кикинда

maja-gojkovic-(21)

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, sa saradnicima, boravila je u radnoj poseti Kikindi. Ovom prilikom obišla je Kulturni centar gde je u toku rekonstrukcija unutrašnjosti zgrade, nakon čega je o započetim projektima i planovima razgovarala sa predstavnicima lokalne samouprave u Gradskoj kući.

– Drago mi je da sam ovde u radnoj poseti, došla sam na poziv gradonačelnika i njegovog tima da se dogovorimo o ulaganjima važnim za Kikindu i njene građane i šta može i u kolikoj meri da pomogne finansijski AP Vojvodina. Bili smo prvo u Kulturnom centru koji je pomognut od strane Ministarstva kulture dok sam ja bila na njegovom čelu. Radovi idu dobro, možemo da budemo zadovoljni dinamikom, a razgovarali smo o tome da se uradi prelepa fasada tog spomenika kulture u centru grada i o tome na kojim konkursima će učestvovati Grad Kikinda kako bi mogla i Pokrajinska vlada da pomogne taj projekat, naravno u saradnji sa Ministarstvom kulture, jer su tu zahtevna sredstva potrebna kako bi ovaj objekat i spolja izgledao lepo kao i unutra. Kažu mi da će ova faza radova biti završena do kraja godine. I upoznali su me sa planovima uređenja dvorišta, to su planovi za nekoliko godina unapred. Pričali smo i o Narodnom muzeju, to je takođe kapitalan projekat o kojem moramo da razgovaramo sa Upravom za kapitalna ulaganja jer tu su sredstva koja prekoračuju mogućnosti budžeta Sekretarijata za kulturu Pokrajine – istakla je predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković.

Pored kulture, izuzetno važni su i projekti iz oblasti zdravstva, te su u radnoj poseti bili i pokrajinski sekretar za zdravstvo dr Milan Popo, savetnik predsednice Rade Vojinović i pomoćnica pokrajinskog sekretara za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama Jelena Dobrović Bojanić.

-Razgovarali smo o adaptaciji Doma zdravlja i Opšte bolnice. Kikinda će uskoro dobiti zdravstveni centar gde će te ustanove biti objedinjene i to ide takođe u kapitalna ulaganja za sledeću godinu, pretpostavljam da ćemo uvrstiti sufinansiranje Pokrajine rebalansom budžeta koji svakako sledi polovinom 2025. Pričali smo o radovima u školi „Feješ Klara“. Pokrajinska vlada je usvojila informaciju i prebačena su sredstva za 2025. i 2026, 200 miliona i svakako će taj projekat biti prioritet u oblasti obrazovanja. Dogovorili smo i to već uveliko funkcioniše projekat da se završi prečišćavanje otpadnih voda u svim selima, ne samo u gradu i to će sigurno biti završeno u narednom periodu. – precizirala je Gojkovićeva.

Predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, zamenikom gradonačelnika Dejanom Pudarom, članicom Gradskog veća Marijanom Mirkov, Vanjom Radojkov, šefom kabineta i direktorima Narodnog muzeja i Kulturnog centra Lidijom Milašinović i Markom Markovljevim, upoznali su goste sa projektima koji se realizuju, ali i sa planovima u narednom periodu. Za naš grad izuzetno je važna poseta predsednice Pokrajinske vlade Maje Gojković s obzirom na to da je saradnja Kikinde i Vlade Vojvodine u prethodnom periodu bila izuzetno dobra, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Znatna novčana sredstva izdvojena su za projekte na čitavoj teritoriji našeg grada, tako da smo sa predsednicom Pokrajinske vlade i njenim timom razgovarali o budućim ulaganjima. Radovi u Kulturnom centru, koji smo posetili su na samom kraju i očekivanja su da će biti završeni sredinom decembra. Značajno je da nam Pokrajinska vlada pomogne u rekonstrukciji fasade ovog objekta koji je i spomenik kulture. Za ovu namenu neophodna su velika sredstva koje grad nije u mogućnosti da sam finansira i tu očekujemo podršku iz pokrajinskog budžeta. Kulturni centar ima brojne sekcije i svakodnevno se okuplja znatan broj dece i mladih, a koriste ga i građani koji dolaze na kulturne događaje tako da su neophodani foaje i dvorište koji će krasiti ovu zgradu. Ulaganja u zdravstvo su takođe bili tema razgovora. Lokalna samouprava ima gotov projekat koji se odnosi na rekonstrukciju zgrade Doma zdravlja koji smo predočili predsednici Pokrajinske vlade Maji Gojković. Višestruk je značaj ovog projekta koji će unaprediti zdravstvenu zaštitu sugrađana i omogućiti bolje uslove za rad zaposlenih – precizirao je Bogdan i dodao da samo zajedničkim ulaganjima Kikinda može postiti bolje mesto za život.

