кикинда

54722314-ce6a-4017-84f7-35befb8f73e9

Rotari klub Kikinda organizovao je humanitarnu aukciju radova učenika Osnovne škole „6. oktobar”. U Muzeju „Tera“ humanoj akciji, osim rotarijaranaca iz Kikinde, odazvali su se i članovi Rotari kluba iz Žombolja, Rume i Zrenjanina.

Srđan Stojanović, direktor OŠ „6. oktobar“ istakao je da ovu obrazovnu ustanovu pohađa 39 učenika.

-Prihod od ulaznica i aukcije biće doniran školi. Mi obrazujemo i podržavamo decu sa posebnim potrebama koja su naslikala radove za ovaj događaj. Na aukciji je bilo 19 radova koju su u različitim tehnikama slikali učenici naše škole i osam dela kikindskih slikara koji su na ovaj način podržali akciju. Prikupljena sredstva iskoristićemo za nabavku nastavnih i didaktičkih sredstava kojima ćemo opremiti učionice. Najneophodnije su nam posebne vrste strunjača za korektivni rad, mali tobogani, različite vrste pomagala koja služe za stimulaciju mišića i razvoj psihomotorike. Planiramo da u okviru svake učionice oformimo kutak u kom bi deca koja imaju problem sa praćenjem nastave mogla da se na senzorni način stimulišu – naveo je Stojanović.

Kikindski rotarijanci aktivno podržavaju humanitarne projekte i inicijative usmerene na unapređenje lokalne zajednice, dodao je predsednik Nebojša Nedeljković.

-Želimo da pružimo podršku deci koja se suočavaju sa različitim izazovima. Njihovi radovi nose posebnu priču i emociju, a svaka kupovina znači mnogo za njihovu budućnost. Naše malo njima znači puno – dodao je Nedeljković.

 

A.Đ.

 

norland-poseta-(6)

U okviru posete zvaničnika iz Narvika u Gradskoj kući održan je i sastanak sa predstavnicima pokrajine Norland. Domaćin gostima iz Norveške bio je gradonačelnik Mladen Bogdan sa najbližim saradnicima.

-Autonomna pokrajina Vojvodina sa okrugom Norland ima potpisan Protokol o saradnji. Cilj nam je da realizujemo što više zajedničkih aktivnosti u oblasti obrazovanja, kulture, razmenu učenika u okviru programa Erazmus +. Ranije je bilo ovih razmena i želja nam je da se one ponovo pokrenu kako bi i naša i norveška deca upoznala obe zemlje. Cilj nam je i privredna saradnja sa okrugom Norland, a ne samo sa Narvikom – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Delegaciju iz Norlanda su činili: Ejvind Holst, predsedniku okruga, Kasandra Eleni B. Peca, predsednici Odbora za razvoj zajednice, kulturu i zaštitu životne sredine i članovima odbora Vegard Johan Lind-Jeger, Siv Anita Jonsen Breke, Kari Ane Bekestad Andreasen i Per Kristijan Brenvik Jakobsen.

-Sa predstavnicima Kikinde razgovarali smo o razvoju društvene zajednice, kulturi i zaštiti životne sredine. Kikinda je bratski grad sa Narvikom, a posetili smo i Melence koje takođe ima dobre odnose opštinom Fauske. Došli smo ovde da naučimo više o vašoj kulturi, načinu života i da vidimo Srbiju i Kikindu i da na osnovu toga u budućnosti planiramo aktivnosti – rekao je Ejdvin Holst.

Deo predstavnika Norlanda bio je obučen u narodnu nošnju, kako bi i na taj način promovisali svoje kulturno nasleđe.

-Nošnju ne povezujemo samo i isključivo za tradicionalna ples, nego je nosimo na događaje i datume koji su nam važni – dodala je Kasandra Eleni B. Peca – Dan pobede je izuzetno bitan datum za čitav svet i mnogi događaji iz Drugog svetskog rata povezuju naše dve zemlje.

A.Đ.

dan-pobede-(1)

Polaganjem venaca i šetnjom Besmrtnog puka u Kikindi je obeležen 9. maj, Dan pobede nad fašizmom. Centralno obeležavanje osamdesetogodišnjice održano je na spomeniku žrtvama fašizma, a senima predaka poklonili su se predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, predstavnici Vlade Srbije, ambasade Rusije, gostiju iz bratskog grada Narvika, ministarstava odbrane, vojske Srbije i unutrašnjih poslova, boračkih organizacija.

