кикинда

IMG-baaf865a87b0283a9d2b25cb14d36910-V

Članovi Sindikalne organizacije penzionera iz Kikinde, Čoke i Novog Kneževca nedavno su proveli dan ispunjen druženjem, putovanjem i novim iskustvima, obilazeći neke od najznačajnijih lokacija u Srbiji.

Kako ističe predsednik organizacije Radovan Subin, jednodnevni izlet okupio je 55 penzionera iz više mesta, a posebnu vrednost dalo mu je i učešće članova organizacije iz Rumunije – pripadnika srpske zajednice iz okoline Temišvara i Arada.

Prva stanica bio je Avalski toranj, gde su učesnici imali priliku da uživaju u pogledu i obeleže 16 godina od njegove obnove. Putovanje je nastavljeno u Velikoj Plani, gde su obišli „Moravske konake“, a potom i manastir Pokajnicu, gde su prisustvovali službi i zapalili sveće.

-Vratili smo se puni utisaka i lepih doživljaja, sa željom da se što pre ponovo okupimo – poručio je Subin.

Da interesovanje za ovakve aktivnosti ne jenjava, pokazuje i naredni planirani događaj – krstarenje Tisom 20. juna, za koje je već prijavljeno oko 80 učesnika, pa će, kako navode organizatori, biti angažovana čak dva broda i muzički program.

Osim putovanja i druženja, organizacija penzionerima pruža i brojne pogodnosti – od snabdevanja osnovnim životnim namirnicama i ogrevom, do besplatne pravne pomoći, osiguranja i različitih rekreativnih aktivnosti. Nedavno je potpisan i sporazum o saradnji sa kompanijom „Eliksir“, koji će članovima omogućiti besplatne preglede vida, kao i značajne popuste na eventualne intervencije.

Sve ovo pokazuje da penzionerski dani u Kikindi i okolini nisu rezervisani samo za odmor, već i za aktivan život, nova poznanstva i zajedničke doživljaje koji se dugo pamte.

T. D.

 

kajsije-april-2026-(2)

Ove godine voćari na teritoriji grada mogu da se nadaju nekom rodu. Kako saznajemo od savetodavca Poljoprivredne stručne službe Jelene Kljajić, mraz u prvim danima aprila, 9. i 10, naneo je štetu, ali ne katastrofalnu, kakva je bila prošle godine.

– U različitim delovima na teritoriji grada zabeleženi su i različiti minusi. Rod kajsija je izmrzao, u proseku, oko 50 procenata. Primera radi u Iđošu mraz nije naneo štetu na stablima kajsija, ali u Kikindi jeste. Dunja i kruška su, takođe, izmrzle i to do 80 odsto. I rod trešnji biće umanjen za polovinu – napominje naša sagovornica.

Najbolje su prošle jabuke i šljive koje lakše podnose hladne noći i jutra.

-Jabuke su odlično podnele zahlađenje, a i šljiva se dobro drži s obzirom na to da je šteta oko desetak procenata. Ove godine biće i višanja. Izmerene temperature bile su od minus tri do minus jednog stepena, a opet su najviše stradale rane sorte – dodaje Jelena Kljajić.

Topli talas u martu izmamio je pupoljke ranije.

-Nadamo se da više neće biti mraza i prodora hladnog vazduha i da je ovo bio poslednji talas koji je negativno uticao na razvoj voća. Ono što sledi je zaštita. Jabuku i krušku potrebno je prskati protiv pepelnice i čađave krastavosti, a prati se i smotavac. Kod dunje je važno obaviti zaštitu od ervinije, jer je kiša koja je pala u ponedeljak napravila problem. Neophodno je pratiti vremenske uslove i reagovati na vreme – zaključila je Kljajić.

Voćari, posle tri godine, konačno mogu da se nadaju da će ove godine imati šta da uberu sa svojih stabala.

A.Đ.

 

crkva-sat

Posle više od decenije ćutanja, sat na tornju hrama Svetog oca Nikolaja ponovo meri vreme – tačno u sekundu. Ono što je nekada bio samo detalj na silueti grada, ponovo je postao živi svedok svakodnevice i tihi čuvar ritma Kikinđana.

Ideja o obnovi rodila se, kako kaže starešina hrama, jerej Miroslav Bubalo, iz jednostavne želje – da sat ponovo proradi.