Ovih dana usvojen je i budžet Vlade Vojvodine za 2025. godinu.

-Mogu da budem zadovoljna s obzirom na sve okolnosti u državi i svetu, mi smo stabilni. Budžet je 69 milijardi dinara i još 150 miliona izdvojenih za kapitalne projekte od strane Republike putevi, mostovi, „osmeh Vojvodine“, auto put Zrenjanin – Novi Sad. Budžet je manji jer je Republika Srbija izmenila način finansiranja – izdvajanja za plate recimo u oblasti obrazovanja više ne idu preko nas, nego direktno korisnicima. Dakle, imamo stabilan budžet i najviše će se izdvajati za kapitalna ulaganja, neka smo prebacili iz ranijeg perioda jer očigledno nije bilo dobre dinamike u radu, sredstava je bilo. Imamo i nekoliko novo predviđenih radova na objektima zdravstva i obrazovanja, to su nam prioriteti za 2025. i samo da sačuvamo mir – zaključila je predsednica Vlade Vojvodine.

A.Đ.

bogdan-izbeglice

Gradonačelnik Mladen Bogdan potpisao je danas u Palati Srbija, ugovore za pomoć izbeglicama, poboljšanje uslova života interno raseljenih lica dok su u raseljeništvu i povratnicima po osnovu Sporazuma o readmisiji.

Grad Kikinda je ugovorima obezbedio pakete građevinskog materijala za tri izbegličke porodice u vrednosti od 2.400.000 dinara, sa učešćem grada od 240.000 dinara.

Takođe, tri ugovora su vezana za povratnike po osnovu sporazuma o readmisiji, ekonomskom osnaživanju u vrednosti od ukupno 1.500.000 dinara i jedan ugovor za aktivnost u upravljanju migracijama u vrednosti od 250.000 dinara.

Komesarijat za izbeglice i migracije danas je dodelio 112 ugovora gradovima i opštinama u Srbiji koji su namenjeni za stambeno zbrinjavanje izbeglica i interno raseljenih lica, a ukupna sredstva iznose 270 miliona dinara.

DEJANAC-NAGRADA

Hroničar i publicista Dušan Dejanac dobitnik je pokrajinskog priznanja u oblasti kulture „Ferenc Feher“. Ističe se njegov nemerljiv doprinos u održanju kulturnog i nacionalnog identiteta Srba u Rumuniji.

Najveće pokrajinsko priznanje uručila mu je Maja Gojković, predsednica Pokrajinske vlade na na obeležavanju 106 godina od prisajedinjenja Banata, Bačke i Baranje i Srema Kraljevini Srbiji.

-Pre tačno 106 godina, dosanjan je veliki san, ostvaren ideal slobode i pobeda duha zajedništva i jedinstva srpskog naroda. Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji, održana u Novom Sadu 25. novembra 1918. godine, koja je proglasila prisajedinjenje Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji, a Sremci su tu istu odluku doneli dan ranije u Rumi, vrhunac je duge borbe srpskog naroda za njegovo oslobođenje i ujedinjenje – istakla je ovom prilikom Gojkovićeva.

Prema njenim rečima, obaveza svih nas koji želimo dobro svojoj državi i njenim građanima je da sledimo dela slavnih predaka, te da su negovanje kulture sećanja i očuvanje tradicije, važni preduslovi za stabilnu današnjicu i izvesnu sutrašnjicu.

saobracajna-policija-mup-4

 

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su dve osobe zadobile teške telesne povrede, a u jednoj je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 270.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje sa vozilom i alkohola.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 22 učesnika u saobraćaju i izdato je 69 prekršajnih naloga. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 11 vozača, od kojih je šest osoba zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 12 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 23 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 45 ostalih prekršaja.

voz-(1)-(1)

Zbog iskliznuća teretnog voza na pruzi Zrenjanin-Kikinda kod Melenaca, obustavljen je železnički saobraćaj na ovoj pruzi, saopštilo je preduzeće „Srbijavoz“. Incident se dogodio oko 1.30 časova.

Kako je voz iskliznuo u blizini ukrštanja sa magistralnim putem, obustavljen je i putnički saobraćaj na deonici Melenci – Kumane, saopštili su iz „Puteva Srbije“.

Saobraćajna policija usmerava vozače na druge putne pravce. Prilikom iskliznuća teretnog voza nije bilo povređenih, a iz šina je iskočio jedan teretne vagon.

 

 

Kutija-zelja-(5)

Stotine mališana nestrpljivo je danas, sa pismima u rukama, na tek ukrašenom trgu ispred Gradske kuće, u veseloj atmosferi, čekalo Deda Mraza koji je, sa svojom Snežnom kraljicom i patuljcima, stavio „kutiju želja“ ispred novogodišnje kućice, slikao se s mališanima i svima obećao da će dobiti ono što su poželeli, ako su bili dobri.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

A dobri su bili svi, među njima i osmogodišnji Jovan Ilić.