Obraćajući se prisutnima gradonačelnik Bogdan istakao je da je 9. maj doneo pobedu protiv najvećeg zla u istoriji čovečanstva.

-Drugi svetski rat pamtimo po istrebljenju, najvećem broju umrlih i poginulih. Srbi su, uz Jevreje i Ruse, podneli najveću ljudsku žrtvu u ovom ratu jer smo se borili za ono što je naše. U svim ratovima uvek borili smo se samo za svoju slobodu, narod i svoju zemlju. I danas, kada doživljavamo podmukle napade, i spolja i iznutra, treba da se setimo da su naši preci uvek bili jedinstveni kada su trebali da brane zemlju. Zato nam je preko potrebno jedinstvo da budemo na strani istine, pobede i srpskog naroda – naveo je gradonačelnik Bogdan.

General Milorad Stupar, savetnik predsednika za odbranu dodao je da Kikinda ima pravo da slavi Dan pobede jer su njeni stanovnici učestvovali u borbi protiv nacizma.

-I ovog 9. maja treba da se podsetimo hrabrih predaka. Nacisti su u Drugom svetskom ratu ubili 51 milion ljudi. Prema stradanju, u odnosu na ukupnom broj stanovnika, najviše žrtve podneli su Poljaci kojih je stradalo 18 odsto, Rusi 14, a Srba je stradalo 10,6 procenata. To nam daje za pravo da slavimo Dan pobede i da negujemo kulturu sećanja i za generacije koje dolaze – rekao je general Stupar.

Šetnja Besmrtnog puka krenula je od Gradske kuće i okupila je veliki broj sugrađana. Mnogi su nosili fotografije svojih predaka poginulih u ratovima. Među njima je bila i Cica Ljiljak, ćerka Zdravka Ljiljka, odlikovanog borca u Drugog svetskog rata i počasnog građanina Kikinde.

-Četvrta je godina kako nije sa nama i ovo je još jedan povod da ga se setimo. Nije popuštao obeležavanje važnih datuma i uvek nam je pričao o tome kako je bilo u ratu, kako se ne bi zaboravilo stradanje – saznajemo od Cice Ljiljak.
Venci su položeni i na spomenik „Tuga“, kao i na spomen ploču brigadiru Dragutinu Ristiću u holu Gradske kuće.

U noći između 8. i 9. maja 1945. godine Nemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

 

A.Đ.

slava-hora-atendite-(2)

Hor Kulturnog centra „Atendite“ obeležio je slavu Markovdan. Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu prijatelja hora i gostiju iz norveškog grada Narvik priređen je i prigodan program. Za Norvežane je, na njihovom jeziku, izvedena i himna pokrajine Norland.

Ove godine kuma slave bila je članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

-Čast mi je i zadovoljstvo što sam kuma slave hora „Atendite“ jer se osećam kao deo porodice. Svi članovi, od najmlađih do najstarijih, ulažu puno truda i ljubavi u ono što rade. Bez toga ne bi bilo zavidnih rezultata koje je hor ostvario do sada – navela je Marijana Mirkov.

V.d. direktor Kulturnog centra Marko Markovljev podsetio je da je hor osnovan 2018. godine.
-Slava je, pored Božića, najvažnije porodično okupljanje. Hor „Atendite“ jeste porodica i ovo je prilika da se okupimo i da se prisetimo i onih koji nisu sa nama. Hvala puno dirigentkinji Biljani Jeremić koja je tu od samog početka i svaki put iznova stvara „čuda“ sa horom. Siguran sam da ćemo još dugo postojati jer ono što radimo donosi sreću, ne samo nama, nego i svima koji vole horsku muziku – rekao je Markovljev.

Slavu je čestitao i sveštenik Nikola Mišković koji je izrazio želju da hor „Atendite“ uskoro bude deo Svete liturgije u crkvi Svetog Nikole.

A.Đ.

crveni-krst-festival-humanosti-(3)

Svetski dan Crvenog krsta i Crvenog polumeseca 8. maj i nedelja Crvenog krsta od 8. do 15. maja počela je XVI Festivalom „Mladosti, humanosti, ljubavi i lepote“. Učenici šestih razreda osnovnih škola imali su priliku da u okviru edukativnih i zabavnih radionica saznaju više o prevenciji bolesti zavisnosti, trgovini ljudima, istoriji Crvenog krsta, bezbednosti u saobraćaju, dobrovoljnog davalaštva krvi, prve pomoći.

