кикинда

LOVCI RUSKO SELO

Proteklog vikenda završena je sezona lova koja je počela 2. oktobra. Jesenja ili kako lovci kažu, glavna, lovna sezona, završena je 28. januara, ali će se predatori loviti do kraja februara jer je primećen povećan broj štetočina, saznajemo od Boška Dobranića, predsednika Lovačkog udruženja „Zec“ iz Ruskog Sela.

-U lovištu ima previše predatora i na nama je da se potrudimo i da smanjimo njihov broj jer na taj način spašavamo plemenitu divljač. Na terenu je poslednjih godina sve manje zečeva. Na žalost, i srndaća je sve manje i ukoliko se nešto ne promeni to će biti problem. Uočili smo ovaj problem, ali još uvek nismo saznali uzrok – rekao je Dobranić.

Među lovcima se pominje virusno oboljenje koje utiče na srndaće, govori se i o većem broju predatora, ali i nemaru ljudi zbog trovanja glodara kojih je ove jeseni i zime više nego što je to uobičajeno za ovo doba godine.

-I lovci iz drugih udruženja dele naše sumnje i zabrinuti su jer je i u njihovim lovištima primećen nedostatak srndaća. Maksimalno se trudimo da hranimo divljač, iznosimo so i čuvamo lovište. Sledeće godine naše udruženje proslavlja 100 godina postojanja i sama ta činjenica da postojimo čitav vek govori o našoj ozbiljnosti i želji da čuvamo tradiciju lova – dodao je naš sagovornik.

Lovci, ali i lovočuvari su konstantno na terenu kako bi sprečili krivolov, ali i nedozvoljenu seču šuma.

-Jedno smo od retkih udruženja koje je uspelo da sačuva naše šume odnosno šumarke koji su i poslednje stanište za divljač koja je ugrožena jer nema gde da se sakrije – zaključio je  Boško Dobranić.

U Ruskom Selu lovstvo je porodična tradicija tako da udruženje „Zec“ okuplja 60 članova među kojima ima dosta starijih meštana.

Dani vina 12

Udruženje vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša organizuje 24.  „Dane vina“. Učesnici takmičenja uzorke vina mogu da predaju 7. februara od 14 do 20 časova i 8. februara  od 12 do 18 sati u prostorijama Doma kulture u Iđošu ili poštom na adresu MZ Iđoš, Svetosavska 20, 23.323 Iđoš. Uzorci vina će se primati isključivo u navedenim terminima.

Vina koja se šalju poštom obavezno treba da budu u plastičnoj ambalaži. Za učesnike degustacije, koji nisu članovi Udruženja, kotizacija za učešće iznosi 500 dinara po uzorku vina. Predaja uzoraka  treba da bude u litarskim bocama, a u količini od dva litra ili u tri boce od 0,75  litra za svaku vrstu vina. Na jednoj boci vina treba nalepiti etiketu ili natpis, sa imenom i prezimenom proizvođača, adresom stanovanja, godinom proizvodnje vina, kao i sortu grožđa od kog je vino proizvedeno. Ostale boce uzoraka se predaju bez etikete. Uzorci vina će biti razvrstani u pet kategorija, po zahtevu učesnika i to: belo, roze, šiler, crveno i voćno – desertno vino.

Ocenjivaće se samo mlada vina iz 2023. godine. Svaki učesnik degustacije može da prijavi neograničen broj uzoraka vina. Ocenjivanje  će stručna komisija završiti do 10. februara.

Centralna manifestacija organizuje se 17. februara i tom prilikom će  moći da se probaju sva takmičarska vina. Istog dana dodeliće se priznanja i medalje, a biće uručene i nagrade generalnim pobednicima.

IMG-f6f3d0faff144b0a610a41ad3b4f3f58-V

U nedelju je na mokrinskim sokacima letelo perje. U prisustvu guščar, navijača, ali i radoznalaca završena su četvrt finalna nadmetanja guskova. Dobro utrenirani i u pratnji vernih pratilja beli „gladijatori“ dali su sve od sebe da se nađu u predzadnjem kolu ovogodišnjeg takmičenja.

