кикинда

materice

Na Materice deca porane i unapred pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad zavežu svoju majku, za noge, na isti način, kao što su njih majke vezivale na Detinjce.

Majka se pravi da ne zna zašto je vezana. Deca joj čestitaju praznik, a majka onda deli deci poklone, i na taj način se odvezuje. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se odvezuju poklonima deci: kolačima, ili nekim drugim slatkišima.
Simbolika praznika je jasna – priprema za doček Božića, koji je pomirio čoveka sa Bogom odrešivši ga veza grehova, donoseći nove veze, ljubavi za Boga.

Oci, Materice i Detinjci, posvećeni su porodici. Sprema se svečani, zbog Božićneg posta, posni ručak, koji okuplja celu porodicu.

zajednicka-dan-grada

Povodom Dan grada dodeljena su gradska priznanja najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Na svečanosti u Gradskoj kući prisustvovali su predstavnici javnog, političkog, privrednog, društvenog, kulturnog, sportskog života grada. Nagrade grada i pohvalnice uručio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je, obraćajući se prisutnima, istakao je daje Kikinda grad velikih ljudi koji su pisali istoriju.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Svi oni koji su kroz istoriju gradili i sagradili naš grad, predali su ga nama da ga čuvamo i dalje unapređujemo. Godina na izmaku bila je zahtevna i puna izazova. I pored toga, puno je toga na šta smo ponosni i uspeha koji će se pamtiti. Zahvaljujem se svima koji su se borili da uradimo dobre stvari za našu Kikindu, kako iz grada, tako i u Pokrajini i Republici koji su nam pomagali u tome da naša sredina bude bolje mesto za život. U Novoj godini želim nam da budemo jedinstveni, da budemo zajedno, ali i da budemo odgovorniji i strpljiviji, da razumemo i čuvamo jedni druge. Samo tako ostvarićemo zajednički cilj, da imamo uspešniju, razvijeniju, bolju, lepšu, napredniju Kikindu – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Najviše gradsko priznanje „Zaslužni građanin Kikinde“ propalo je Draganu Strajniću za sveobuhvatni doprinos razvoju grada Kikinde, koji se i zahvalio u ime nagrađenih.
-Čast mi je i zadovoljstvo što sam danas ovde. Nema veće radosti i sreće, nego kada radeći daš deo sebe svojoj sredini i svom gradu, i kada to neko spozna i prizna. Ovo je moje najveće priznanje koje sam dobio – rekao je Strajnić.

Posebna priznanja dobili su: dr Milan Brkin, za dugogodišnji naučni, sportski i humanitarni rad, Baletska škola Novi Sad – Izdvojeno odeljenje Kikinda u oblasti obrazovanja i umetnosti, a povodom 30 godina rada.

Marija Dragin, prosvetni radnik u penziji za život posvećen obrazovanju dece.

Nagrada grada Kikinde posthumno je pripala novinarki Ljiljani Pancel za sveobuhvatan doprinos razvoju novinarstva, kulture, humanitarni i društveni rad.

U oblasti zdravstva nagrada „Dr Ranko Petrović“ dodeljena je hematologu u penziji dr Čedomiru Gavrančiću, za doprinos očuvanju zdravlja građana Kikinde, a posthumno je nagrađen i pedijatar dr Talal Abu Haija, za doprinos očuvanja zdravlja dece.

Priznanja u oblasti obrazovanja „dr Pavle Kenđelac“ uručena su Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“, za doprinos razvoju obrazovanja , a ista nagrada dodeljena je i Kristini Drljić, direktorici PU „Dragoljub Udicki“.

U oblasti privrede i preduzetništva priznanje „Mihael Bon“ dobila je Štamparija „Bis“, za poseban doprinos razvoju privatnog preduzetništva.

Rukometaš Luka Panić nagrađen za doprinos razvoju sporta priznanjem „Nika Mirkov“, za iskazanu humanost i dobročinstvo nagrada „Melanija Nikolić Gaičić“ uručena je Brankici Miškov, predsednici udruženja Multipla skleroza Kikinda .