Partneri su bili predstavnici Doma zdravlja i Policijske uprave Kikinde.

-Obeležavamo dan rođenja osnivača naše organizacije Anrija Dinana – istakla je Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta. – Najbolji način za to je promovisanjem vrednosti Crvenog krsta, a osnovcima su se priključili i korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite. Kao volonterska organizacija negujemo osnovne principe humanosti.

Nedelja Crvenog krsta ove godine obeležava se pod sloganom „Na strani humanosti“ i naglašava trajni značaj principa, sa posebnim fokusom na humanost. Svetski dan u znaku je nepokolebljive posvećenosti miliona volontera i zaposlenih širom sveta, dok se istovremeno podiže svest o sedam osnovnih principa koji vode rad Crvenog krsta.

-Crveni krst Kikinde ima više od stotinu volontera, uključujući i decu. Stariji volonteri angažovani su u upravnim strukturama organizacije, kao i u povereništvima, školama i mesnim zajednicama. Oni su snaga humanosti i oni na terenu realizuju programe za decu, mlade i za najugroženije korisnike – dodala je Danijela Bjeljac.

Sve prisutne pozdravila je predsednica kikindske humane organizacije Marijana Mirkov, a u zanimljivim sadržajima učestvovali su osnovci iz škola: „Jovan Popović“, „Sveti Sava“, „Žarko Zrenjanin“, „Mora Karolj“ iz Sajana, „Vasa Stajić“ iz Mokrina, „Milivoj Omorac“ iz Iđoša i „Petar Kočić“ iz Nakova.

U okviru Nedelje Crvenog krsta biće organizovana svečanost za đake prvake i poseta prvacima u seoskim osnovnim školama, kao i poseta korisnicima programa „Briga o starima“ i akcija dobrovoljnog davanja krvi. Neće izostati ni akcija „Paket za novorođenu bebu“ tokom koje će saradnici i volonteri obići porodice i uručiti bebi pakete.

A.Đ.

 

OIF

Danas se obeležava Svetski dan borbe protiv raka jajnika, najsmrtonosnijeg ginekološkog karcinoma – u svetu godišnje od raka jajnika oboli 250 hiljada žena, a više od polovine izgubi bitku s ovom bolešću.

Već dvanaestu godinu zaredom Svetski dan borbe protiv raka jajnika obeležava se i u Srbiji, gde svakog dana tri žene dobiju dijagnozu, a jedna, nažalost premine od ove opake bolesti.

Ove godine Međunarodni dan borbe protiv kancera jajnika u Srbiji će biti obeležen pod sloganom: “Ko kaže da ribe ne govore”. U našoj zemlji godišnje od raka jajnika oboli oko 800 žena, dok njih 450 izgubi bitku s ovom opakom bolešću. U borbi protiv ovih poražavajućih brojeva ključni su rano otkrivanje bolesti, prepoznavanje simptoma, pravovremena dijagnostika i optimalno lečenje.

Rak jajnika zauzima neslavno osmo mesto od svih maligniteta, a prema najnovijoj statistici jedna od 78 žena suočava se sa ovim problemom.

fizicka-aktivnost

Međunarodni dan fizičke aktivnosti biće obeležen u subotu, 10. maja na Starom jezeru od 10 do 12 sati u organizaciji Turističke organizacije, Doma zdravlja, ZZJZ i Crvenog krsta. Svake godine obeležava se širom sveta, a inicijator je Svetska zdravstvene organizacija.

Pod sloganom „Kretanjem do zdravlja“ učestvuju članovi sportske školice „Rastimo zajedno“, „Champ 07“, sportsko udruženje „Sunce“, ADZNM „Gusle“, udruženje penzionera „Sunčana jesen“
Cilj je da se podigne svest o značaju redovnog kretanja i fizičke aktivnosti za zdravlje pojedinca i društva, da podstakne ljude svih uzrasta da se više kreću, da se smanji broj oboljenja povezanih sa sedentarnim načinom života (gojaznost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti), da se promoviše aktivan stil života i to ne samo vežbanje, već i hodanje, biciklizam, kućne i baštenske aktivnosti.