 

Najatraktivnija su bila nadmetanja seniora koja su izazvala i najviše interesovanja. U prvom nadmetanju gusak Slobodana Krišana pobedio je nekadašnjeg šampiona Cezara vlasnika Milorada  Ristića  i tako ostvario sebi mesto u polufinalu. Tu će se naći i prošlogodišnji pobednik lige dvogodaca Žućko vlasnika Lazara Adamova Bilte koji je bio bolji od Raleta vlasnika Save Terzića. Gusan Đorđa Ristića takođe nastavlja takmičenje s obzirom na to da je pobedio guska Ivana Ramaija, dok je u polufinalu i gusan Crveni Miodraga Trnića koji je naterao u beg guska Dušana Bajića. Četiri guska će se za dve nedelje, 11. februara, boriti za ulazak u finale jedinstvenog takmičenja na svetu.

Poznati su i polufinalisti u ligi dvogodišnjaka i jednogodišnjaka i ova nadmetanja biće istog dana kada i seniora.

-Imali smo dobra nadmetanja u četvrt finalu, ali ni to nije onako kako smo navikli.  Ono što karakteriše ovogodišnje, 38. Svetsko prvenstvo u nadmetanju guskova jeste da su guskovi pomalo zbunjeni neuobičajeno toplim vremenom za ovo doba godine, pa su tako i takmiče. I ove godine imamo dosta novih takmičara, mladih i dece, što je važno jer će oni nastaviti tradiciju koja traje bezmalo pa četiri decenije – saznajemo od Živice Terzića, predsednika udruženja „Belo pero“ koje je organizator Svetskog prvenstva.

Ove godine nadmetanja su počela 16. decembra i učestvovalo je više od 140 gusana u sve tri kategorije među kojima je najviše jednogodišnjaka. Finale je poslednje nedelje i pada 24. februara.

4b5bf7bc-bf20-4466-8f8f-3589c3a7200e

Svečano, u Narodnom pozorištu, zaposleni i učenici Osnovne škole „Sveti Sava“ obeležili su Dan škole i školsku slavu. Bogat muzičko – scenski program pripremili su učitelji, nastavnici i đaci, a među velikim brojem dobrih učenika istaklo se šestoro najboljih učenika osmog razreda: Ognjen Orašanin, Lara Adamov, Staša Blažić, Nikola Andrić, Ana Vojvodić i Jovana Karić.

Zahvaljujući predanosti učitelja i nastavnika Staša Blažić uspela je da sa najboljim ocenama savlada zadato gradivo, ali i da se izdvoji iz pojedinih predmeta.

-Podjednako volim društvene i prirodne predmete, tako da sam uspehe ostvarila na takmičenjima iz srpskog jezika, matematike, hemije. Puno znanja stekla sam i u okviru školskih projekata u kojima sam učestvovala. Planiram da upišem prirodni smer Gimnazije „Dušan Vasiljev“ – otkrila nam je Staša.

I Ognjenu Orašaninu osnovna škola ostaće u najlepšem sećanju.

-Trudio sam se i uspeo u tome da ostvarim odličan uspeh tokom dosadašnjeg školovanja, a imao sam i rezultate na takmičenjima. Pronašao sam se u rešavanju zadataka tako da sam bio prvi iz matematike, a i engleski za mene nije strani jezik, jer sam osvojio visoko drugo mesto. Osnovna škola ostaće mi u najlepšem sećanju – saznajemo od Ognjena.

Ove godine Dan škole obeležen je mnogobrojnim aktivnostima te su učenici imali prilike da učestvuju u turnirima u tabliću, šahu, na likovnom konkursu, takmičenju u lepom pisanju, da se oprobaju u uglednim časovima i ikonopisanju.

-U sve aktivnosti uključili smo i druge škole, a posebno bih istakla sportski turnir organizovan u Sportskom centru „Jezero“. Dodelom plaketa „Sveti Sava“  našim najboljim učenicima želimo da čestitamo na trudu i inicijativi koju su pokazali tokom osnovnog školovanja i da im na ovaj način pokažemo da su oni ponos naše škole – dodala je direktorica Gordana Rackov.

