кикинда

melodianum-2-dan-(3)

Međunarodni festival horova „Melodianum“ u organizaciji Kulturnog centra počinje sutra (četvrtak) i trajaće do nedelje, 14. decembra.

Ovogodišnji, šesti festival, u 18 sati u Narodnom muzeju, otvara Dečiji operski studio Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, narednog dana u isto vreme u Hramu Svetih Kozme i Damjana nastupaju kamerni hor „Emanueli“ iz Valjeva i Gradski kamerni hor „Liceum“ iz Kragujevca. U subotu, takođe od 18 časova, u sali Narodnog muzeja, pored pomenuta dva hora publici će se predstaviti i Gradski dečiji hor „Mali liceum“ iz Kragujevca, vokalni kvartet „Bita brevis“ iz Zrenjanina, Etno grupa Pedagoškog fakulteta iz Sombora, mešoviti hor KUD-a „Svetozar Marković“ iz Novog Sada, hor iz Pečuja iz Mađarske i domaćini, hor Kulturnog centra „Atendite“. U nedelju, 14. decembra, od 18 sati u sali Narodnog muzeja, festival će zatvoriti gosti iz Pečuja.

krcko-1

U Narodnom pozorištu Kikinda danas je održan praznični koncert „Krcko Oraščić – svita“, u izvođenju Zrenjaninske filharmonije, koja je najmlađoj publici donela pravu muzičku bajku. Uz naraciju koja je vodila decu kroz priču i kompozicije Čajkovskog između celina, koncert je protekao uz mnogo radosti i interakcije.

Mališani su na početku upoznali instrumente orkestra – od violine i flaute do manje poznatih, što je izazvalo posebno oduševljenje u sali.

Dirigent Mikica Jevtić istakao je da je program posebno osmišljen za decu:

—Ovo je kratka prednovogodišnja bajka za decu, prilagođena da im približimo i muziku i priču. Muzika Čajkovskog nikada nije jednostavna, ali je uvek vredna truda.

O saradnji sa Kikindom dodao je:

—Sala je divna za sviranje, akustika izuzetna. Klasična muzika mora da stigne i u manje gradove.

 

Deca su uživala u svakom delu programa, što potvrđuje Dunja Karać, učenica četvrtog razreda, OŠ „Žarko Zrenjanin“.

—Ovo mi je drugi put da slušam klasičnu muziku i želela bih još ovakvih nastupa – podelila je sa nama Dunja.

Zoja Rodić, takođe učenica četvrtog razreda, OŠ „Žarko Zrenjanin“, dodala je da joj je najlepši deo bio kada je Krcko Oraščić oživeo.

—Prvi put slušam klasičnu muziku uživo i mnogo mi se dopada – izjavila je Zoja.

Marko Markovljev iz Kulturnog centra Kikinde naglasio je značaj ovakvih programa.

— Ovaj koncert je poklon Zrenjaninske filharmonije Kikindi. Deca odlično reaguju, a to je dokaz da kvalitet uvek pronalazi svoj put — bez obzira na uzrast – naglasio je Markovljev.

Direktor filharmonije Roman Bugar podsetio je da projekat već nekoliko godina okuplja hiljade dece.

—Najvažnije je da ih usmerimo da razumeju i zavole ono što slušaju. Zato radimo programe posvećene najmlađima – istakao je Bugar.

legalizacija-(1)

Prijava nelegalnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima evidentiranja i upisa prava svojine na nepokretnostima počela je u ponedeljak ujutru kada je aktivirana digitalna platforma namenjena tom postupku.

Pomoć u podnošenju prijava u Gradskoj upravi dostupna je u sali broj 51, na prvom spratu, (ulaz iz ulice Braće Tatića) i na šalteru broj 7 u Uslužnom centru- radnim danima od 8 do 15 časova. Sugrađani sa kojima smo razgovarali hvale pomoć koju imaju u ovom poslu.

-Upisujem sve kuću, stan i pomoćne objekte: letnju kuhinju i garažu. Pomoć koju imam u ovom poslu mi jako puno znači. Ne bih se snašao da moram sve sam da radim. Zahvalan sam što mogu da dođem i da mi ljubazno osoblje pomogne u svemu – kazao je Ljubomir Krneta.

