кикинда

dan-madajrske-kulture-2026-(2)

Dan mađarske kulture obeležen je u Kulturno umetničkom društvu „Eđšeg“. Praznik se obeležava od 1989. godine, a povod je pomen na dan kada je pesnik Ferenc Kelčei 1823. Završio rukopis kompozicije „Himna“, koja je kasnije postala nacionalna himna.

Ovim povodom glumačka sekcija društva izvela je predstavu, a sve prisutne pozdravila je predsednica „Eđšega“ i članica Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine Ramona Tot.

-Želja nam je bila da publici predstavimo stihove, ali i životni put Atile Jožefa, najvećeg mađarskog pisca. Publika je imala priliku da uživa u posebnoj scenskoj izvedbi koja je bila obogaćena elementima igre senki. Na dostojanstven način odali smo počast jednom od najznačajnijih predstavnika mađarske književnosti – navela je Ramona Tot.

Pesma „Himna“  govori o prošlosti i daje putokaze za sadašnjost i budućnost.

– Deo kulture smo nasledili i moramo je negovati, sačuvati i preneti mladima. Sa druge strane i mi moramo da stvaramo kulturu jer će tako biti bogatija. U našem društvu svake godine obeležavamo Dan mađarske kulture.  Svi mi, koji živimo na ovo prostoru, imamo sreću jer smo deo multinacionalne i multikulturne sredine – dodala je naša sagovornica i napomenula je da  obeležavanjem značajnog datuma počinju aktivnosti društva u ovoj godini.

U okviru manifestacije otvorena je i izložba ručnih radova grupe „Viola“, koja prikazuje vrednosti zanatske tradicije, lepotu stvaralačkog rada i njegovu raznovrsnost.

KUD „Eđšeg“ zvanično postoji 81 godinu, a duže od jednog veka na istom mestu neguje se i čuva mađarska  kultura.

Značajan datum se obeležava kako u Mađarskoj, tako i u mađarskim zajednicama van matične zemlje. Zasluga Ferenca Kelčeija jeste u tome što je napisao stihove koji su pomirili rimokatolike i protestante u Mađarskoj, koji su pre 1823. godine imali zasebne himne.

A.Đ.

sunset-4802962-1920

Za sutra, nedelju 25. januar, najavljen je crveni meteoalarm proglašen za područje severnog, srednjeg i južnog Banata jer se očekuju udari vetra veći od 28 m/s (≥100km/h), a za ponedeljak 26. januar, za isto područje najavljen je narandžast meteoalarm  sa udarima vetra većim 24 m/s
(≥85km/h).

S obzirom na prognozirane opasne vremenske pojave,  koje mogu prouzrokovati materijalnu štetu i predstavljati opasnost po ljude i životinje, izazvati probleme u transportu i saobraćaju, naneti štete u poljoprivredi na svim vrstama vegetacije i na širem području, kao i štete na šumama i drveću, te probleme u građevinarstvu i drugim delatnostima, neophodno je biti vrlo obazriv, svestan rizika i redovno informisan o detaljima očekivanih meteoroloških uslova.

JP „Kikinda“ naloženo je da preduzmu mere u sprečavanju i ublažavanju posledica, a  u pripravnosti će biti službe koje su osposobljene za reagovanje u ovakvim situacijama.

guskovi-januar-2026-(2)

Kao i svake zime, nedelje u Mokrinu rezervisane su za gusane. Kvalifikaciona nadmetanja su počela 7. decembra  najpre u kategoriji dvogodišnjaka, usledile su i seniorske borbe, a i mladi su ukrstili kljunove, saznajemo Živice Terzića, predsednika udruženja „Belo pero”. Svetsko prvenstvo u nadmetanju guskova, 40. po redu, stiglo je do četvrt finala koje se održava tokom vikenda.

-U kategoriji seniora prvi par su gusan Žućko vlasnik Lazara Adamova Bilte, šampion iz 2024. godine, i gusak Tajson Mirka Ristića, prošlogodišnji pobednik u kategoriji dvogodaca. Drugi par su Spasoje Milana Dražića, prošlogodišnji vicešampiona i Vuk Save Terzića, prvak lige mladih iz 2024. godine. Treći par su gusan Kobra vlasnika Miloša Đukića i gusak Miroslava Čeleketića, dok su poslednji par Čisora i Tolmač vlasnika Dušana Plemića odnosno Nikole Krišana – kaže Terzić.