Svečanoj akademiji su prisustvovale kolege iz drugih škola i roditelji, ali i članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melinda Gombar.

-U ime Grada i lično ime svim učenicima i prosvetnim radnicima čestitam školsku slavu uz želju da ostvaruju što bolje uspehe i rezultate. Ovo je prilika da se još jednom podsetimo na prvog srpskog prosvetitelja i da negujemo prave vrednosti – napomenula je Valentina Mickovski.

kruzni tok iz vazduha (1)

Nakon što su početkom novembra počeli radovi na izgradnji kružnog toka u Bašaidu, ovih dana privode se kraju. Rehabilitaciju kolovoza na državnom putu Prvog B reda broj 13, između Kikinde i Melenaca, finansira  Javno preduzeće „Putevi Srbije“ i Grad Kikinda. Reč je o izgradnji novog kružnog toka na ulazu u Bašaid iz pravca Melenaca na uglu ulica Vojvođanska i Branislava Nušića. Izvođač radova je „Vojput“ iz Subotice, a diplomirani građevinski inženjer Dragoljub Šugić u ime izvođača radova ističe da je od većih radova ostalo da se do kraja nedelje završi asfaltiranje.

-Asfaltiranje zavisi od vremenskih prilika koje nam trenutno ne idu na ruku. Čim se ono završi i saobraćajnica bude obeležena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, kružni tok će biti pušten u saobraćaj. Preostaće i uređenje zelenih površina koje neće remetiti saobraćaj – rekao je Šugić.

Dugi niz godina meštani Bašaida  traže kružni tok  koja je jedna od takozvanih crnih tačaka Banata. Na ovoj deonici dogodio se veliki broj saobraćajnih nesreća sa poginulima tako da je  Mesna zajednica ovaj projekat naznačila kao prioritet. Ovo je jedna od najvećih investicija u selu u proteklom periodu i koliko znači meštanima, toliko znači i svima koji koriste ovu deonicu puta koja je veoma frekventna, dodao je predsednik Saveta MZ Bojan Mikalački.

-Posle toliko godina čekanja izgradnja kružnog  toka se polako privodi kraju. Korist je višestruka jer su svi meštani koji se nalaze u tom delu sela dobili ispred kuća asfaltirane kolske ulaze i behaton staze pored kuća. Rešeno je i pitanje odvođenja viška vode kroz atmosfersku kanalizaciju, a kanali su u pomenutom delu sela bili loši i često zapušeni. Ovim putem bih se zahvalio Javnom preduzeću „Putevi Srbije“, ministru Goranu  Vesiću i narodnom poslaniku Milenku Jovanovu koji su  obećano i ispunili, za razliku od prethodnih decenija kada smo imali samo prazna obećanja – naveo je  predsednik Saveta MZ Bojan Mikalački.

Kružni tok sa krakovima prema Melencima, Bečeju, Bašaidu i Tordi ima oko 500 metara saobraćajnice. Uređen je i deo sva četiri puta i to oko 100 metara prema Bašaidu, Novom Bečeju i Tordi i 180 metara prema Melencima. Osim kružnog toka biće postavljena i nova rasveta, a u prečniku do 80 metara prema Kikindi, Bečeju, Melencima i Tordi izgrađene su pešačke staze, a uređeni su i kišni kanali koji postoje na ovoj trasi.

Novi ulaz na teritoriju Grada

Podsetimo i da je krajem avgusta završena rekonstrukcija više od pet kilometara puta između Bašaida i Melenaca. U ovu investiciju je uloženo 244 miliona dinara, a projekat je bio u nadležnosti Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Izgradnjom kružnog toka zaokružiće se celina u rehabilitaciji puta koji je godinama predstavljao problem vozačima.

5481c1c4-a6d5-47e1-922d-f2c518b6ed96

Srpska pravoslavna crkvena opština i Grad Kikinda, povodom obeležavanja uspomene na prvog srpskog prosvetitelja, Rastka Nemanjića organizovali su, u Narodnom pozorištu, drugu Svetosavsku akademiju. Kumovi slave bili su profesori i učenici Tehničke škole. Učenici su uzeli učešće u programu tako da se predstavio hor, ali i učenice koje su govorile besedu, istakla je direktorica Milanka Halilović.