Priznanje u oblasti informisanja i kulture, za doprinos razvoju i unapređenju novinarstva i kulture, dodeljena je Branislavu Ugrinovu, uredniku dopisništva RTV-a u Kikindi.

Pohvalnice su pripale KUD-u „Petar Kočić“ iz Novih Kozarca, za doprinos kulturi i Bogdanu Kalabiću, za doprinos razvoju amaterizma.

Pohvaljen je i Nikola Linjački, bubnjar, za doprinos kulturi.

Učenici Bogdan Zavišin, Andrej Varga, Mateja Kosić i Lena Davidović pohvaljeni za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja.

U programu je učestvovala Ljubica Vraneš, mecosopran, solistkinja Beogradske opere, koja je izvela tradicionalne srpske numere.

A.Đ.

 

science-5314418-1280

Centar za stručno usavršavanje i Naučni klub tokom zimskog raspusta organizuje „Naučni kamp“ za decu od 6 do 12 godina. Kamp pruža jedinstvenu priliku za razvoj kreativnosti, istraživanje novih znanja i zabavu kroz edukativne radionice, istakao je direktor Centra Dejan Karanović.

-Aktivnosti će se realizovati od 8. do 10. januara i sve radionice biće besplatne. Cilj nam je da deca kvalitetno provedu raspust i da nauče nešto novo. Interesovanje za slične programe i ranijih godina bilo je veliko, tako da sam siguran da će tako biti i ove godine – kaže Karanović.

Prvog dana planiran je program „Moj intervju sa kompozitorom“ koji će voditi Andrea David, a deca će istraživati muzičku istoriju i upoznati velike kompozitore. Uz pomoć internetskih izvora i veštačke inteligencije, napraviće intervju sa kompozitorima, razvijajući kritičko mišljenje i kreativnost. Radionicu „Neuroigrarije“ realizovaće Marijana Ljiljak, a cilj je da putem raznih vežbi za fokus i koncentraciju deca razvijaju pažnju, kreativnost i socijalne veštine.

Narednog dana, 9. januara u okviru programa „Ptica traži kavez“, Sofija Jegarski organizovaće zanimljiv sadržaj sa ciljem razvoja kognitivne, motoričke i likovno-vizuelne veštine, uz izložbu ptica stanarica i estetsko procenjivanje, dok će u okviru zimska radionica u glini „Ornament“ sa Igorom Smiljanićem učesnici imati priliku da se upoznaju različitim vrstama ornamenta kroz istoriju umetnosti i da stvaraju svoja umetnička dela u glini.

Poslednjeg dana, 10. januara Gordana Rackov i Arpad Pastor upoznaće decu sa programiranjem digitalnog drugara „Mikrobit“ uz pomoć mikrobit pločica, učesnici će učiti osnove logike, algoritamskog razmišljanja i rešavanja problema, razvijajući važne tehničke veštine. U okviru radionice „Magični brojevi“, deca će se upoznati sa vizuelnim programiranjem i načinima za upravljanje digitalnim uređajem.
Zbog ograničenog broja učesnika, potrebno je da se zainteresovani, do 6. januara, prijave za radionice putem mejl adrese csukikinda3@gmail.com ili putem instagram poruke na @naučni_klub_kikinda.

A.Đ.

 

penzioneri-1

Isplata decembarskih penzija u Srbiji počeće ranije nego inače, pa će za penzionere svih kategorija koji penzije primaju na kućnoj adresi ili poštanskim šalterima početi 3. januara.

Oni koji penzije primaju preko tekućih računa, isplata će početi 4. januara, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srbiji ima nešto više od 1.650.000 penzionera, a najstarijim građanima naše zemlje će od prvog meseca naredne godine primanja biti uvećana za 10,9 odsto. Prosečna penzija, koja je sada 45.714 dinara, uz povećanje od 10,9 odsto, odnosno oko 5.000 dinara, preskočiće iznos od 50.000 dunara i biće oko 50.700 dinara.