I Bosa Tatomir pohvalila je ovakav način rada.

-Treba da legalizujem pomoćni objekat u Kikindi. To što na raspolaganju imam pomoć je odlična ideja. Devojke su ljubazne i imaju odgovore na sve nedoumice – dodala je Bosa Tatomir.

Prijave mogu da se podnesu i u seoskim mesnim zajednicama. Od 8. do 12. decembra u Mesnoj zajednici Novi Kozarci organizovano je prijavljivanje za meštane iz Novih Kozaraca i Ruskog Sela. Istim danima, i u Mesnoj zajednici u Mokrinu. Od 15. do 19. decembra prijavljivanje je u mesnim zajednicama u Banatskom Velikom Selu i Bašaidu (za meštane Bašaida i Banatske Topole). Od 22. do 26. decembra prijave će se podnositi u mesnim zajednicama Nakovo i Iđoš (za meštane iz Iđoša i Sajana). Navedenim danima, termini za prijavljivanje su od 8 do 14:30 časova.

Prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima obavlja se i na šalterima pošta u ulici Generala Drapšina, Mikronaselju, Uslužnom centru i Mokrinu.

Proces prijavljivanja traje 60 dana, odnosno do 8. februara, nakon čega sledi dodatnih 30 dana za prigovore.

 

 

 

struja

Vlada Srbije usvojila je izmene uredbe koje omogućavaju većem broju penzionera da dobiju status energetski ugroženog kupca, što znači i niže mesečne račune za električnu energiju.

Prema novim pravilima, pravo na ove olakšice imaju penzioneri čija mesečna primanja ne prelaze 31.092,11 dinara. Ova promena objavljena je u „Službenom glasniku“, a primenjivaće se počev od decembarske penzije za 2025. godinu. Procedura je pojednostavljena – korisnici ne moraju da podnose zahtev, jer postupak pokreće lokalna samouprava po službenoj dužnosti.

Do sada su pravo na status energetski ugroženog kupca mogli da ostvare samo penzioneri sa primanjima do 27.711,33 dinara, i to pod uslovom da strujomer glasi na njihovo ime.

Nova uredba proširuje krug korisnika i obuhvata ne samo penzionere sa najnižim primanjima, već i borce, ratne i civilne vojne invalide, kao i korisnike prava u okviru boračko-invalidske zaštite.

Svim novim korisnicima ovog statusa pripada popust od 1.000 dinara mesečno na računima za struju, u periodu od oktobra 2025. do marta 2026. godine.

Ovom merom država nastoji da bar delimično ublaži finansijski teret najugroženijih domaćinstava, naročito u zimskim mesecima kada troškovi energije tradicionalno rastu.

jefimija-2

U Osnovnoj školi „Gligorije Popov“ u Ruskom Selu, 7. decembra, održan je Novogodišnji festival plesa, događaj koji je protekao u prazničnoj atmosferi ispunjenoj igrom i pesmom. Organizatori ističu da je ovogodišnji program bio poseban jer je prvi put uključena i novoosnovana dramska sekcija, koja je festival otvorila predstavom „Junaci iz bajke“.

-U prelepoj atmosferi igre, pesme i dečijih osmeha svečano smo završili još jednu uspešnu festivalsku godinu – poručili su domaćini.

Nakon dramskog programa usledio je plesni koncert SP „Jefimija“, kao i nastupi plesne grupe „Free Step“. Festival je potom nastavljen folklornim koncertom, na kojem su, pored domaćina FS „Jefimija“, učestvovali i KUD „Đerđef“ iz Zrenjanina, KUD „Scena“ iz Bačke Topole, KUD „Aleksandrovo“ i KUD „Milan Mićo Sučević“ iz Žitišta.

Organizatori su uputili zahvalnost svim članovima, koreografima i roditeljima na trudu.