– Nekoliko ljudi je pitalo da li bi mogao ponovo da radi i mi smo krenuli od te ideje. Zahvaljujući znanju i prilagodljivosti inžinjera Nikolin Zorana, našli smo rešenje – ističe Bubalo.

Iako je sat godinama bio van funkcije, nije bio pokvaren. Naprotiv – njegov stari mehanizam, koji potiče iz 1908. godine, bio je očuvan i ispravan, ali zahtevan za održavanje.

– To je bio klasičan mehanički sat na tegove. Na svakih dvadeset sati morao je neko da ga navija, a uz promene temperature dolazilo je do odstupanja u vremenu. Trebalo ga je stalno podešavati – objašnjava diplomirani inženjer elektrotehnike Zoran Nikolin.

Upravo je ta složenost dovela do toga da sat vremenom stane. Generacije koje su ga održavale više nisu bile tu, a pokušaji improvizacije pokojnog Paje Spajića više nisu bili delotvorni.

Pre dve godine počinje nova priča. Ideja je bila jasna – sačuvati duh starog mehanizma, ali ga prilagoditi savremenim uslovima.

– Hteli smo da zadržimo što više originalnog mehanizma, a da ljudska intervencija bude minimalna. Stari mehanizam smo sačuvali kao istorijsku vrednost, a novi sistem smo ugradili tako da sat funkcioniše pouzdano – kaže Nikolin.

Danas sat radi uz pomoć elektromehaničkog sistema i kompjuterskog upravljanja. Opremljen je senzorima koji omogućavaju automatsku korekciju vremena.

– Svakog punog sata on sam sebe proverava i koriguje. Ako dođe do odstupanja, vraća kazaljke na tačno vreme. Zato je sada precizan u sekundu – dodaje Nikolin.

Projekat nije bio jednostavan. Pored tehničkih izazova, bilo je potrebno osmisliti sistem koji istovremeno meri vreme, upravlja mehanizmom, pokreće zvona i sve to bez „sudara“ u radu.

-Najkomplikovanije je bili električno-mehaničko prilagođavanje, tu sam imao dragocenu pomoć kolege Njari Ervina koji nam je uradio modelovanje za 3D štampu plastičnih delova, kao i kolege Branislava Popovića koji je to posle u svojoj radionici prilagodio zajedno sa mnom. Tu je učestvovao i Dragiša Markov koji je odradio neke delove. Pomogli su crkvenjak Zlatko Rauković i Vladimir Blažić koji radio na modelovanju replike sata – objašnjava Nikolin – To je relativno složen sistem koji obavlja više operacija odjednom. Bilo je potrebno mnogo testiranja i podešavanja.

U radu je učestvovalo više saradnika, od inženjera do majstora, ali i ljudi iz crkve koji su pomogli u realizaciji. Ipak, kako sa osmehom kaže otac Bubalo, najveći trošak nije bio novac.

– Finansijski nije bilo zahtevno. Rad je najviše koštao, a za ostalo je tu Temu – navodi on.

Iako su u početku mislili da obnovu niko neće ni primetiti, desilo se suprotno. Građani su počeli da obraćaju pažnju.

– Ljudi su primetili da sat radi. Čak su se javljali i da kažu da im je drago. Nekada je ovaj sat bio veoma važan – po njegovoj zvonjavi ljudi su znali koliko je sati – podseća Bubalo.

Danas sat ponovo obavlja tu ulogu. Na svakih petnaest minuta oglašava se zvonom, baš kao nekada, podsećajući na vreme kada je upravo crkveni toranj bio glavni orijentir u svakodnevnom životu.

Preostalo je još da se mehanički podese tri od četiri brojčanika, jer neki od njih i dalje kasne nekoliko minuta. Ali i to je, kako kažu, pitanje vremena – i malo hrabrosti, jer je potrebno popeti se na visinu od oko 25 metara, gde se konstrukcija ljulja na vetru.

Do tada, jedno je sigurno – vreme se vratilo na svoje mesto.

A sa njim i jedan važan deo duha Kikinde.

T. D.

struja-2

U sredu, 29. aprila zbog radova na električnoj mreži  bez struje će, od 8 do 12 sati, biti domaćinstva u Kikindi i to u ulicama: Vojvode Putnika parna strana od broja 6 do 30, Vojvode Putnika neparna strana od broja 25 do 81, Teodora Ilića Češljara, Gradska pijaca, zgrada u kojoj je Gradsko udruženje penzionera, kao i zgrada u ulici  Hajduk Veljjkovoj broj 46.

