtića „Plavi čuperak“ dobitnica je pojedinačne nagrade.

-Moja sova je ljubičasta jer mi je to omiljena boja. Nacrtala sam ovu sovu sama u vrtiću. Brojaću sove na trgu sutra – podelila je sa nama Petra.

Dvogodišnji Aleksa Savić iz vrtića „Kolibri“ nosilac je i grupne i pojedinačne nagrade.

-Brat mi je pomogao da nacrtam ovu sovu. Koristio sam razne boje jer volim da crtam – ponosno je objasnio Aleksa.

Nagrade su uručile Mirjana Stepanov, direktorka Centra za stručno usavršavanje, i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Kao i svake godine, Sovembar je u toku, a sutra nas očekuje glavni i završni dan. Naša manifestacija se razlikuje od ostalih jer je bazirana na edukaciji – kako dočekati i zaštititi sove na Trgu, koje su odlučile da budu nemi posmatrači našeg grada. U program su uključene sve ustanove kulture, osnovne i srednje škole, ali i naši najmlađi,“ istakla je Mirkov i dodala da su radovi dece ove godine prevazišli očekivanja.

Kroz manifestaciju „Sovembar“, deca najmlađeg uzrasta uče o značaju očuvanja prirode, posebno o zaštiti ove jedinstvene ptice koja svake zime bira Kikindu kao svoj dom.

kutija-zelja-1

Hladno nedeljno veče u centru Kikinde nije uspelo da pokoleba mališane koji su, sa nestrpljenjem i iskrenom prazničnom radošću, dočekali omiljene goste – Deda Mraza i Snežnu kraljicu. Trg je bio prepun dece i roditelja, a atmosfera je podsećala na najlepše zimske razglednice: vesela, topla i puna iščekivanja.

Kao i svake godine, najznačajniji trenutak bilo je svečano postavljanje „Kutije želja“, u koju su deca ubacivala svoja pisma, nadajući se da će praznična magija stići baš do njih.

Sedmogodišnja Ema Berbakov kaže da je već pripremila svoje želje.

-Ove godine poželela sam Stiča, nokte što se lepe i privezak. Prošle godine Deda Mraz mi je ispunio želju. Dobila sam Stiča, kostim i slatkiše. Jedva čekam da vidim i Deda Mraza i Snežnu kraljicu! – rekla je Ema.

Slično uzbuđenje videlo se i kod Nikole Đomića, mališana od osam i po godina.

-Poželeo sam od Deda Mraza Lego kockice male. Prošle godine doneo mi je velike, a sada želim male – rekao nam je Nikola.

Deca su se slikala sa Deda Mrazom i ubacila prva pisma u „Kutiju želja“ dok su vredni vilenjaci delili bombone okupljenim mališanima. Gradonačelnik Mladen Bogdan i članica gradskog veća Marijana Mirkov upotpunili su veselje svojim prisustvom.

-Ovo nam je, kao i svake godine, najlepši skup koji imamo na gradskom trgu. Cele godine, i deca i roditelji čekaju ovaj trenutak da Deda Mraz dođe i postavi „Kutiju želja“. Sva deca koja su bila dobra i slušala roditelje mogu da požele želju i da se nadaju da će im biti ispunjena – izjavio je gradonačelnik Bogdan.

On je naglasio da će „Kutija želja“ na trgu ostati do 12. decembra, a po potrebi i duže.

-Deci je potrebna radost, osmeh i mir. Trudimo se da ih usrećimo ne samo podizanjem kvaliteta života, već i malim znakovima pažnje. Deda Mraz će sa podelom paketića krenuti oko Svetog Nikole – saopštio je Bogdan.

Gradonačelnik je najavio i jedno malo iznenađenje za osnovce povodom Srpske nove godine, ali detalje nije otkrivao. Uputio je i poziv svim sugrađanima koji žele da pomognu.

-Pozivam sve volontere, one koji vole decu i žele da nam se pridruže u podeli paketića, da upotpune našu ekipu i pomognu nam da usrećimo mališane i ove godine – poručio je Bogdan.

Doček „Kutije želja“ još jednom je pokazao koliko praznična magija može da okupi ljude i vrati ih najlepšim vrednostima – radosti, dobroti i zajedništvu. A dok su se deca polako vraćala kućama, jedno je bilo sigurno: u Kikindi praznici zvanično mogu da počnu.

T. D.

raznica-bibli-1

U Galeriji Kulturnog centra Kikinde otvorena je izložba „Riznica biblioteke“, koja publici otkriva manje poznato lice Narodne biblioteke „Jovan Popović“ – ne samo kao mesta knjige, već i kao čuvara vredne umetničke zbirke. Izložba je deo obeležavanja velikog jubileja, 180 godina postojanja najstarije kikindske ustanove kulture, i biće otvorena do 30. novembra.

Među posetiocima otvaranja bio je i profesor u penziji Dragoljub Badrljica, dugogodišnji pratilac likovnih dešavanja u okrugu.

-Pratim sve što se dešava vezano za umetnost na teritoriji našeg okruga. Ovo je jedno bogatstvo koje treba staviti javnosti na uvid. Ovakva umetnička dela u našoj sredini zaslužuju poštovanje. Biću subjektivan i reći ću: sve mi se sviđa – rekao je Badrljica.

