кикинда

sveti-sava-pokloni-(1)

Povodom Savindana za sve učenike  na teritoriji grada i predškolce obezbeđeni su prigodni pokloni. Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš ovom prilikom posetili su OŠ „Vuk Karadžić“ gde su razgovarali sa đacima prvog i četvrtog razreda o jednoj od najznačajnijih ličnosti srpske istorije Svetom Savi.

 

Zahvaljujući se u ime učenika direktor škole „Vuk Karadžić“ Ivan Pantelić istakao je:

-Pored porodične, zaposleni u prosveti i đaci imaju i zajedničku slavu Svetog Savu. Hvala lokalnoj samoupravi što je, pre svega, korisnim poklonima ulepšala praznik koji nam svima puno znači.

 

Gradonačelnik Bogdan dodao je da su prvi put obezbeđeni pokloni za Savindan i istakao da se nada da će darivanje za važan praznik postati tradicija.

-Na početku svake školske godine prvacima poklanjamo školski pribor i opremu za fizičko vaspitanje, čemu se oni uvek obraduju. To nas je motivisalo da se potrudimo da uručimo poklone i za Svetog Savu, čime obeležavamo i početak drugog polugodišta. Ovo je jedan od načina da sačuvamo našu istoriju i ukažemo na najvažnije ličnosti kroz vekove među koje spada i Rastko Nemanjić odnosno Sveti Sava. Pored priredbi i obeležavanja školske slave, važno je da se ukaže na to šta je sve Sveti Sava uradio za svoj narod. Učenicima smo poklonili školski pribor koji je uvek potreban u svakodnevnom radu – precizirao je Bogdan.

-Predstavnicima grada hvala što su posetili našu školu i obradovali učenike – rekla je direktorica Aleksandra Felbab. – Lokalna samouprava je naš partner koji nas podržava u svemu što nam treba, a odlična saradnja nastaviće se i u danima koji dolaze.

A.Đ.

poklon-za-osmeh

Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš posetili su učenike Osnovne škole „Gligorije Popov“ i uručili im prigodne poklone u okviru akcije „Poklon za dečji osmeh“. Akcija se realizuje povodom obeležavanja školske slave Svetog Save.

U ime učenika i zaposlenih, direktorica Aleksandra Felbab uputila je zahvalnost lokalnoj samoupravi na, kako je istakla, lepom gestu darivanja, kao i gradonačelniku Bogdanu i članu Gradskog veća Farkašu na izdvojenom vremenu, uz očekivanje da će se saradnja nastaviti i ubuduće.

Planira se da poklone dobiju svi đaci na teritoriji Grada Kikinda, čime lokalna samouprava nastavlja aktivnosti usmerene na podršku učenicima i školama.

svetosavska-akademija-2
Srpska pravoslavna crkva i grad Kikinda sutra, 27. januara, u 19 sati u Narodnom pozorištu organizuju Svetosavsku akademiju.
U programu će nastupiti pevačka grupa ADZNM „Gusle“, crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“, dečiji crkveni hor Sveti Jovan Šangajski“, hor KCK „Atendite“, a ovom prilikom biće uručene nagrade za najbolje likovne i literarne radove na temu Svetog Save.
toplana-(3)

Zbog sanacije havarije na magistralnom vrelovodu u Ulici Braće Tatić, kod kućnog broja 1, danas od 10 časova bez grejanja će ostati potrošači u celom centru Kikinde.

Kako je saopštilo JP „Toplana“ Kikinda, radovi se izvode zbog oštećenja na glavnom vrelovodu, zbog čega je neophodan privremeni prekid u isporuci toplotne energije.

Završetak radova i normalizacija grejanja očekuju se u kasnim popodnevnim satima, nakon čega će isporuka toplotne energije biti nastavljena u produženom režimu, kako bi se sistem stabilizovao.

Iz JP „Toplana“ apeluju na korisnike za razumevanje zbog privremenih neprijatnosti.

