кикинда

berba grozdja

Lokalna samouprava prošle godine raspisala je 20 javnih poziva u okviru sprovođenja politike ruralnog razvoja i podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju. Za mere je ukupno izdvojeno 15 miliona i 750 hiljada dinara i kako su se mere raspisivale tako je i zainteresovanost poljoprivrednika bila veća, saznajemo od Miroslave Narančić, sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj.

– Od 618 primljenih zahteva odobrena su 602 što je rekordan broj od kada se sprovodi program. Realizacija planiranih sredstava je iznad 95 procenata i to zahvaljujući činjenici što se oko svih mera dogovaramo sa, takozvanim malim, proizvođačima kojima su sredstva i namenjena. Program je namenjen opstanku poljoprivrede, uključivanju što većeg broja mladih i opstanku gazdinstava na selima. U velikoj meri podržavamo žene koje su nosioci gazdinstva – istakla je Miroslava Narančić.

Pošto su sve mere raspisane, uvidelo se da za dve nije bilo dovoljno zainteresovanih. Tako su sredstva preusmerena na pozicije u okviru kojih smo imali više zahteva u odnosu na raspoloživa sredstva  Novac je opredeljen za sve grane poljoprivrede: ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, kreditnu podršku, osiguranje useva, navodnjavanje, za jačanje udruženja iz oblasti poljoprivrede, mlade poljoprivrednike.

-Subvencije su, u zavisnosti od mere, bile od 30 do 100 odsto. Podržali smo pčelarstvo i nabavku novih pčelinjih društava, izgradnju i opremanje objekata za tradicionalne zanate, zainteresovane za opremu za navodnjavanje i podizanje novih i obnavljanje postojećih zasada, upravljanje rizicima, očuvanje biljnih i životinjskih genetičkih resursa, mlade u ruralnim sredinama, nabavku opreme za uzorkovanje i proizvodnju u mlekarstvu, voćarstvu, vinarstvu, alkoholnih pića, ceđenih ulja. Podržani su i matičenje životinja i  njihovo neškodljivo uklanjanje – dodala je naša sagovornica.

Najveća zainteresovanost bila je za veštačko osemenjavanje, plastenike, za bušenje bunara, navodnjavanje, pčelarstvo.

-Čak 13 udruženja građana javilo se sa odličnim idejama tako da je realizovano više projekata čiji je cilj razvoj poljoprivrede, ali  i povezanost sa životnom sredinom – kaže Miroslava Narančić.

Cilj je da se sva planirana sredstva potroše i da što više proizvođača bude obuhvaćeno.

-U toku je priprema programa za ovu godinu. Za mere podrške obezbeđeno je skoro 16 miliona dinara. Ove godine nećemo imati veliki broj mera nego ćemo iznose za mere povećati. Sve ono što nam poljoprivrednici sugerišu mi ćemo uvrstiti u program – precizirala je Miroslava Narančić.

 

 

 

Ewywf5cWYAAzd45

Adam Grosman, Peter Knies i Peter Bartl bila su trojica pripadnika nemačke poljske policije kojima se 24. avgusta 1941. godine izgubio svaki trag, nakon što su krenuli u velikokikindski atar. Nemačke policijske vlasti utvrdiće „napornim i dugotrajnim nastojanjima“ da su, vozeći se svojim biciklima na putu Velika Kikinda-Bašaid, naišli na pripadnike dragutinovačkog partizanskog odreda koji su ih ubili i zakopali u obližnjem kukuruzištu.  Njihovi leševi pronađeni su poslednjeg dana 1941. godine. Uslediće surova osveta.

Trećeg januara 1942. godine u parku pored Sokolane u centru Kikinde, prvo je organizovana pogrebna svečanost za pobijene Nemce, a potom javno streljanje u dvorištu Kurije. Zbog ubistva trojice nemačkih poljočuvara, pogubljena su devetorica rodoljuba iz Dragutinova i Beodre, među kojima je bio i komandant Odreda Lazar Pajić.

Na velikim crvenim plakatima, građanstvo je obavešteno o streljanju „komunističkih zlotvora“. Šestorica su bili partizani, a trojica su optuženi da su im pomagali i pružali sklonište. Kako bi dodatno zastrašili stanovništvo,  beživotna tela rodoljuba okačili su na vešala ispred pravoslavne crkve gde su visila 24 sata.