-Želimo da izrazimo veliko poštovanje svima koji su vredno radili i verovali u ovaj festival. Zahvaljujemo i gradu Kikindi, Pokrajini i Mesnoj zajednici Rusko Selo na nesebičnoj pomoći i podršci.

roditelj

Srbija je do sada preko Alimentacionog fonda isplatila oko 5,5 miliona dinara roditeljima koji sami izdržavaju decu, a koji ne mogu da naplate zakonsku alimentaciju od drugog roditelja. Ova sredstva su isplaćena po osnovu približno 280 odobrenih zahteva, među kojima je, prema rečima nadležnih, i 15 do 20 odsto očeva koji su se našli u ulozi samohranih roditelja.

Ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević navela je da su ove isplate samo prvi korak u širem sistemu podrške porodicama. Ona je najavila da će budžet njenog ministarstva naredne godine biti povećan za 33,02 odsto, što će omogućiti rast izdvajanja za različite mere podrške roditeljima – uključujući i subvencije za kupovinu prve nekretnine – sa sadašnjih 750 miliona na 1,1 milijardu dinara.

Planira se i osnivanje Saveta za porodicu i demografiju, u kom bi učestvovali ministri čiji resori utiču na položaj porodica, kao i predstavnici civilnog društva. Predlog je da predsednik Vlade bude na čelu ovog tela, koje bi, kako je istaknuto, trebalo da pomogne u usklađivanju demografske politike sa drugim socijalnim merama.

Podsećanja radi, prilikom predstavljanja Alimentacionog fonda najavljeno je da će maksimalna mesečna naknada po detetu iznositi oko 25.000 dinara. Istovremeno, država će od roditelja koji duguju alimentaciju potraživati isplaćene iznose, uvećane za zakonsku zateznu kamatu.

Kako ističu u resornom ministarstvu, cilj ovog programa je da se obezbedi pravovremena finansijska podrška deci čije pravo na izdržavanje nije bilo obezbeđeno, kao i da se ojača položaj samohranih roditelja koji su godinama sami nosili teret izdržavanja.

 

vodovod-baranda-1

Usled sanacije kvara na priključnim vodovima danas (utorak) do 14 sati bez vode će biti  domaćinstva u Bašaidu u ulicama Jovana Jovanovića Zmaja 84, Rade Mikalačkog 35 i Đure Jakšića 20.

Iz JP „Kikinda“ obaveštavaju građane da zbog nestanka struje na postrojenju postoji mogućnosti pojave promenljivog pritiska i zamućenja vode u vodvodnom sistemu. Parametri će se stabilizovati u naredna dva sata.

ugovor-saobracaj-(1)

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Bojan Vranjković uručio je ugovore predstavnicima gradova i opština u vrednosti od 56,6 miliona dinara, za sufinansiranje razvoja saobraćaja i putne infrastrukture na teritoriji AP Vojvodine.

Kikindi su pripala dva ugovora, namenjena unapređenju bezbednosti saobraćaja, a dodeli je prisustvovao gradonačelnik Mladen Bogdan. Prvim ugovorom, vrednim 960 hiljada dinara, predviđena je izgradnja svetlosne saobraćajne signalizacije na frekventnoj raskrsnici ulica Đoke Radaka i Vojvode Mišića. Drugi ugovor od 576 hiljada dinara, odnosi se na postavljanje nove svetlosne signalizacije u Bašaidu, što će značajno unaprediti bezbednost saobraćaja u tom naselju.

-Kontinuirano ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu znači i bolju bezbednost saobraćaja i direktno unapređuje kvalitet života naših sugrađana. Ovi ugovori su još jedan dokaz da Kikinda napreduje korak po korak, uz podršku Pokrajine i uz našu jasnu nameru da svaku ulicu i svako naseljeno mesto učinimo bezbednijim. Nastavićemo da ulažemo u infrastrukturu, jer naš grad to zaslužuje – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Sekretar Vranjković rekao je da je u tekućoj godini organizovano više aktivnosti s ciljem održavanja putne infrastrukture i razdvajanja biciklističkog i drumskog saobraćaja, dodavši da je za te namene izdvojeno preko 300 miliona dinara.

Ukazao je i na to da je u toku izrada Strategije bezbednosti saobraćaja na putevima na teritoriji AP Vojvodine, koja predstavlja najvažniji dokument u toj oblasti.