 

mokrin-omladinski-dom-krov-(5)

Na Omladinskom domu u Mokrinu u toku je rekonstrukcija krova. Radovi su bili neophodni s obzirom na to da je dotrajao krov prokišnjavao, istaknuto je prilikom posete gradilištu gradonačelnika Mladena Bogdana i člana Gradskog veća Bojana Mikalačkog.

-Ovo je prvi put od izgradnje objekta da se ulaže u krov – naveo  je Željko Radaković, potpredsednik Saveta MZ Mokrin. – Menja se kompletna  krovna konstrukcija, koja je propala dugogodišnjim prokišnjavanjem. Zameniće se i električna instalacija, ventilacija, prekrečiće se zidovi, biće postavljen novi šank, pločice i po završetku svih radova biće postavljen i novi nameštaj. Lokalna samouprava za ovu važnu investiciju izdvojila je 2,2 miliona dinara.

Zgrada je izgrađena 1977. godine, a prostor je značajan za Mokrinčane jer se koristi za proslave, rođendane, veselja – dodao je Radaković.

Osluškujući zahteve meštana Mokrina ulaže se u Omladinski dom, rekao je ovom prilikom prvi čovek grada i dodao:

-Posao je započet pre desetak dana i prilikom ove posete i sami smo se uverili koliko je ovo ulaganje bilo potrebno s obzirom na to kako je pređašnji krov izgledao. Novi krov omogući će da se prostor koristi, a da niko ne brine o tome da li je objekat bezbedan. Novi krov biće spušten, u odnosu na stari, jer se vodilo računa i o energetskoj efikasnosti i zagrevanju. Siguran sam da će, nakon opremanja i završetka svih radova, Mokrinčani biti više nego zadovoljni. I u prethodnom periodu ulagali smo u našu najveću Mesnu zajednicu, a od poslova koji su završeni u ovoj godini napomenuo bih čišćenje dela divlje deponije i postavljanje kamera. Do kraja godine u planu je rehabilitaciji nekoliko ulica u selu, ali i drugi poslovi.

Radovi će, kako je istaknuto, biti završeni do kraja leta.

A.Đ.

poz-prolecu-2026-(6)

Centralni deo manifestacije „Pozdrav proleću“ okupio je mališane iz vrtića, učenike isturenog odeljenja Baletske školice iz Novog Sada, kao i članove Baletske školice KCK, deca i đake OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina. Program je organizovan u KUD-u „Eđšeg“. Pesmom i igrom pozvali su prirodu da se probudi iz zimskog sna.

-Manifestacija se organizuje od 1999. godine, tako da je ove godine 27. put kako zajedno sa mališanima pozdravljamo, po mnogima, najlepše godišnje doba. „Pozdrav proleću“ prerastao je u veliku i značajnu manifestaciju koja svake godine okuplja sve više učesnika  – navela je Tanja Nožica iz Kulturnog centra.

Događaju je prisustvovala i članica Gradskog veća Marijana Mirkov koja je na samom početku pozdravila sve prisutne, a sala „Eđšega“ bila je premala da primi sve roditelje, bake i deke i ostale koji su želeli da podrže učesnike programa

Kako ističu organizatori u Konjukturnom centru deca su naša najveća vrednosti i oni su motiv svima da budu još bolji.

A.Đ.

dan-planete-zemlje-(12)

U okviru obeležavanja Međunarodnog dana planete zemlje, 22. aprila, zaposleni u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, zajedno sa kompanijom FCC i đacima Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“, organizovali su niz aktivnosti. Akciju je pozdravio i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je posetio školu.

 

-Ispred škole zasadili smo cveće, čime je prostor oplemenjen i parterno uređen. Deo u dvorištu škole postao je eko zid, a učenici su imali priliku da čuju zanimljivosti o planeti Zemlji, od toga kako je nastala do toga kako da je očuvamo – rekla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj .

U sadnji je učestvovala i Petra Čanadi, učenica petog razreda:

-Drago mi je što je prostor koji okružuje školu ispunjen cvećem. Sve lepše izgleda i drago mi je što sam doprinela akciji povodom Dana planete.

U akciji su učestvovali đaci od petog do osmog razreda.

-Na zidu škole naslikano je drvo koje u sebi sadrži planetu Zemlju. Okružuju ga cveće, lišće, insekti, priroda. Slika koja je izazvala veliko interesovanje dece i u narednom periodu biće obogaćivana novim detaljima na časovima likovnog vaspitanja – saznali smo od Ane Dukić, nastavnice.