1710420647656

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodila se  jedna saobraćajna nezgoda i to sa materijalnom štetom, od 10.000 dinara. Saobraćajna nezgoda se dogodila zbog radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja ukupno je otkriveno 110 prekršaja u kontroli saobraćaja.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno je 15 vozača, od kojih su četiri zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu odnosno  imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 15 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 35 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 45 ostalih prekršaja.

policija

Tokom prethodne nedelje na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 558 saobraćajnih nezgoda u kojima su dve osobe poginule i povređenoa je 233 lica, pri čemu je 35 osoba zadobilo teške telesne povrede. U istom tom periodu na području Policijske uprave Kikinda dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda u kojima su povređene dve, a jedna osoba zadobila je teške telesne povrede.

Ovi podaci jasno pokazuju da su vozači i dalje najugroženija kategorija učesnika u saobraćaju. Posebno zabrinjava činjenica da je najveći broj stradalih vozača evidentiran na području Beograda i Čačka, što ukazuje na potrebu za dodatnim oprezom, naročito u urbanim
sredinama i na frekventnim saobraćajnicama. Brzina neprilagođena uslovima puta, nepoštovanje saobraćajnih propisa, umor i nepažnja i dalje su najčešći uzroci najtežih
saobraćajnih nezgoda.

Iz Policijske uprave  još jednom apeluju na sve vozače da poštujtu ograničenja brzine, koriste sigurnosni pojas, ne voze pod dejstvom alkohola i ne razgovaraju telefonom.

temerin-vinari-(4)

Članovi udruženja vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša na 28. „Januarskom međunarodnom sajmu vina“ u Temerinu osvojili su 29 medalja za kvalitet vina.

-Na takmičenje smo odneli 30 uzoraka od kojih je samo jedno vino dobilo priznanje, a sva ostala nagrađena su medaljama – saznajemo od Branislava Brojčina iz „Šasle“. – Veliku zlatnu medalju osvojio je naš član Robert Bodo za kaberne sovinjon koji je osvojio 95,2 poena. Bodo je Kikinđanin koji živi u Beogradu Ima svoj vinograd u našem gradu i veoma mu je posvećen. I vino „morava“ Predraga Bajšanskog osvojilo 89,8 poena, dok je za rajski rizling dobio 88 bodova. I Goran Adžić, naš počasni član iz Čoke osvojio je 87,2 poena za šardone. Jelena Radojčin iz Iđoša sa 89,5 bodova dobila je zlato za crveno vino. Nenad Miladinski, takođe za crveno vino, osvojio je 88,4, Ivan Milosavljev 87,8 i Bora Gajin sa 87,6 bodova nagrađeni su najsjajnijim odličjem.

Pored osam zlatnih, Iđošani su nagrađeni i sa 18 srebrnih i devet bronzanih medalja.

-Sva vina su odličnog kvaliteta i siguran sam da će se to pokazati i na našim „Danima vina“ koji će biti održani 14. februara. Koristim priliku da pozovem sve da budu deo pokrajinske manifestacije koju organizujemo 26. put. Očekujemo oko 200 uzoraka vina koje će ocenjivati vrhunski enolozi.

 

Na takmičenju u Temerinu na ocenjivanju je bilo 611 uzoraka vina proizvođača iz zemlje i regiona s obzirom na to da je Januarski sajam jedan od najznačajnijih vinskih događaja u regionu.

A.Đ.

 

 

senka-8

Posebno priznanje u oblasti kulture za požrtvovan rad u kulturi i pozorišnoj umetnosti, koje joj je uručeno 28. decembra 2025. godine, nije za Senku Udicki samo lična nagrada. To je, kako sama kaže, priznanje svima koji godinama stvaraju u senci scene, tiho, strpljivo i sa mnogo ljubavi.

Kada ju je pozvala Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam, Senka je bila iskreno iznenađena. Nagradu nije očekivala. Navikla je da njen rad ostane nevidljiv publici, sakriven iza reflektora, aplauza i zavese.

-Biti u senci je sastavni deo ovog posla. Mi koji radimo iza scene smo mali tim, ali kreativan, vredan i posvećen. To je lep posao – kaže Senka.

Za nju je ovo priznanje svojevrsna kruna jednog životnog puta koji nije bio unapred planiran. Po struci je biolog ali je šivenje oduvek nosila kao intimnu ljubav i lični prostor slobode. Upravo tu ljubav je, kako kaže, „krunisala“ u pozorištu.