U popodnevnim satima, u zatvor Kurije, vraćen je transport kikindskih zatvorenika sa Banjice. Razloga za radost zbog povratka, ubrzo će se ispostaviti, nije bilo. Streljanje pripadnika dragutinovačkog odreda bilo je samo uvod u još svirepiji zločin.

Naredba o odmazdama predviđala je da za jednog ubijenog nemačkog vojnika, sledi smrtna kazna za 50 do 100 komunista. Paul Bader, vojni zapovednik, 22. decembra izdaje zapovest po kojoj će za jednog ubijenog Nemca biti streljano 50, a za ranjenog 25 partizana.

Kako streljanje 3. januara nije bilo u skladu sa zapovešću o odmazdama, za novo javno streljanje odabran je treći dan pravoslavnog Božića. Odsek javne bezbednosti zabranio je da se crkvena zvona oglašavaju od 9 do 11. januara kako se zvonjava ne bi protumačila kao pošta streljanim rodoljubima.

Da je na pomolu masakr, zloslutno su najavila vešala podignuta ispred Kurije osmog januara. Devetog januara pojavili su se plakati Upravnog odseka Podbanskog zvanja o streljanjima koja će uslediti istog dana u Kikindi, Mokrinu, Aranđelovu, Dragutinovu i Petrovgradu. Žrtve su 150 građana srpske i romske nacionalnosti, zarobljeni u racijama tokom jeseni 1941. godine: partizani, njihovi simpatizeri, ali i slobodarski opredeljeni ljudi koji nisu želeli da prihvate nemačku okupaciju. Na plakatu su ispisana imena sa kratkim opisom „krivice“: članstvo u SKOJ-u i KPJ, sakupljanje i prenošenje oružja, kurirska služba za partizane, skrivanje ilegalaca…

Krvava drama u dvorištu Kurije počela je u 10 časova. Pred streljački vod od 50 policajaca, izvođeni su u grupama od po deset- 25-godišnji student prava, 21-godišnji krojački pomoćnik, 56-godišnja domaćica, 47-godišnji baštovan, 36-godišnji poljoprivrednik… Izvršenje zločina praćeno je aplauzima i povicima iz gledališta. Kroz otvorene prozore Kurije, vojnici, policajci i civili posmatrali su streljanje, a neki od njih kao policijski komesar Anton Veber poveli su i svoju decu. Pobijeno je 30 antifašista-  21 Kikinđanin i 9 Mokrinčana. Pošto su žrtve 24 sata visile na vešalima, mobilisani Romi odneli su ih kolima iza katoličkog groblja kod železničke stanice i zakopali u zajedničku raku.

U svom izveštaju, sreski načelnik dr E. Kusing naveo je da su se streljani „junački držali“. Dok je prva grupa vikala oproštajne reči svojim ukućanima i rođacima, druga i treća su „klicale Sovjetskoj Rusiji i slično“.

Tog devetog januara 1942, fašisti su streljali po 30 rodoljuba u Kikindi, Mokrinu, Petrovgradu, Aranđelovu i Dragutinovu. U Banatskom Aranđelovu, za razliku od drugih mesta, žrtvama je bilo dozvoljeno da napišu oproštajna pisma.

Obeležavanje 9. januara

Polaganjem venaca i komemorativnim skupom ispred „zida plača” u dvorištu Kurije, danas se obeležava 82 godine od svirepog zločina i odaje pošta stradalim žrtvama.

sveti-arhidjakon-stefan

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik posvećen Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu.  Slavi ga veliki  broj građana, a pošto pada na treći dan Božića, to je prva krsna slava u godini.

Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenik. Telo svetog Stefana krišom je uzeo i sahranio na svom imanju potajni hrišćanin i knez jevrejski Gamalil.

Kod Srba postoji veliki broj narodnih običaja vezanih za Stevanjdan. Najrašireniji običaj je da se na Stevanjdan iznosi božićna slama iz kuće, koja se, zbog verovanja u njenu plodotvornu moć, prvo pažljivo pometena i sakupljena, ostavlja u štalu, privredne objekte, voćnjak ili među pčele, radi podsticanja roda ili napretka.