-Velika je čast što smo odabrani ove godine da budemo domaćini Svetosavske akademije. Hvala Gradu i Pravoslavnoj crkvenoj opštini što su nam to omogućili. Naša škola ove godine slavi 100 godina postojanja i uz monografiju koju ćemo izdati i drugim događajima obeležićemo vek rada – rekla je Milanka Halilović.

Svetog Savu, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Savindan se obeležava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva, kazao je kikindski arhijerejski namesnik protojerej otac Boban Petrović.

-Veoma nam znači što smo, uz podršku lokalne samouprave, i ove godine organizovali Svetosavsku akademiju. Veliki je značaj za crkvu, čitav grad, prosvetare, ali i za nacionalni identitet. Srećan sam što su i ove godine učenici kumovi slave jer je Sveti Sava centar svih duhovnih vrednosti – naveo je protojerej Boban Petrović.

Pored sveštenika, sugrađana i predstavnika škola Svetosavskoj akademiji prisustvovali su predstavnici Grada sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, koji se i obratio prisutnima, pokrajinski poslanik Miodrag Bulajić i načelnik Severnobanatskog okruga.

-Ovo je prilika da još jednom promovišemo najuspešnije učenike, ali i koliko je važno obrazovati se i sticati nova znanja. Sa jedne strane prava je prilika da našim đacima, ali i prosvetnim radnicima pokažemo da mislimo na njih, a sa druge da uksžemo na to koliko je Rastko Nemanjić odnosno Sveti Sava bio važan u našoj istoriji jer se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnikom prosvetnih ustanova – dodao je Bogdan.

U programu su, pored učenika, učestvovali hor KCK „Atendite“ i dečiji hor „Kikindijanci“, Ženska pevačka grupa ADZNM „Gusle“, dečiji hor „Čuperak“, hor OŠ „Jovan Popović“ – „Jovine zvezde“ i hor pri hramu Svetih Kozme i Damjana „Sveti Josif Temišvarski“. U holu pozorišta ovom prilikom izloženi su likovni radovi na temu Svetog Save.

71983b23-e8d3-42a3-a05f-ed8e75dd7b6c

Uz rezanje i osvećenje slavskog kolača, himnu Svetom Savi, mnogobrojni članovi Udruženja penzionera u Kikindi proslavili su danas slavu, Svetog Savu.  Značajnom danu prisustvovali su i predstavnici Grada na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem koji je bio i kum ovogodišnje slave, ministarka Ministarstva za brigu o porodici i demografiju dr Darija Kisić i državni sekretar Radoš Bajić, kao i predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan.

 

-Čestitam slavu udruženju penzionera. Sveti Sava veliki je pravoslavni praznik i pravo je zadovoljstvo i čast biti kum slave. Lokalna samouprava uvažava mišljenje i iskustvo naših najstarijih sugrađana. Penzioneri su najmudriji deo društvo i na nama je da ih slušamo i iskoristimo njihovo znanje kako bi izgradili što bolje društvo za život. Tu smo da im pomognemo i izađemo im u susret za sve potrebe koje imaju, a sugrađani treće dobi nas podržavaju u našem radu i trudu da od Kikinda bude sredina za divljenje – napomenuo je gradonačelnik Lukač.

Na obeležavanju je bilo 150 najstarijih sugrađana, zajedno sa gostima iz okolnih mesta i Rumunije, rekao je  Milan Periz , predsednik udruženja penzionera.

-Oduševljen sam što su zajedno sa nama i predstavnici Ministarstva za brigu o porodici i demografiju. Ovo je dan kada se svi okupimo, družimo se i ugostimo sve naše prijatelje. Iskoristimo priliku kako bi razmenili iskustva, učvrstili postojeća i stvorili nova prijateljstva sve sa zajedničkim ciljem, dobrobit penzionera, da bolje i kvalitetnije žive – naveo je Periz.