 

Cilj obeležavanja jednog od najvažnijih datuma u oblasti zaštite životne sredine, koje je ove godine pod motom „Naša snaga, naša planeta“ je da se podigne svest globalne javnosti o izazovima za dobrobit planete i celog života koji ona podržava.

U narednom periodu biće obeležen 5. jun Dan zaštite životne sredine takođe uz zanimljive akcije i uključivanje dece i mladih.

A.Đ.

 

 

naj-kica-nagradjeni

Kulturni centar jutros je bio je ispunjen dečjim osmesima, pesmom i radošću, jer je tradicionalna manifestacija „Pozdrav proleću“ i ove godine okupila veliki broj najmlađih sugrađana i njihovih roditelja.

Program je započeo koncertom Branimira Baneta Rosića „Avanture leteće gitare“, koji je i ovoga puta raspevao i razigrao decu. Mališani su sa oduševljenjem pevali i učestvovali u interaktivnom programu, ne krijući uzbuđenje.

– Ovo mi je prvi put da slušam Baneta i njegovu gitaru, veoma sam uzbuđena. Glasno ću pevati – rekla je petogodišnja Selena iz vrtića „Plavi čuperak“, dok je njena drugarica Nina istakla da je i prošle godine učestvovala i da joj se posebno dopada „leteća gitara“.

I sam Rosić, koji ove godine obeležava značajan jubilej – dve decenije postojanja svog programa, nije krio zadovoljstvo što ponovo nastupa u Kikindi.

– Moja emisija „Avanture Banetove leteće gitare“ počela je pre 20 godina, i lepo je što taj jubilej obeležavam upravo ovde. Deca uvek divno reaguju, a mi zajedno pravimo jedan krug sreće – poručio je Rosić.

Posebnu pažnju i ove godine privukla je trka beba „Naj kića“, koja je izazvala osmehe, navijanje i oduševljenje publike. Od 18 učesnika, od kojih je najmlađi imao samo sedam meseci, najbrži su bili Milica Cimeša i Stefan Milićev iz Kikinde.

Jelena Milićev, Stefanova mama rekla je da pobednik ima dvanaest meseci.

 

-Stefan je brz i aktivan i kod kuće, zato nismo ni sumnjali u ovu pobedu. Iako nam je on drugo dete, ovo je prvi put da učestvujemo na takmičenju „Naj Kića“. Jako nam se dopalo, organizacija je odlična.

I Miličina mama, Katarina Cimeša, kaže da je mala pobednica vrlo brza beba.

-Milica ima devet meseci. Konkurencija je bila žestoka, ali ona se za trku pripremala svakodnevnom igrom.

„Pozdrav proleću“ u Kikindi se održava još od 1999. godine, a ove godine organizovan je 27. put. Kako ističu iz Kulturnog centra, upravo deca daju poseban pečat ovom događaju.

– Ovo je manifestacija kojoj se radujemo svake godine i namenjena je pre svega najmlađima. Pored koncerta i trke beba, imaćemo danas i centralnu priredbu i dodelu nagrada za najuspešnije radove – istakla je Tanja Nožica.

T. D.

struja-1

U utorak, 28. aprila zbog  radova na električnoj mreži bez struje će, od 8 do 12 sati, biti domaćinstva u Kikindi u ulicama: Suvačarska od Dimitrija Tucovića do Đure Daničića, Laze Kostića od Donje Vodoplavne do Albertove, Donja Vodoplavna, Branka Vujina, Milutina Bojića, 6.oktobra, Pionirska, Vase Stajića, Albertova od Dimitrija Tucovića do Laze Kostića, Dimitrija Tucovića od Nemanjine do Albertove, Hajduk Veljkova od Dimitrija Tucovića do Teodora Ilića Češljara, Đoke Radaka od Vojvode Mišića do Masarikove, Vojvode Mišića od Dimitrija Tucovića do Đoke Radaka, Branka Radičevića od Trga Kralja Petra Prvog do Bregalničke, Vojvode Putnika od Dimitrija Tucovića do Branka Radičevića.

Bez električne energije biće i zgrade u Vojvode Putnika brojevi 21 i 23, zgrade u Branka Radičevića i u ulici Hajduk Veljkova brojevi 30, 32, 34, 36, 38 i 40, kao i ulice Zorana Đinđića i Dositejeva neparna strana od brojeva 13 do 33.