Stručnjaci za istoriju umetnosti ovu zbirku svrstavaju među najznačajnije u ovom delu Vojvodine – pre svega zahvaljujući motivima i imenima autora koji su zastupljeni. O tim delima biblioteka je pre nekoliko godina objavila monografiju i katalog, čime je po prvi put sistematski obrađena likovna zbirka i zabeleženi podaci o slikama i autorima.

-Fond broji 52 umetničke slike različitih stilova i motiva, od kraja 19. veka do savremenih autora. Zbirka nije sistematski pravljena sa namerom da bude kolekcija, već se skupljala godinama, decenijama – objasnila je Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktora Narodne biblioteke.

Za izložbu „Riznica biblioteke“ odabrane su slike koje inače nisu svakodnevno dostupne posetiocima ove ustanove.

-Želeli smo da publici pokažemo najzanimljivija dela, ali i ona koja se inače nalaze po kancelarijama i ne mogu da se vide svakog dana – izjavila je Brkin Trifunović.

Postavka otkriva bogatstvo tema i stilova: od portreta, žanr-scena i pejzaža do mrtve prirode. Zbirka svedoči o multikulturalnom karakteru Kikinde. Mnoge slike stare su više od jednog veka, pa je, kako naglašava Brkin Trifunović, prioritet njihova zaštita.

-Postoji plan da sve slike sredimo. Neke su u odličnom stanju, ali na pojedinima je zub vremena ostavio trag. Najpre želimo da ih restauriramo pa onda da ih učinimo još dostupnijim publici – istakla je v. d. direktorka biblioteke.

V. d. direktora Kulturnog centra Marko Markovljev rekao je da je izložba rezultat dobre saradnje kikindskih ustanova kulture.

-Ustanove kulture u Kikindi imaju lepu saradnju i ovo je samo još jedan vid našeg zajedničkog rada. Mi rado ustupamo prostor i programe kada je to potrebno, kao što i druge ustanove izlaze nama u susret. Važno je da delimo resurse i da smo jedni drugima podrška – podsetio je Markovljev.

Da izložba prevazilazi okvire jedne ustanove smatra i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Ova izložba je primer kako se u jednoj ustanovi čuva umetnosti, bilo da su u pitanju slike ili knjige. Važno je da negujemo kult čuvanja umetničkog bogatstva. Kultura je nasleđe našeg naroda i nešto što treba da nosimo u sebi i čuvamo – naglasila je Mirkov.

Izložba „Riznica biblioteke“ pokazuje da se u tišini prostorija, među knjigama i policama, kriju i dragocena dela likovne umetnosti. Njihovo iznošenje „na svetlo“ nije samo omaž prošlosti, već i poziv da Kikinda nastavi da gradi svoju kulturnu budućnost na temeljima očuvane baštine.

prevremeno-rodjeni-1

Kikinda se i ove godine pridružila globalnoj inicijativi obeležavanja Dana prevremeno rođenih beba osvetljavanjem Gradske kuće ljubičastom bojom. Taj simbolični gest posvećen je „malim divovima“ – deci koja su, iako rođena pre vremena, pokazala neverovatnu snagu i izdržljivost. Ovaj datum je takođe važan podsetnik na hrabrost njihovih roditelja i medicinskog osoblja koje se svakodnevno bori za njihovo zdravlje.

Jelena Čudanov, majka je blizanaca Radovana i Tare Bakić. Podelila je svoje iskustvo:

-Rođeni su šest nedelja ranije. Tara je imala samo 1,7 kilograma, a Radovan nešto više od dva kilograma. Proveli smo 21 dan u bolnici dok Tara nije dobila na težini. Danas su zdravi i aktivni desetogodišnjaci, ponosna sam na njih. Ovaj dan je najviše potreban mamama koje prolaze kroz taj strah, da im pokažemo da nisu same i da postoji podrška – rekla je Čudanov.

Članica gradskog veća, Melita Gombar, istakla je da se svake godine u svetu pre vremena rodi oko 15 miliona beba.

-Danas slavimo život i istrajnost. Osim što podižemo svest o izazovima sa kojima se prevremeno rođene bebe suočavaju, zahvaljujemo se i lekarima koji su uz njih svakog dana. Naš cilj je da ukažemo na potrebu za daljim ulaganjima u zdravstveni sistem i podršku roditeljima.

 

Reči ohrabrenja uputila je Hermina Kostić, majka dve devojčice rođene 2023. godine u 36. nedelji.

-Jedna od moje dve kćerke provela je 20 dana u inkubatoru. Danas su obe zdrave i jake. Prevremeno rođena deca su najveći borci, i više nego što mislimo – istakla je Kostić.

 

Ovogodišnje obeležavanje u Kikindi podseća da borba malih divova nije ništa manje vredna od one koji vode veliki ljudi, kao i da svaka podrška i gest može da donese veliku nadu.  Svojim prisustvom, podršku „malim divovima“ dali su i gradonačelnik Mladen Bogdan kao i članica gradskog veća Marijana Mirkov.

error: Content is protected !!