– Voleo bih da imam autić na baterije. I mislim da ću ga dobiti jer sam bio dobar – siguran je Jovan koji je na doček Deda Mraza došao sa mamom i mlađim bratom.

Jovanova drugarica iz razreda, Leonora Varga, znala je svoje pismo napamet.

– Napisala sam: Dragi Deda Mraze, molim te, ja želim klavir. Još nisam svirala, ali naučiću kada ga budem imala – rekla je Leonora.

Dolasku Deda Mraza u kočijama i postavljanju „kutije želja“ prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima, koji je deci obećao lepa iznenađenja za Novu godinu.

– Mi smo jedini grad u Srbiji koji ima ovu lepu akciju, ovo je naša najlepša aktivnost u toku godine, pored bebi-paketa i posete prvoj bebi rođenoj u novoj godini – rekao je gradonačelnik. – Zaista ćemo se potruditi da svaku njihovu želju ispunimo jer su sva ova deca bila dobra, slušala roditelje i zaslužila da dobiju paketić za Novu godinu. Večeras šaljemo iz Kikinde najlepšu sliku – sliku radosti i veselja, a Grad će se i ubuduće truditi da naša deca odrastaju  bezbedno i mirno, a roditeljima najbolje uslove za njihovo odgajanje. Ove godine iznenadićemo dečicu i paketići će biti bogatiji nego ranijih godina, ali nećemo da otkrivamo, neka to bude naše iznenađenje.

U „Kutiju želja“ ispred Gradske kuće pisma će mališani uzrasta do 10 godina, moći da ubace svakog dana do 22 sata, sve do 9. decembra. Pored želje, u pismu treba da budu i imena roditelja i deteta, adresa i broj telefona. Zatim sledi otvaranje pisama i pripremanje paketića koje će dobiti baš svako dete koje je svoju želju u pismu poslalo Deda Mrazu. I uz to, iznenađenje od svog Grada.

S. V. O.

(Foto: Kikindski portal, Miloš Vujić)

ljilja

Zanemeli smo danas kada smo čuli potresnu vest o preranom odlasku Ljiljane Pancel, koleginice, kikindske novinarke.Preminula je u petak u Novom Sadu, u 44-toj godini i neutešne iza sebe ostavila supruga i dvoje male dece, roditelje, sestru, brojne prijatelje…

Ljilja je rad u medijima započela na nekada veoma popularnom, lokalnom Kum radiju, gde je skoro deceniju radila kao voditelj. Bila je aktivna i u NVO „Kikindski forum” koja je uspešno realizovala više građanskih inicijativa.

Na tadašnjoj Televiziji Rubin (današnja TV Kikinda) počela je da radi 2009.godine.

Kolege i prijatelji voleli su njenu vedrinu, optimističan duh, spremnost da pomogne, smirenost… Teško je poverovati u njen prerani odlazak, jer smo svi, kao i ona sama čvrsto verovali da su određeni zdravstveni problemi samo prolazna faza, sa kojom će se uspešno i hrabro izboriti i ko zna kakvim sve idejama i planovima ispisati nove stranice života.

Umesto toga, zanemeli smo…

 

 

rpk-nagrade

U prostorijama Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga dodeljene su nagrade kikindske komore, nagrade za uspeh i jubilarna priznanja. Nagrada Privredne komore za regionalnog poslovnog lidera u 2024. godini pripala je Nikoli Kneževiću, suvlasniku „Blik produkta“ koji je firmu preuzeo od svog oca.

-Direktor sam firme koja ove godine obeležava četiri decenije rada i moram odati priznanje svim kolegama koji sve ovo verem rade sa mnom i od kojih sam naučio sve što radim. Drago mi je što smo prepoznati i što je naš rad i trud vrednovan u okruženju u kom je firma osnovana. Siguran sam da u našem gradu ima još ljudi poput mene, mladih, koji privređuju i treba ih sve istaći – rekao je Knežević.

Nagradu za poseban doprinos regiona u oblasti industrije primio je Jovan Bulatović, vlasnik i direktor „Grindeksa“ koja se bavi proizvodnjom alatnih mašina. Osnovana je 2003. godine i od tada unapređuje proizvodnju. Pre pet godina izgradili su novu halu za montažu mašina i CNC mašina za obradu na 4.000 kvadrata i svake godine povećavaju izvoz i proizvodnju.