Nadmetanje seniora je u nedelju u 10 sati, a jednogodišnjaci se danas (subota) takmiče u osmini finala, a sledeće nedelje je četvrt finale.

-Dvogoci su prošle nedelje imali četvrt finale i sada imaju tronedeljnu pauzu do polufinala. Jedan par čine gusani Bogdana Ristića i Miroslava Čeleketića, a drugi par su pernati ljubimci takođe Miroslava Čeleketića i Dragana Tota – saznajemo od Terzića.

Polufinale je 8, a finale je u nedelju, 22. februara.

-Ove godine, posle duže vremena imali smo pravu zimu koja i odgovara gusanima. U seniorskoj kategoriji bilo je fantastičnih nadmetanja, od kojih je jedno trajalo i 20 minuta – naveo je naš sagovornik.

U kategoriji seniora ima 33, a dvogodaca je 38. Mladih je najviše i bilo ih 64 i oni će sa takmičenjem započeti oko Nove godine. Ukupno je 134 gusana bilo na ovogodišnjem nadmetanju.

Ono što karakteriše ovogodišnje Svetsko prvenstvo u nadmetanju guskova jeste okrugla godišnjica. Već 40. godinu na mokrinskim sokacima beli „gladijatori“ bore se za ljubav ženki.

Pripreme za borbe čuvenih mokrinskih gusana traju 365 dana u godini. Ljubitelji ovih pernatih životinja ističu da je važno je da gusan vodi „sportski” život i to naročito od prve do sedme godine života kada se najbolje nadmeću.

A.Đ.

pexels-lucaspezeta-3796234

Iz „Puteva Srbije“ apeluju na sve učesnike u saobraćaju da budu posebno oprezni jer je danas (subota), u drugom delu dana, moguća pojava ledene kiše i poledice u pojedinim delovima zemlje, dok se sutra, 25. januara, očekuje jak južni i jugoistočni vetar koji će u košavskom području i na planinama imati i olujne udare.

-Apelujemo na vozače da ne kreću na put bez obavezne zimske opreme i lanaca u brdovitim i planinskim terenima, striktno poštuju saobraćajnu signalizaciju i brzinu kretanja prilogode uslovima na putu –  navodi se u saopštenju.

traktor-1

Kikinđanin R. B. (74) pravosnažno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest meseci, zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.

U presudi se navodi da je R. B. 13. avgusta 2023. godine, u Kikindi, protivno odredbama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, upravljao tehnički neispravnim traktorom kome je bilo dodato tehnički neispravno priključno vozilo odnosno prikolica, sa neispravnom vazdušnom instalacijom kočionog sistema. Takođe, prikolica nije bila spojena za traktor odgovarajućim klinom i osiguračem, nego je bila vezana žicom.

Usled ovih propusta, u toku kretanja po putu je došlo do odvajanja prikolice od traktora, pa je ona nastavila da se kreće jer su kočnice bile neispravne i nije mogla sama da se zakoči. Tada je udarila u parkirani automobil, a u nastavku kretanja i u biciklistu B. B. iz Kikinde, koji je od zadobijenih povreda preminuo.

Krivični postupak, koji je vođen na osnovu optužnice Višeg javnog tužilaštva u Zrenjaninu, pravosnažno je okončan presudom Apelacionog suda u Novom Sadu, kojom je preinačena prvostepena presuda zrenjaninskog Višeg suda i okrivljeni R. B. iz Kikinde osuđen na blažu kaznu zatvora. Naime, pvostepenom presudom Višeg suda, R. B. je oglašen krivim i osuđen na dvogodišnju zatvorsku kaznu. Takođe, izrečena mu je mera bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom F kategorije u trajanju od dve godine.

kolonizacija-svecana-akademija-5

U Narodnom muzeju večeras je održan program posvećen obeležavanju 80 godina od kolonizacije Vojvodine, jednog od najvećih organizovanih preseljenja stanovništva posle Drugog svetskog rata. Učesnici skupa, između ostalih, bili su dr Jelena Veselinov, istoričar prava, dr Milan Micić, istoričar, mr Pavle Orbović, istoričar, i Bogdan Šekarić, etnolog. Govorilo se o istorijskim, pravnim i društvenim posledicama kolonizacije, u okviru koje je na prostor Vojvodine u kratkom roku naseljeno oko 250.000 ljudi.

Dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, podsetio je da su kolonisti uglavnom dolazili iz ratom razorenih područja i da je čitav proces imao izrazito humani karakter.

-Na teritoriju Vojvodine je za godinu dana došlo oko 250.000 ljudi u 114 naselja. To je najorganizovanija kolonizacija u istoriji Vojvodine i donela je novu energiju i nov život u banatska naselja – istakao je Micić.

O organizaciji procesa govorio je mr Pavle Orbović, naglasivši da je preseljenje bilo precizno planirano i logistički zahtevno.

-Određeno je da se u Vojvodinu naseli oko 45.000 porodica, sa prosečno šest članova, što je približno 250.000 ljudi. Prevoz je bio organizovan vozovima, put je često trajao od sedam do deset dana, a uslovi su bili veoma teški – naveo je Orbović.

Dr Jelena Veselinov ukazala je da je kolonizacija bila tesno povezana sa agrarnom reformom i pravnim uređenjem novonastalih odnosa.

-Kolonizacija je bila zamašan posao obavljen u rekordnom roku od 1945. do 1948. godine. Cilj je bio da se reši boračko pitanje, ublaži glad i uredi raspodela zemlje i imovine – rekla je Veselinov.

O lokalnom kontekstu govorio je hroničar Dušan Dejanac, koji je podsetio da je poslednja grupa kolonista u Kikindu stigla na Badnje veče iz Bihaća i Bosanske Krupe.

-Stigli su nenajavljeni, ali su za dva do tri dana za njih bile pripremljene kuće – naveo je Dejanac.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je da je na teritoriju grada nakon rata došlo više od 14.000 kolonista i da su oni, zajedno sa starosedeocima, oblikovali identitet grada.

-Kikinda je uvek bila grad otvorenog srca, a potomci kolonista danas čine važan deo naše zajednice – poručio je Bogdan.

Kako je istakla članica Gradskog veća za kulturu i turizam Marijana Mirkov, obeležavanje ovog jubileja je „prilika da se oda priznanje svima koji su napustili svoja ognjišta i doprineli razvoju zajednice u kojoj danas živimo“.

Program su upotpunili nastupi KUD-a „Petar Kočić“, kao i tradicionalna gastronomska ponuda Udruženja žena iz Novih Kozaraca.

ginekolog-4

Evropska nedelja prevencije raka grlića materice podseća da se ova bolest u velikoj meri može sprečiti redovnim ginekološkim pregledima i vakcinacijom protiv humanog papiloma virusa (HPV). Prema podacima Zavoda za javno zdravlje, u Severnobanatskom okrugu do sada je više od 1.100 dece primilo prvu dozu HPV vakcine.

Rak grlića materice najčešće se javlja kod žena nakon 35. godine, dok je najveća učestalost zabeležena u uzrastu od 55 do 59 godina. Stopa smrtnosti iznosi oko 12 odsto, što ovaj malignitet svrstava među značajne javno-zdravstvene probleme.

Načelnica Odeljenja za kontrolu i prevenciju bolesti dr Tatjana Pecarski ističe da su preventivni pregledi i rano otkrivanje ključni za očuvanje zdravlja žena.

-Rak grlića materice može se sprečiti redovnim odlascima kod ginekologa i pravovremenom dijagnostikom. Na taj način može se spasiti život – naglašava dr Pecarski.

U Srbiji se od juna 2022. godine sprovodi besplatna preporučena vakcinacija devetovalentnom HPV vakcinom, kao mera primarne prevencije. Vakcina je namenjena deci i mladima uzrasta od 9 do 19 godina, primenjuje se u dve do tri doze, a mogu se vakcinisati i dečaci i devojčice.

Prema podacima od 12. januara, u Severnobanatskom okrugu prvu dozu vakcine primilo je 637 dece uzrasta od 9 do 14 godina i 456 mladih od 15 do 19 godina, što je ukupno oko 1.100 vakcinisanih. Kompletnu vakcinaciju do sada je završilo 912 dece, od čega je 306 dečaka.