Dan-grada-2

Povodom Dana grada, u organizaciji Kulturnog centra, a pod pokroviteljstvom lokalne samouprave, u subotu u 19 sati u Narodnom pozorištu grupa „Legende” odsviraće besplatan koncert za naše sugrađane.

Interesantno je da se dogodilo da u našem gradu ovaj sastav nastupa na svakih osam godina. Prethodni put 2016. za Dan žena. a pre toga 2008.
-To je interesantno, kaže Zoran Dašić Daša, vođa “Legendi”, ali mi nismo imali nameru da bude baš takav pravilan vremenski razmak. Jednostavno se tako desilo s obzirom da imamo mnogo nastupa širom sveta, tako da neke gradove nepravedno zaobiđemo. Ovaj kikindski koncert će biti prilika da se „iskupimo“ za toliku pauzu.
Podsetimo, prethodne kikindske nastupe „Legendi”, vokalno je obojio njihov sad već bivši pevač Ivan Milinković. Promena vokalnog soliste pre nekoliko godina se u audio obliku nije ni osetila, jer mladi Nikola Zekić ima skoro identičnu boju glasa kao Milinković, tako da „Legende“ nisu ni morale da „pomeraju“ harmonije, jer i stari repertoar mladi Zekić peva iz originalnog tonaliteta.
Nizom svirki ove godine nastavili su da praše ovdašnjim i svetskim binama. Postoje već 37 godina, a broj svirki u njihovoj karijeri premašuje cifru od 2.500 a napokon se u njihovom koncertnom kalendaru našla i Kikinda.
O karijeri, uticaju Bore Đorđevića i televizije na karijeru ovog benda, bivšem pevaču Ivanu Milinkoviću, koncertima i drugim segmentima karijere za naš “Komunu” govorio je osnivač, kompozitor, tekstopisac Zoran Dašić Daša.
„Legendama” je kumovala legenda, dakle, podsetimo se na priču da je ime vašoj grupi dao Bora Čorba.

– Mi smo i privatno bili kumovi. Ja sam jedno kratko vreme bio u „Ribljoj čorbi”, tamo osamdesetih godina i onda, pošto sam se zaposlio u Televiziji Beograd, jednostavno sam se opredelio za posao, a sviranje je bilo više kao neki hobi koji se neverovatno isplatio. Na kraju se ispostavilo da sam ja u stvari živeo od hobija, a plata mi je bila za komunalije (smeh). Niko to nije očekivao. Za dva meseca u kojima sam bio u „Čorbi“ sam presekao. Morao sam ili ovamo ili onamo i odlučio sam se za sigurnost. Bio sam kontra od onog Borinog „pekar. lekar apotekar“. Ja sam se odlučio da budem baš pekar, lekar, apotekar, a ne da budem roker, jer sam već pre toga mnogo godina svirao, ali je to bilo sve onako, ništa ozbiljno. Onda je Bora kao moj kum oko cele te priče debelo zalegao da mi pomogne i tako je počela priča o „Legendama”. Ja sam planirao da to bude meni onako, uz posao, vikendima.

Čini se da su „Legende” muzički pravac za sebe?
– Namerno smo odabrali ovu vrstu muzike koja je onako bila između – niti rok, niti narodnjaci. Da bude prijemčiva za mnoge ljude koji to vole da slušaju. Nisam očekivao sad neku ogromnu karijeru. Onda se ispostavilo da je posle nekoliko godina to preraslo u jednu stvarno veliku stvar. Kad pogledamo – šezdeset puta Sava centar, što je jedino još Balašević uspeo i niko drugi. Onda, preko 2.500 koncerata, ali zaista pravih koncerata širom sveta – Amerika, Kanada, Australija. To su sale gde je malo ko od naših ulazio, a kamoli održavao koncerte, bez potcenjivanja drugih koji rade kafane i slično, to je njihov izbor. Tako da je to preraslo u jednu lepu priču koju sam ja paralelno mogao da vodim uz televiziju. Trideset i sedam godina, koliko radimo, to je neočekivano i za mene da ćemo toliko dugo da trajemo, ali, eto, ispostavilo se da smo ostavili jedan dubok trag. To je činjenica koju tek sad vidim kad se malo okrenem unazad. Ko god šta mislio o nama, mi smo sigurno jedno veliko ime. To me ubeđuju i svi ovi čuveni naši menadžeri, da smo mi zaista jedna ogromna institucija koja je narasla.