U Vojvodini je tradicija da slamu iznose žene, tiho, da se ne bi čulo kako odlazi Božić. One metlu kojom je božićna slama pometena, ne koriste tokom godine, već radi zdravlja čuvaju.

Setva

Poljoprivrednici mogu da zatraže povrat akcize koju su platili na dizel i biogorivo, jer je 1. januara stupio na snagu novi pravilnik koji uređuje tu oblast. Zahtev se podnosi se Upravi za agrarna plaćanja izborom i popunjavanjem odgovarajućeg elektronskog obrasca, u onlajn formi, neposredno u okviru softverskog rešenja e-agrar.

Propisom je predviđeno da povrat akcize od 50 dinara po litri  može da se ostvari za najviše 100 litara po hektaru nafte i biogoriva. Postoji i ograničenje u pogledu površine zemljišta koje se obrađuje i gleda se koliko je goriva potrebno za obradu zasejanih ili zasađenih površina zemljišta pod konkretnom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara.

Poljoprivrednici moraju da poseduju fiskalne račune na kojima stoji i broj poljoprivrednog gazdinstva, kada je reč o fizičkim licima. Pravilnikom je definisano da fiskalni račun mora da sadrži i podatke o kupcu, vrsti, količini i vrednosti nabavljenih derivata nafte i biogoriva.

U elektronski obrazac zahteva za povrat unosi se i datumi i količine kupljenog goriva, kao i brojevi tih fiskalnih računa koji se odnose na konkretnu kupovinu, zatim naziv katastarske opštine, broj i površina katastarske parcele zasađene pod odgovarajućom biljnom kulturom za koju je nabavljena nafta i biogoriva za poljoprivredu.

Kada Uprava za agrarna plaćanja obradi podatke i donese rešenje, dobija se pravo na refakciju ili se na rešenje žali, u roku od 15 dana. Ako poljoprivrednik povrat plaćene akcize ostvari na osnovu netačnih podataka, novac mora da vrati sa zateznom kamatom, a poljoprivredno gazdinstvo mu se stavlja u pasivan status, što znači da neće imati pravo ni na kakve državne subvencije dok taj novac ne vrati i ponovo aktivira status.

 

 

50a4dd4b-f638-4b3b-820f-2a1f9c068d76_1

Kikinda se jutros zabelela. U jutarnjim satima padao je sneg počeo koji je tek zabeleo krovove, ali se nije zadržao na tlu. Kako je i najavio Republički hidrometeorološki zavod tokom noći sa padom temperature kiša je prešla  u sneg  u svim krajevima Srbije.

Zimska služba na teritoriji Gradu održava puteve prvog i drugog prioriteta u dužini od oko 130 kilometara. Na lageru je oko 150 tona soli i 30 tona hladne asfaltne mase za popunjavanje udarnih rupa tokom zimskog perioda.

I narednih dana jutarnje temperature biće u minusu, a maksimalna dnevna neće peći dva stepena u plusu. Za sutra, 9. januar najavljena je slaba ledena kiša.

download (32)

I ove godine za Božić u Mokrinu održana je trka neosedlanih konja. Učestvovala su četvorica jahača u takmičarskom delu  i devet u revijalnom. Pobednik je Kristijan Dobroka sa konjem Car.  Nagradu mu je uručio Vasilije Janić, predsednik Konjičkog kluba.

Organizator Konjički klub iz Mokrina u saradnji sa Mesnom zajednicom Mokrin. Božićna trka neosedalnih konja organizuje se duže od 120 godina. Takmičenje kod Bakarne ćuprije održava se svake godine prvog dana Božića bez obzira na to kakvo je vreme.