-Pozivam roditelje da zajedno sa decom donesu odluku o vakcinaciji. Osim što štiti od raka grlića materice, vakcina štiti i od drugih oboljenja izazvanih humanim papiloma virusima, uključujući i benigne promene kao što su kondilomi, čije lečenje može biti dugotrajno i uporno – navodi dr Pecarski.

Ona dodaje da je vakcina u upotrebi već oko dvadeset godina i da zemlje koje su rano uvele sistemsku vakcinaciju, poput Kanade, danas beleže izuzetno nizak broj obolelih i smrtnih ishoda od ovog karcinoma.

Kao mera sekundarne prevencije, preporučuje se redovno obavljanje Papanikolau testa, jednostavnog i neinvazivnog pregleda koji omogućava rano otkrivanje premalignih i malignih promena na grliću materice.

T. D.

tehnicka-dojava-pozara-(3)

U Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“  u toku je ugradnja instalacija za automatsko otkrivanje i dojavu požara. Sredstva su dobijena od Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine-nacionalne zajednice po konkursu za unapređenje bezbednosti ustanova osnovnog i srednjeg obrazovanja.

-Odobreno nam 3,3 miliona dinara za postavljanje uređaja za otkrivanje i javljanje požara – istakla je je direktorica Milanka Halilović. – Radovi su počeli u toku zimskog raspusta i krajem januara će biti završeni. Svaka ustanova, po Zakonu , dužna je da ima ovaj sistem. U slučaju požara, uređaji ga detektuju, a preko sirene i centrale upozoravaju sve u školi, ali i obaveštavaju nadležne službe. Na ovaj način povećaće se bezbednost učenika i zaposlenih, kao i imovine.

Uređaji se postavljaju u svakoj prostoriji: učionicama, hodnicima, pomoćnim prostorijama, kancelarijama. Posao koji se obavlja tako da ne smeta odvijanju nastave.

-Naša škola prošle godine dobila je i 800.000 dinara za izradu tehničke dokumentacije za renoviranje svlačionica i izgradnju kosog krova iznad ovog prostora. Krov prokišnjava i neophodno je rešiti ovaj problem te ćemo za sredstva konkurisati kod nadležnih pokrajinskih i republičkih organa. Isto tako u planu je i kompletna rekonstrukcija svlačionica i pomoćnih toaleta u sklopu fiskulturne sale – navela je naša sagovornica.

Školu pohađa 680 učenika.

A.Đ.

hram-nakovo

Srpska pravoslavna crkvena opština Nakovo i Osnovna škola „Petar Kočić“ pozivaju građane na Svetosavsku akademiju, koja će biti održana u utorak, 27. januara, sa početkom u 19 časova. Program će biti upriličen u bioskopskoj sali u Nakovu.

Svetosavska akademija organizuje se povodom obeležavanja praznika posvećenog Svetom Savi, utemeljivaču srpske duhovnosti, pismenosti i školstva. Poziv je upućen svim zainteresovanim građanima, uključujući i posetioce iz Kikinde i okolnih mesta.

 

saobracaj-teretna-vozila-(6)

U prethodna 24 časa u Srbiji je zabeležena 91 saobraćajna nezgoda, sa jednim poginulim i 28 povređenih lica. Na području Policijske uprave Kikinda dogodile su se dve nezgode, u kojima je jedna osoba povređena.

Iz policije podsećaju da i mala količina alkohola u krvi značajno utiče na sposobnost bezbedne vožnje. Pod dejstvom alkohola usporavaju se reakcije, smanjuje koncentracija i sužava vidno polje, dok se kod vozača često javlja lažan osećaj sigurnosti, što dovodi do pogrešne procene brzine i udaljenosti i donošenja rizičnih odluka.

Naglašeno je da čak i minimalna količina alkohola produžava zaustavni put vozila i povećava verovatnoću nastanka saobraćajne nezgode, čime se ugrožavaju ne samo vozači, već i putnici, pešaci i drugi učesnici u saobraćaju. Vožnja pod dejstvom alkohola i dalje spada među najčešće uzroke najtežih saobraćajnih posledica.

Iz Policijske uprave Kikinda upućen je apel vozačima da, ukoliko su konzumirali alkohol, ne upravljaju vozilom i da izaberu bezbednu alternativu prevoza, uz poruku da je bezbednost u saobraćaju zajednička odgovornost svih učesnika.