Kad pogledate unazad, imate verovatno razloga za zadovoljstvo, a opstajete i u novim muzičkim okolnostima?
– Trenutna popularnost i aktuelnost zavise od mode i svega toga. Nove generacije su došle, ali mi i dalje imamo dosta nastupa. Vidim da publika to lepo prihvata i dan danas, a opet, ja sa svoje strane mogu da budem prezadovoljan, s obzirom da mnogi ne znaju, jer nisam to nigde isticao, ali da kažem: mi smo jedna od retkih pojava na estradi, ako tako mogu da kažem. Jer, ja sam redovni član Srpske akademije scenskih umetnosti, zatim Udruženja književnika, Udruženja kompozitora. Imam sve moguće nagrade koje postoje – za životno delo, pa dvostruku Estradnu nagradu Srbije, Zlatni beočug i još mnogo toga. Nisam očekivao da ću toliko da se ostvarim kao autor, kao pesnik i kompozitor. U ono vreme kad smo počinjali nisam ni razmišljao o tome. Tako da kad se osvrnem iza sebe, mogu da osetim jedno veliko zadovoljstvo. Malo sam očekivao, malo sam se nadao, a dobio sam i više od toga nego što sam očekivao.

Kad ste spomenuli televiziju, ona je bila neizbežna, jer bez medijske podrške vaš rad bi ostao manje zapažen.
– Kako da ne. Ja sam bio urednik u RTS-u do pre neku godinu. Sad sam u penziji, ali sigurno je da nam je to dosta pomoglo bez obzira na sve. Ja sam poznavao sve urednike iz svih medija, prvo profesionalno, ovako kao kolege, ali ne možeš na silu da guraš svoje ako to narod neće i ne prihvata – to ne ide. Mi smo imali tu sreću da nas publika prihvata, tako da mnogi i ne znaju da sam ja bio u medijima, uopšte u televiziji, jer nisam hteo da dolazi do sukoba interesa, da neko kaže: lako je njemu, on gura sebe. Čak sebe nismo ni stavljali, nego smo uvek puštali drugima da nas oni sami puste, ali popularnost je to zahtevala, da nas bude uvek.

Dakle, ukratko, smatrate da je iza „Legendi” velika i uspešna karijera, uprkos promeni pevača Ivana i drugim personalnim promenama?
– Kad se okrenem unazad osećam jedno veliko zadovoljstvo. Mislim da smo uradili dobru i veliku stvar, jedino što mi je žao u ovom trenutku je što je došlo do tih promena, jer jednostavno ne volim kad se pokvari priča. Mi smo bukvalno doživeli jednu bajku o kojoj niko nije ni sanjao da može da se desi, jer smo dostigli visoke domete i uspeha i nastupa. I onda jednostavno, kad neko tako ode, meni dođe žao. Nemam nikakve ljutnje, čak ako već pričamo o njemu, nikakve svađe nije bilo, daleko od toga. Jednostavno nek radi svoj posao, a mislim da je to lošije i za njega i za nas.

N. Savić

 

la-banda-(4)

Povodom Dana grada održan je koncert tamburaškog sastava „La Banda“. Publika u Narodnom pozorištu imala je priliku da uživa u popularnoj, filmskoj, autorskoj, disko muzici, evergrinu, ali i odabranim pesmama narodnog žanra izvedenim na tamburama. Sastav u kom je samo jedan muški član, postoji već čitavu deceniju, a u našem gradu već su gostovali.

-U Kikindi smo bili na početku naše karijere, ali smo prvi put u Narodnom pozorištu. Čast nam je što smo deo proslave Dana grada, posebno što volimo da dođemo ovde i privatno. Sigurna sam da je publika uživala u našem koncertu koji smo svirali sa puno ljubavi – istakla je Milica Lerić, članica „La Bande“.