-Suština nagrade je potvrda da su ljubav i trud prepoznati. Verujem da to znači i mladima i svima koji rade slične poslove. Kreativan rad i rad rukama mnogo oplemenjuju čoveka. Kada nešto stvoriš svojim rukama, ti u to utkaš svoju dušu. To nije puki zanat – to je kreacija.

Od bake i mašte – do pozorišne scene

Šivenje je naučila od bake, žene koja je upravo zahvaljujući tom umeću preživela teška ratna vremena i podigla porodicu. Od nje je, kaže, naučila ne samo tehniku, već i odnos prema stvaranju – maštu, slobodu i hrabrost da bude ono što jeste. Formalno obrazovanje iz krojenja nikada nije stekla. Potpuno je samouka.

U Narodnom pozorištu u Kikindi zaposlena je petnaest godina, ali je sa ovom kućom sarađivala i mnogo ranije. Koleginica Irina prepoznala je njen talenat i uključivala je u izradu pojedinih kostima još pre stalnog zaposlenja. Od tada se rad nastavio iz predstave u predstavu – kroz različite epohe, stilove i rediteljske koncepte.

-Kada je bila izložba kostima povodom 75 godina rada Pozorišta, iznenadila sam se koliko je tih kostima prošlo kroz moje ruke. Nisam ni bila svesna obima tog rada – ističe Senka.

Jedan radni dan u pozorišnoj krojačnici počinje dogovorima sa kostimografom i ansamblom, izborom materijala i krojeva, a nastavlja se prilagođavanjem glumcima, probama, izmenama. Publika vidi emociju na sceni, ali iza te slike stoji čitav nevidljivi svet preciznosti, strpljenja i kolektivnog rada.

-Rad na kostimima za različite istorijske periode zahteva istraživanje, poznavanje materijala i razumevanje konteksta. Ja posebno volim renesansne kostime, ali i savremeni mogu biti izuzetno zahtevni. Ne mogu da izdvojim „najzahtevnije“ projekte – svaki zahteva punu posvećenost i prilagođavanje glumcu, jer kostim mora da bude i lep i funkcionalan.

„Devojka u plavom“ – oživljena istorija

Posebnu pažnju javnosti izazvao je projekat rekonstrukcije haljine sa slike „Devojka u plavom“, realizovan povodom godišnjice prisajedinjenja Vojvodine Srbiji. Ideja je bila da se umetnički motiv oživi u prostoru i pokretu, a inspiracija je pronađena u delu Đure Jakšića i životu Kikinđana sredinom 19. veka.

-Haljina je nastala posle ozbiljnog istraživanja materijala, čipke, boja, načina oblačenja tog vremena. Trudili smo se da zadržimo epohu, ali da damo i naš savremeni pečat – objašnjava sagovornica.

Zanat koji ne sme da nestane

Senka otvoreno govori i o izazovima savremenog doba: sintetičkim materijalima, industrijskoj proizvodnji i sve manjem interesovanju mladih za ručnim radom kao profesijom. Prirodne tkanine postaju retkost, a upravo su one, kaže, osnov prave kreacije.

-Pre nekoliko godina vodila sam i školicu šivenja za decu, gde sam videla koliko mladima nedostaje prostor za praktičnu kreativnost. Verujem da je najvažnija ljubav prema stvaranju, a tehnika se uvek može naučiti – navodi naša sagovornica.

Želja joj je da jednog dana svoje znanje prenese nekome ko će taj poziv istinski voleti.

-Ovo nije posao koji se radi mehanički. U njemu moraš da pronađeš sebe – smatra Senka.

Trag u gradu i među ljudima

Osim rada u pozorištu, Senka godinama sarađuje sa baletskim školama, plesnim klubovima, horom „Attendite“, mladim umetnicima i radi na brojnim kulturnim projektima. Ona takođe izrađuje i maturske haljine, venčanice, baletske haljinice, a njeni radovi su stigli i do Beogradske nedelje mode kroz projekat „Ćirilica u pokretu“.