U programu su učestvovali članovi KUD-a „Sunčana jesen“. Tokom godina udruženje penzionera organizuje bogate i raznovrsne aktivnosti, a  broji  oko 7.000 članova.

8da2560a-9b03-482b-81fb-285898273e0f

„Ulica otvorenog srca“ prvi put organizovana u Kikindi bila je posvećena deci sa ahondroplazijom. Sedište udruženja „Deca sa ahondroplazijom Srbije“  i putem ove akcije i humanitarnog bazara skrenuta je pažnja na mališane koji imaju ovu retku dijagnozu među kojima je i  sugrađanka Staša Terzin stara 4,5 godine.

Prvu manifestaciju podržali su predstavnici Grada, na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, ali ministarka u Ministarstva za brigu o porodici i demografiju profesorka dr  Darija Kisić i državni sekretar Radoš Pejović koji si bili deo humane ulice.

-Hvala Kikinđanima što su takvi kakvi jesu i što su otvorenog srca. Zadovoljstvo mi je što sam sa vama kada se prvi put organizuje „Ulica otvorenog srca“. Ahondroplazija je retka bolest o kojoj se nije puno pričalo prethodnih godina i za koju postoji inovativna terapija. Naš zemlja obolelima omogućava da se leče od nje.  Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju ima organizacionu jedinici usmerenu ka poboljšanju kvaliteta života porodica koje imaju decu sa retkim bolestima. Punog srca podržali smo ovu akciju, ali ćemo Kikindi pružiti podršku u svim aktivnostima čiji je cilj podrška porodici i deci jer se vaša sredina proteklih godina pokazala kao primer dobre prakse – istakla je ministarka dr Darija Kisić.

Gradonačelnik Lukač zahvalio je ministarki Kisić  i Pejoviću koji su svojim dolaskom podržali našu sredinu koja oduvek bila humana.

-Naš grad maksimalno je posvećen porodici i deci i to je naše, ali i glavno opredeljenje Vlade Srbije. Porodica je osnovna jedinica društva i na nama je da je podržimo i da se borimo za nju. Želimo da ukažemo na retku bolest ahondroplaziju koja je u proteklih godinu dana prepoznata i u državi i nadležnom Ministarstvu zdravlja. Kikinda je grad humanih ljudi koji se uvek odazovu apelu za prikupljanje sredstava onima kojima je novac potreban – rekao je gradonačelnik Lukač.

Sugrađani su se okupili u velikom broju kako bi podržali događaj, a za decu sa ahondroplazijom prikupljana su sredstva kako bi što kvalitetnije živela. Davor Terzin, predsednik udruženja „Deca sa ahondroplazijom Srbije“  i otac jedine sugrađanke obolele od ove retke bolesti napominje da nije sumnjao u ovakav odziv. On  je gradonačelniku Lukaču uručio plaketu u znak zahvalnosti za podršku.

-Inovativnu terapiju prima troje, a naredne nedelje sa njom će započeti još četvoro dece među kojima je i Staša. Ona se prima svakodnevno i daje izuzetne rezultate kada je reč o zdravlju i kvalitetu života obolelih. Do sada je jedino lečenje bilo sa invazivnim aparatima, ekstremno bolnih i nehumanih. Nova terapija pomaže deci da rastu onako kako bi i trebalo da rastu, bez operacija, bez socijalne isključenosti i bez bola i za to smo se borili da donesemo u Srbiji. Naš glas se čuo i što je još važnije razumeli su nas oni koji odlučuju – dodao je Terzin.

„Ulicu otvorenog srca“ podržali su i lokalni proizvođači, udruženje „Kar braders“ koji su od automobila formirali srce unutar kog je organizovan „Kutak crvenih noseva“, članovi Dečijeg pozorišta „Lane“ kostimirani u klovnove, mališanima je ocrtavano lice mališana, volonteri Crvenog krsta su  prodavali „Čaj od srca“, a mogli su i  da se kupe i crveni nosevi. U programu su nastupili članovi horića OMŠ  „Slobodan Malbaški“, plesne škole „Dens end Soul“, mlađi dečiji ansambl ADZNM „Gusle“, škole modernog plesa „ Step ap“ i  bubnjarska sekcija „Kikinda“ Sav prihod od ovih aktivnosti takođe ide za Udruženje „Deca sa ahondroplazijom“ Srbije.