Tamburaški sastav, koji je izdao i svoj prvi autorski album, na svom repertoaru ima muziku za sva vremena.

-Specifični smo upravo po tome što na tamburaškim instrumentima izvodimo kompozicije koje nisu standardne. Volimo obrade klasičnih dela, filmsku muziku, džez, pop, rok, ali i sevdah. To je mešavina različitih muzičkih stilova i publika odlično reaguje na našu interpretaciju raznih muzičkih pravaca. Tamburu prikazujemo u novom, modernijem, svetlu i upravo to je razlog zbog kog nas rado zovu da gostujemo. Naš cilj je da ovaj instrument prikažemo mlađoj, a stariju publiku vratimo u vreme kada su bili mladi – kaže naša sagovornica.

Za jedanaestočlani sastav tambura je velika ljubav.

-Oni koji nas gledaju, po pravilu se iznenade, kada zasviramo i zapevamo jer ne očekuju toliko žena na jednom mestu, pa još da sviraju tamburaške instrumente – zaključila je Milica Lerić.

Već sutra, takođe od 19 časova u Narodnom pozorištu, nastupaju „Legende“. Ulazak na koncert je besplatan.

A.Đ.

basaid-atarski-putevi-(1)

Dopunom Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju koju je danas usvojila Vlada Srbije propisana je mogućnost da se poljoprivrednik upiše u registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno da upiše katastarsku parcelu i po osnovu faktičkog korišćenja poljoprivrednog zemljišta, na osnovu posebne izjave overene kod nadležnog organa, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Nakon usvajanja zakona, Vlada Srbije će doneti posebnu uredbu kojom će se bliže propisati uslovi faktičkog korišćenja poljoprivrednog zemljišta, kao i obrazac posebne izjave o faktičkom korišćenju poljoprivrednog zemljišta.

Ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović istakao je da je ovim ispunjen još jedan od zahteva koje su poljoprivrednici iznosili prilikom brojnih sastanaka u Ministarstvu i Vladi Srbije, što prema njegovim rečima jasno pokazuje posvećenost državnog vrha rešavanju ključnih pitanja u dogovoru sa poljoprivrednim proizvođačima.

-Vlada Republike Srbije i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su i na ovaj način dokazali da su siguran i pouzdan partner domaćim poljoprivrednicima. Nastavljamo da radimo u njihovom najboljem interesu i ostajemo otvoreni za razgovor i sve opravdane i konstruktivne predloge naših poljoprivrednika – poručio je ministar.

klizaliste-otvoreno-(3)

Klizalište, koje se ove godine nalazi u centru grada, otvoreno je. Prvog dana bilo je besplatno, tako da ne čudi velika gužva koju smo zatekli. Prva je na led izašla dvanaestogodišnja Vanja Đomparin.

-Obožavam da klizam. Imam svoje klizaljke i nisam mogla da dočekam da se „Ledeno jezero“ otvori. Klizam već sedam godina i prošle godine sam svakog dana bila na klizalištu koje je bilo postavljeno pored Sportskog centra „Jezero“. Ove godine još je bolje s obzirom na to da se nalazi u centru grada – istakla je Vanja.

Da klizanje ne poznaje godine potvrdio nam je i nastavnik harmonike Sava Markov.

-Naučimo sam da klizam sa 17 godina u Novom Sadu. Klizalište se nalazilo na Sajmištu i to mi je među najlepšim uspomenama na mladost. Prošle godine, na klizalištu u okviru „Jezera“, imali smo ekipu i igrali smo hokej. Unuke sam ostavio kod kuće da kite jelku, a ja sam došao da isprobam led. Mi, koji znamo da klizamo, pomagaćemo onima koji ne znaju, kako bi savladali tehniku i uživali – dodao je Markov.

Uživanje u zimskim čarolijama na klizalištu sa ledom omogućili su SC „Jezero“, u saradnji sa Turističkom organizacijom, a pod pokroviteljstvom i podrškom Gradske uprave. Ove godine veće je u odnosu na prošlogodišnje i dimenzije su mu 25 puta 13 metara. Sve okupljene pozdravili su Deda Mraz i Snežna kraljica koji su delili slatkiše. Otvaranju su prisustvovali i gradonačelnik Mladen Bogdan i zamenik gradonačelnika Dejan Pudar.