-Rastemo i razvijamo se zato što sve što zaradimo reinvestiramo u fabriku, ljude i opremu. To mora da da rezultate. Ulaganja u sopstvenu proizvodnju i firmu su nam najvažnija i neophodna su kako bismo održali korak sa napretkom, međutim sve je išlo postupno i u skladu sa realnim mogućnostima – dodao je Bulatović.

Za poseban doprinos razvoju privrede i poljoprivrede regiona priznanje je pripalo kikindskoj firmi „Hartopak “. Priznanje je primio vlasnik Živojin Stojkov, a preduzeće postoji petnaestak godina i bavi se proizvodnjom transportne kartonske ambalaže odnosno proizvoda od drveta i papira.

-Zaslužni za ovu nagradu su svi zaposleni u „Hartopaku“ koji su pomogli da dođemo do odličnih rezultata. Ukoliko bude onako kako planiramo naša firma postaće lider u proizvodnji proizvoda od papirne pulpe. Siguran sam da ćemo sledeće godine ostvariti još bolje poslovne rezultate – kazao je Stojkov.

Firmi „DNI“ iz Banatske Topole dodeljena je nagrada za posebni doprinos razvoju privrede regiona u oblasti usluga i trgovine. Vlasnici su braća Željko i Zoltan Kurunci i firmu su osnovali 2007. godine kao zastupnici nemačkih firmi „Koš“ i „Rauh“ te se bave trgovinom poljoprivrednim mašinama.

-Iako nas više ljudi zna po proizvodnji lekovitog i ostalog bilja, mi imamo firmu i njena najveća vrednost je što se nalazi u Banatskoj Topoli koje je i najmanje seli na teritoriji našeg grada. Svako priznanje je vredno jer to je pokazatelj da dobro radimo. Ovo što smo postigli zahtevali je puno truda i rada i kako bi napredovali treba nam bolja infrastruktura, jer je naša želja da zadržimo mlade da ostanu u selu – naveo je Željko Kurunci.

Plaketa Privredne komore Srbije za jubilarnih 30 godina rada dodeljena je Javnom preduzeću „Autoprevoz“.

-Naša firma i u narednom periodu biće na usluzi sugrađanima i svim našim korisnicima Cilj nam je unapređenje poslovanja i kvaliteta naših usluga. Potrudićemo se na kupimo još novih vozila kako bi naši korisnici, ali i zaposleni bili još zadovoljniji – precizirao Miroljub Tomić, finansijski direktor.

Jovan Bulatović dobiće i nagradu Privredne komore Srbije za poslovnog lidera na nivou države. Ona će mu biti uručena u decembru u Beogradu, a razlog povećanje izvoza, proizvodnje, broja zaposlenih, dok „Grindeks“ ima i veliki doprinos u pomoći lokalnoj zajednici.

A.Đ.

hleb

Vlada Srbije usvojila je Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna „T-500“ kojom cena te životne namirnice ostaje na nivou od 59 dinara još šest meseci. Maksimalna maloprodajna cena ovog hleba ostaje 59 dinara, kao i maksimalna proizvođačka cena od 50,60 dinara.

 „Najviša ukupna stopa marže, obračunata na neto fakturnu cenu hleba, umanjenu za rabate i popuste, iznosi maksimalno šest odsto“, stoji u uredbi.

Podsetimo, ova cena hleba je u primeni od 1. jula 2024. i važi tokom šest meseci (do kraja godine). Danas usvojena uredba stupa na snagu narednog dana od dana objave u Službenom glasniku (u današnjem Službenom glasniku nije objavljena) i važi – šest meseci od dana stupanja na snagu

krave

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja raspisala je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za nabavku kvalitetnih priplodnih grla za unapređenje primarne stočarske poljoprivredne proizvodnje za 2024.

Opredeljena su sredstva za podsticaje za nabavku kvalitetnih priplodnih grla goveda, ovaca, koza, svinja i pčelinjih matica. Zahtevi se podnose do 16. decembra 2024. putem platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.

Najviši ukupni iznos podsticaja koji može da se ostvari po zahtevu za jednu kalendarsku godinu je od tri do pet miliona dinara. Za nabavku kvalitetnih priplodnih grla ovaca i koza, svinja i pčelinjih matica, ostvaruje se maksimalno tri miliona, dok se do pet miliona dinara dodeljuje za nabavku kvalitetnih priplodnih grla junica tovnih mlečnih i kombinovanih rasa, bikova tovnih rasa, kao i za nabavku kvalitetnih priplodnih bikova mlečnih i kombinovanih rasa.

Informacije u vezi ovog poziva dostupne su na telefone resornog ministarstva 011/260-79-60 ili 011/260-79-61, kao i kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100 ili 011/30-20-101, svakog radnog dana od 7.30 do 15.30 časova, kao i na zvaničnoj veb prezentaciji eAgrar, na adresi https://eagrar.gov.rs.