Organizuju se tri trke, a cilj je da jahači na neosedlanim konjima što brže stignu do zamišljenog cilja. Trka se najavljuje hicima iz lovačke puške. Nije poznato ko je ustoličio ovu trku, ali po sećanjima vremešnih Mokrinčana kontinuirano su počele da se održavaju uoči Prvog svetskog rata. Nadmetanje je ujedno i sećanje na ratnike iz Mokrina čuvare potiske granice koji su jahali neosedlane i neukrotive konje.Mokrin je jedino mesto u Banatu u kom se održavaju ovakve trke. Još se pamti i prepričava nadmetanje iz 1963. godine kada je temperatura bila minus 30 stepeni.

c86cf4b8-662c-4cf9-8beb-32553d54824b

U Pravoslavnoj crkvi Svetog Nikole, služena je Božićna liturgija kojoj je prisustvovao veliki broj vernika. Lomljena je česnica koja je darivana okupljenima, a koja je napravljena je u pekari „Mrkšićevi salaši“ u Srpskom Itebeju.

Sveštenik Miroslav Bubalo istakao je da Božić nije samo tradicionalni praznik, iako tradiciju treba negovati i čuvati.

-Božić je egzistencijalni praznik, rođenje sina Božijeg kao čoveka menja odnose između Boga i čoveka. To je poruka koju želim da uputim za Božić koji je veliki pomak za čovečanstvo i to pomak unapred – rekao je Miroslav Bubalo.

U božićnom hlebu, česnici, bilo je tri srebrenjaka i zlatnik, a prema narodnom verovanju onaj ko ih pronađe biće srećan čitave godine. Sugrađanka Rada Kostić (61) jedna je od njih.

-Prvi put sam izvukla zlatnik u česnici i presrećna sam. Nadam se da će on pomoći da čitave naredne godine budemo srećni i ja i moja porodica – kazala je Rada Kostić.

Jedan od srebrenjaka je pripao Kikinđanki Snežani Linjački (70).

-Na najveći hrišćanski praznik dobila sam srebrenjak i ne mogu vam opisati kakva je radost u mojoj duši. Dolazim redovno u crkvu i ovo je najveći dar – dodala je Snežana Linjački.

Srebrenjak je pripao i devetogodišnjoj Mariji Radosavljević iz Kikinde.

-Srebrni novčić sam izvukla prvi put. Čuvaću ga kao uspomenu i drago mi je što je pripao baš meni – otkrila nam je Marija.

Božićnoj liturgiji prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač, narodni poslanik Milenko Jovanov, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan, članica Gradskog veća Melita Gombar. Pozdravom Mir Božiji, Hristos se rodi, prvi čovek grada, uputio je čestitke za najradosniji hrišćanski praznik.

-Srca svih nas su ispunjena kada vidimo veliki broj sugrađana i dece u crkvi na Božić, koji je jedan od najvećih praznika. Svima želim puno zdravlja, porodične sreće, radosti i veselja. Na svima nama je da pomažemo jedini drugima, čuvamo jedni druge, decu učimo tradiciji i da zajednički, u miru i blagostanju, Kikinda bude još bolje mesto za život – istakao je Lukač.

Božićna liturgija služena je i u Hramu Svetih Kozme i Damjana, a deljena je i česnica. I na ovom svetom mestu bilo je dosta vernika.

 

CDA_1803-w1024

Pravoslavni vernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić, rođenje Isusa Hrista. Božić, zajedno sa Vaskrsom, predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika i praznuje se kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg.

SPC i vernici, Božić slave tri dana. Drugi dan Božića je Sabor Presvete Bogorodice, u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi Sveti Stefan.

Na Božić ujutro, pre svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i objavljuje se dolazak Božića i božićnog slavlja.Vernici se tradicionalno pozdravljaju sa Mir Božji, Hristos se rodi – Vaistinu se rodi.

Božić je praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva.

Kod Srba taj praznik je ukrašen najlepšim verskim običajima i obredima, koji imaju jedan osnovni smisao i cilj: umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina.

Božić je uvek mrsni dan, kojem je prethodio četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tela. U Srbiji je na svečanoj božićnoj trpezi najvažnija je česnica, pogača u koju se stavlja zlatni ili srebrni novčić, a ona se za ručkom lomi isključivo rukama. Ko u svom parčetu pronađe novčić, prema verovanju, imaće sreće u narednoj godini.

Najradosniji hrišćanski praznik 7. januara, pored Srpske pravoslavne crkve, proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji poštuju julijanski kalendar.