-Uslišili smo želju i molbu sugrađana i ove godine klizalište je postavljeno u centru grada. Slika govori za sebe, okupilo se puno dece i mladih, zadovoljnih što i ove godine imaju mogućnost da deo raspusta vremena provedu na klizalištu. Zbog njih se trudimo i radimo i osluškujemo njihove potrebe. I u narednom periodu trudićemo se da u ovo vreme radosti i darivanja, učinimo praznike što lepšim. Iako nema snega, siguran sam da će u narednih mesec dana naši sugrađani uživati u zimskim čarolijama na ledu – naveo je gradonačelnik Bogdan.

„Ledeno jezero“ biće dostupno mesec dana, a radno vreme klizališta će biti radnim danima od 17 do 21, a vikendom od 17 do 22 sata. Cena ulaznice biće 200 dinara, za termin u trajanju od sat vremena, a isto toliko novca će biti potrebno izdvojiti za iznajmljivanje klizaljki.

A.Đ.

 

sanu

Tradicionalni prijem za mlade talente – učenike srednjih škola koji su na međunarodnim takmičenjima osvojili jedno od prva tri mesta, priređen je, u Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti. Prijemu je prisustvovao Andrej Popović koji je osvojio srebrnu medalju na Stemko olimpijadi iz matematike. U ime Milice Tomić koja je osvojila je zlatnu medalju za naučni rad iz fizike u Turskoj u Izmiru i koja se trenutno nalazi u Americi, prijemu je prisustvovala njena mentorka profesorica Marija Popović. Osvajačima nagrada obratio se predsednik SANU akademik Zoran Knežević.

– Srpska akademija nauka i umetnosti, kao krovna naučna i umetnička institucija u našoj zemlji, s velikom pažnjom prati sve što naši mladi naraštaji rade i sa radošću beleži uspehe koje postižu, jer nam je dobro znano koliko ste truda, rada i talenta vi i vaši nastavnici morali da uložite da biste te uspehe ostvarili. Svaki vaš individualni uspeh vidimo i kao uspeh svih nas, kao još jedan beočug u lancu pojedinačnih i kolektivnih postignuća naših ljudi i društva u celini. Zato i smatramo da je dužnost Akademije da ta vaša postignuća pozdravi i afirmiše u javnosti i da vam na njima, ovom malom svečanošću i skromnim poklonom, srdačno i iskreno čestita – rekao je akademik Knežević.

Ovom prilikom nagrađeno je 123 učenika koji su se istakli postignutim izuzetnim rezultatima na takmičenjima širom sveta. Kao i godinama unazad, mladim talentima su uručeni vrednosni vaučeri i prigodne publikacije SANU.

A.Đ.

 

coka-livnica-(1)

I.M. (34) iz Iđoša koji je povrđen u čokanskoj „Autofleks Livnici“, nakon što je iz  peći počeo da kulja tečni liv, je stabilno. Upravnica Klinike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola Kliničkog centra Vojvodine dr Teodora Tubić rekla je  da je pacijent povređen u eksploziji u livnici u Čoki bolje, ali da ga očekuju previjanja na duge staze.

-On je još uvek na lečenju u Klinici za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola, odnosno na intenzivi, ali je stabilno. On je potpuno svestan. U pitanju su ipak opsežne opekotine, tako pacijenta očekuje dugo lečenje –  istakla je dr Tubić.

U eksploziji peći, koja se dogodila 28. novembra, preminuli su M.B. (53) iz Iđoša i Aksentije B. (51) iz Ostojićeva.Četvrti povređeni D.G (47) iz Iđoša bio je prebačen u Opštu bolnicu u Senti i nakon ukazane pomoći pušten je kući. Do tragedije je došlo usled naglog izbacivanja tečnog liva iz peći na livenje.

A.Đ.