25.01_Orlic1

U Skupštini Srbije, sudije koje su izabrane na sednicama Visokog saveta sudstva u prošloj godini, položile su zakletvu. Zakletvu su položili pred predsednicom Vrhovnog suda Jasminom Vasović i predsednikom Skupštine Srbije Vladimirom Orlićem.

Među novoimenovanim sudijama su i dve  Kikinđanke. Ljubica Gavrilov Građin koja je postala sudija Osnovnog suda, nakon što već više od dve decenije radi u ovoj ustanovi. Sada kikindski sud broji jedanaest sudija.

Novi sudija Prekršajnog suda u Kikindi je Branislava Zarić Zubanov koja je takođe dugo godina obavljala posao saradnika. Ovaj sud sada ima četiri sudije, od kojih jedan radi u Novom Kneževcu. Uskoro će i saradnik Tanja Đurić biti pozvana da polaže sudijsku zakletvu tako će Prekršajni sud imati pet sudija.

Jasmina Vasović im je čestitala na položenoj zakletvi, te izrazila nadu da će se u radu pridržavati zakletve i etičkog kodeksa.

Osim u Kikindi nove sudije u osnovnim sudovima imenovane su i u Bačkoj Palanci, Vrbasu, Kikindi, Trsteniku, Paraćinu, Jagodini, Pirot Subotici, Novom Pazaru, Sjenici, Pančevu, Kragujevcu, Boru, Smederevu, Velikoj Plani, Bačkoj Palanci i Mionici. U prekršajnim sudovima, osim u našem gradu, nove sudije imenovane su i u Zrenjaninu, Kraljevu, Jagodini, Subotici, Požegi, Užicu,  Prijepolju, Negotin, Zaječaru  i Smederevu i Raški.

1706276951701

Nova aktivnost Kulturnog centra biće dramska sekcija. Vodiće je Stefan Ostojić, glumac, a cilj je da se mladima u gradu ponudi još jedan sadržaj za kreativno izražavanje.

-Dramska sekcija počinje 11. februara, a svi zainteresovani detalje mogu pronaći na fejsbuk stranici Kulturnog centra. Audicije neće biti i ko god se pojavi je dobrodošao. Odvojeno će se raditi sa srednjoškolcima, kao i sa osnovcima od petog do osmog razreda. Planirane su i dve predstave, sa svakom grupom po jedna, čije premijere se očekuju krajem aprila, početkom maja. Sada već mogu da kažem da će mlađa grupa izvesti predstavu o Kraljeviću Marku. Starija će raditi na sličnom tekstu jer nam je želja da obe predstave spojimo u jednu koja može da gostuje u druga mesta – istakao je Stefan Ostojić.

Ideja Stefana Ostojića je da polaznici istražuju temu, tekst, likove, jer je, kako kaže, uveren da ima dosta mladih koji žele da  se oprobaju na daskama koje život znače. U mnoštvu sadržaja koje nudi ova ustanova kulture naći će se mesta i za glumu, dodao je Marko Markovljev, v.d. direktor KCK.

-Uvideli smo potrebu da mladima u našoj ustanovi ponudimo još jedan kulturni sadržaj. Dramska radionica odnosno teatar okupljaće sve one koji imaju afiniteta ka glumi i scenskom izrazu. Novi kulturni sadržaj koji se proizvede biće namenjen svim sugrađanima. Okupljanja će biti nedeljom u prepodnevnim satima  – kazao je Markovljev.

Stefan Ostojić je mlad i perspektivan glumac i nije mu strano da svoje iskustvo i znanje prenosi na nešto mlađe od njega. Markovljev napominje i da će zajedno sa njim budući članovi sekcije naučiti puno toga, a pre svega steći samopouzdanje u kreativnom izražavanju.