942375ec-e3e9-42c7-99bf-f8ad598d8274

Već sa prvim mrakom deca u povorkama kreću da korinđaju. Šaljivim pesmicama domaćinima žele srećno Badnje veče, dobro zdravlje i rodnu godinu. I ove godine, treću zaredom, Gradska kuća otvorila je svoja vrata za više stotina mališana koji su rado korinđali gradonačelniku Nikoli Lukaču i njegovim saradnicima koji su ih zauzvrat darovali voćem i slatkišima.

Među njima je bio Novak Jerković iz Beograda.

-Kod nas nema korinđanja i ovaj običaj mi se jako sviđa. Volim da idem od kuće do kuće i korinđam. Naučio sam dve pesmice, a ono što je najbolje je što dobijam puno slatkiša – rekao nam je Novak.

Gradonačelnik Lukač istakao je da je čuvanje kulture i običaja, svih nas koji živimo na ovim prostorima, naš zadatak.

-Korinđanje je opstalo jedino na severu Banata i važno je da ga prenesemo na sve generacije koje dolaze. Deca su ta koja na najlepši način čestitaju Badnje veče i Božić, a mi ih nagradimo jabukama, orasima, ali i slatkišima. Drago mi je što smo uspeli u tome da dodatno približimo tradiciju ne samo deci iz Kikinde i okoline, nego i gostima koji su došli za Božić koji je najradosniji hrišćanski praznik – kazao je prvi čovek grada.

Pesmice koje deca recituju su šaljive i kratke. Ne postoji dete u Kikindi i okolini koje ne zna bar dve recitacije i rado korinđa. Neke od recitacija koje se govore stare su više od sto godina,Prenose se sa generacije na generaciju, a neke se i menjaju shodno savremenom dobu.

 

efe87668-983f-4406-8f61-11725b03a544

Ispred pravoslavne crkve u centru grada na badnjak su doneli konjanici uz zaprege i fijakere obavezno okićeni hrastovim grančicama. Milorad Reljin, konjar iz Kikinde, zajedno sa bratom i desetoro unučića ispoštovao je tradiciju i na Gradski trg doneo badnjak.

-Unučići su Milorad, dva Ivana, Nikola Nemanja, Matija, Bata, Elena, Mia i Brana. Najstarije unuče ove godine puni 18, a najmlađa među njima je Mia stara svega tri godine. Po badnjak odlazimo porodično, sa konjima i kolima provozamo svu našu decu i učimo ih da održe tradiciju. Svi oni su naši naslednici i čitavog života sećaće se ovih trenutaka – rekao je Reljin.

Prvi put po badnjak sa svojim konjem išla je i petnaestogodišnja Lina Veličkov.

-Krenuli smo oko podneva, i kupili konjare. Badnjak smo doneli u crkvu i na trg kako bi ga podelili sugrađanima . I konj Fifa je uživala i sigurno ćemo se i naredne godine pridružiti ovom običaju – saznali smo od Line.

U porti pravoslavne crkve Svetog Nikole u prisustvu sugrađana i sveštenika badnjak je osvećen i upaljen.

Kum badnjaka bio je  Aleksandar Sivčev, po zanimanju vozač.

-Za mene i moju porodicu ovo je velika čast. Godinama učestvujemo u donošenju badnjaka i verujem da će meni i mojoj porodici ovo doneti zdravlja, berićetnu i uspešnu godinu – naveo je Sivčev.

Paljenju badnjaka prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač, narodni poslanik Milenko Jovanov, predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, član Gradskog veća Dragan Pecarski.

U porti crkve zatekli smo i proslavljenu kikindsku plivačicu Maricu Stražmešter. Ona živi i radi u Čikagu kao trener plivača.

-Ne propuštam Božić u rodnom gradu, a u poslednje tri godine trudim se da živim u skladu sa verom, koliko  mogu. Božić je najveći hrišćanski praznik i obeležava se u krugu porodice. Naši običaji su prelepi i drago mi je što ih toliko sugrađana podržava – kazala je Marica Stražmešter.

U crkvi su građani odlazili po badnjake koje su odneli svojim kućama, a ove godine pripremljeno ih je oko dve hiljade.  U isto vreme osvećenje i paljenje badnjaka organizovano je i u Hramu Svetih Kozme i Damjana.