Posebno je raduje što je mnogi danas prepoznaju na ulici – deca za koju je nekada pravila plesne kostime sada su odrasli ljudi koji joj se javljaju sa osmehom.

-Taj osećaj da si ostavio trag u svojoj sredini je nezamenljiv – podelila je naša sagovornica.

Majka je tri ćerke i ceo svoj život posvetila je porodici, radu i odgovornosti. U svakom komadu tkanine, kako priznaje, ima i malo psihologije, strpljenja i razumevanja ljudi.

Igra koja nikada ne prestaje

Na pitanje šta je i posle toliko godina najviše raduje, odgovor je jednostavan i topao:

-Kad se baviš ovim poslom, nikad ne odrasteš. Svakog dana se igraš sa krpicama. Bilo je i teških trenutaka, kao i kod svakog dugog puta, ali princip je ostao isti: ustati, nastaviti i raditi. Njen princip glasi: „ušiješ dugme i ideš dalje“.

Nagrada grada Kikinde zato nije samo priznanje jednoj ženi, već i jednoj kulturi rada, strpljenja, tišine i ljubavi prema stvaranju. Kulturi koja ne traži svetla reflektora, ali bez koje nijedna scena ne bi mogla da zasija.

T. D.

mup-logo-znacka-copy-orig

Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije upozorila je  građane na učestalost internet prevara u kojima se lica putem elektronske pošte lažno predstavljaju kao sudovi, tužilaštva ili druge državne institucije.

Kako se navodi u saopštenju MUP-a, u okviru ovih prevara građanima se dostavljaju poruke uznemirujuće i preteće sadržine, u kojima se pominju navodne krivične prijave, IP adrese, hitni rokovi za postupanje (npr. 24 časa), kao i ozbiljne zakonske sankcije, sa ciljem da se primalac: navede da odgovori na poruku, dostavi lične ili druge osetljive podatke, klikne na maliciozne internet linkove, ili preuzme zlonamerne sadržaje.

Ministarstvo unutrašnjih poslova posebno ističe da državni organi Republike Srbije ne komuniciraju sa građanima na opisani način, niti putem neformalnih elektronskih poruka i da ne zahtevaju hitno izjašnjavanje, dostavljanje podataka, niti prete sankcijama.

MUP ukazuje da su najčešći indikatori takvih prevara: izražen pritisak i zastrašivanje, kratki i nerealni rokovi za odgovor, gramatičke i terminološke nepravilnosti, neprecizni ili netačni nazivi institucija i zahtevi za klik na linkove ili uspostavljanje dalje komunikacije.

Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala apeluje na građane da ne odgovaraju na ovakve poruke, ne klikću na sumnjive linkove i priloge, ne dostavljaju lične, identifikacione ili finansijske podatke, kao i da sačuvaju poruku i slučaj prijave nadležnim organima. U slučaju sumnje u autentičnost bilo kakvog obaveštenja koje se navodno odnosi na sudske ili tužilačke postupke, građani se mogu informisati isključivo putem zvaničnih kanala nadležnih institucija.

Ministarstvo unutrašnjih poslova nastaviće sa aktivnostima na otkrivanju i suzbijanju visokotehnološkog kriminala i poziva građane da svojim odgovornim ponašanjem doprinesu bezbednosti u digitalnom prostoru, dodaje se u saopštenju.

penzioneri-5

Prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) isplata januarskih penzija počeće 3. februara i to za korisnike iz kategorije samostalnih delatnosti bez obzira za koji način isplate su se opredelili.

Dva dana kasnije, dakle 5. februara primanja će dobiti vojni i poljoprivredni penzioneri, takođe bez obzira da li penzije dobijaju preko tekućih računa ili ih podižu na poštanskim šalterima ili im poštari novac donose na kućne adrese.

Poslednji će penzije dobiti korisnici iz kategorije zaposlenih, pa će onima koji ih dobijaju preko tekućih računa čekovi početi da pristižu 9. januara a penzionerima iz ove, inače najbrojnije kategorije, koji primanja dobijaju na kuću ili na poštanskim šalterima, 10. februara.

Sa januarskom penzijom, najstarijima stižu isti iznosi kao i prilikom isplate penzija za decembar.