Bojan Vranjković je naveo da će resorni sekretarijat i u narednoj godini nastaviti sa pružanjem podrške gradovima i opštinama u realizaciji projekata koji imaju za cilj podizanje nivoa bezbednosti saobraćaja, i tom prilikom pozvao jedinice lokalne samouprave da učestvuju u procesu u kojem će im Pokrajinska vlada biti partner.

Na teritoriji 21 lokalne samouprave, podržano je 26 projekata kojima je predviđeno postavljanje brzinskih displeja i semafora i sistema za detekciju prekršaja, uređenje zona škola i izrada tehničke dokumentacije.

A.Đ.

 

davanje-krvi-3

Na današnjoj akciji dobrovoljnog davanja krvi, održanoj u prostorijama Crvenog krsta, prikupljeno je oko 80 jedinica krvi, što predstavlja veći odziv nego što je najavljeno. Akciju su realizovali Zavod za transfuziju krvi Vojvodine i Crveni krst Kikinde.

Vuk Raca, koji je po drugi put učestvovao u akciji, istakao je značaj humanosti.

– Odlučio sam se da postanem redovan davalac iz humanih razloga. Pozivam i sve sugrađane da se uključe – oduzeće im samo pola sata, a učiniće veliko dobro delo – podelio je Raca.

Dugogodišnji davalac Miroslav Kerkez krv je dao petnaesti put.

– Po prirodi sam altruista, a nedavna porodična situacija, u kojoj je nekome bila neophodna transfuzija, još više me motiviše – rekao je Kerkez.

Doktor medicine Sara Babić iz Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine ističe da su ovakve akcije presudne, jer rezerve krvi u Vojvodini nisu stabilne.

– Trenutno su sve krvne grupe u deficitu, posebno A i 0, a najpotrebnije su RH negativne grupe. Jednim davanjem krvi mogu da se pomognu čak tri pacijenta – poručila je Babić.

Poslednja ovogodišnja akcija dobrovoljnog davanja krvi biće održana 23. decembra od 8:30 do 13:00 u Crvenom krstu.

pexels-yankrukov-7793697

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je da je resorno ministarstvo raspisalo program podsticanja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za početnike u poslovanju i mlade u 2025. godini, saopštilo je  Ministarstvo.

Raspoloživa sredstva po ovom programu su 560 miliona dinara od čega je 223,5 miliona dinara bespovratnih sredstava i 336, 6 miliona dinara kreditnih sredstava, navela je Mesarović. Ukupna sredstva koja se odobravaju po pojedinačnom zahtevu su od 400.000 do šest miliona dinara. Rok otplate je 60 meseci, sa grejs periodom od godinu dana.

-Na inicijativu našeg predsednika Aleksandra Vučića, Ministarstvo privrede raspisalo je Program podsticanja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za početnike u poslovanju i mlade u 2025. godini – naglasila je Mesarovićeva  i pozvala sve da se prijave i iskoristite podršku države.

 

Pravo da se prijave imaju preduzetnici, mikro i mala privredna društva registrovana u APR-u najranije od 1. januara 2023. godine (korisnici početnici), preduzetnici, mikro i mala privredna društva registrovana u APR-u najranije od 1. januara 2020. godine, čiji je osnivač, zakonski zastupnik, ostali zastupnik ili poslovođa lice do 35 godina – rođeno 1990. godine ili kasnije (korisnici mladi). U privrednim društvima sa više vlasnika, većinski udeo (minimum 51 odsto) mora biti u vlasništvu jednog ili više lica do 35 godina.

Sredstva iz Programa mogu se koristiti za kupovinu mašina, opreme, računarske opreme, softverskih licenci, alata i dostavnih vozila (uključujući električne mopede), novih ili polovnih do pet godina starosti, osim računarske opreme i softvera koji moraju biti novi, tekuće održavanje i adaptaciju poslovnog ili proizvodnog prostora – do 1.500.000,00 dinara i operativne troškove – u učešću do 20 procenata ukupnog ulaganja.

Javni poziv je otvoren sve dok ukupan iznos traženih bespovratnih sredstava ne dostigne 135 procenata raspoloživih sredstava, što odgovara prosečnom procentu odbijenih i odustalih zahteva iz prethodnih godina, a najkasnije do 30. aprila 2026. godine.