 

sindikat-penzioneri-slava-(3)

Članovi Sindikalne organizacija penzionera Kikinde uz rezanje slavskog kolača, u prisustvu gostiju i sveštenika Živana Vasića obeležili su slavu Đurđevdan. Pomenuta organizacija osnovana je aprila 1991. godine, a ove je druga godina kako obeležava slavu.

-Ovo je prilika da pozovemo naše partnere i saradnike, ali i da razgovaramo o planovima – istakao je predsednik kikindske Sindikalne organizacija penzionera Radovan Subin – Naša organizacija broji više od 9.200 članova. Interesantno je da to nisu samo Kikinđani i samo penzioneri. Imamo i članove koji su iz Beograda, Novog Sada, Žablja, Stajićeva. Smatram da je posebno interesantan naš program turizma trećeg doba koja su povoljna i naši članovi rado putuju, druže se i upoznaju nova mesta.

Kum slave bio je Ilija Drljić, predsednik SSS za Kikindu, Čoku i Novi Kneževac.

-Hvala na ukazanom poverenju, a kako mi se bliže penzionerski dani nastavićemo uspešnu saradnju koja traje više od tri decenije. Uključiću se u rad organizacije kako bi dao svoj skromni doprinos – kazao je Drljić.

Ovom prilikom dodeljene su i povelje Sindikalne organizacije penzionera za saradnju. Između ostalih, povelju je u ime naše medijska kuće primila direktorica i glavna i odgovorna urednica Jelena Crnogorac.

A.Đ.

slavski-kolac

Povodom slave Grada letnjeg Svetog Nikole, 22. maja, i ove godine lokalna samouprava organizuje takmičenje za najbolji slavski kolač, najbolji izgled slavskog kolača i najbolju strukturu i ukus slavskog kolača.

Poziv da učestvuju upućen je građanima, udruženjima građana i ostalim zainteresovanim pojedincima. Prijavljivanje je najkasnije do 16. maja na brojeve telefona 426-300 i 064/857-40-44.

Slavski kolači predavaće se na sam dan slave Grada od 10 do 11 sati u Svečanoj sali Gradske kuće.

INTERNIRCI-VENCI-(3)

U znak sećanja na Kikinđane koji su poslati u koncentracione logore 1942. godine predstavnici lokalne samouprave, boračkih udruženja i Društva srpsko-norveškog prijateljstva položili su vence na spomenik internircima. Nemački fašisti, na Đurđevdan, internirali su 46-oro sugrađana u logore u Norvešku.

– Naši sugrađani su sa 4.500 Jugoslovena, smešteni u 36 logora smrti, a najviše Kikinđana zarobljeno je u logoru Bejsford, na desetak kilometara od grada Narvika. Imena ispisana na pločama spomenika dokaz su njihove hrabrosti, spremnosti na žrtvu u borbi za slobodu i njihove besmrtnosti – rekao je Tibor Firedi, sekretar kikindskog Društva srpsko-norveškog prijateljstva. – Stariji i bolesni streljani su već 16. i 17. jula, a mnogi su preseljeni u druge logore gde su bili na prinudnom radu, mučeni i izgladnjivani. Grad je u njihovu slavu podigao spomenik koji podseća na njihovu hrabrost i stradanja.

Vratilo se svega sedmoro Kikinđana: Nika Banjin, Slavko Vukić, Čeda Đomparin, Stevan Mihailov, Stevan Sivčev, Joca Stanić i Žarko Stojkov. Oni su isticali velike strahote koje su doživeli u logoru. Isto tako svedočili su o pomoći i prijateljstvu lokalnog stanovništva u Narviku. U znak saradnje dva naroda prva Deklaracija o prijateljstvu između Narvika i Kikinde potpisana 6. oktobra 1966, a obnovljena je pet decenija kasnije.

– Važno je da negujemo kulturu sećanja na sve one koji su dali svoje živote kako bi mi živeli u slobodi. Teška i zla vremena iznedrila su i nešto dobro, prijateljstvo između Kikinde i Narvika koje traje – naveo je Željko Radu, član Gradskog veća.

Na formiranje Jugoslovensko – norveškog društva najviše uticaja su imali internirci. Spomenik stradalima, delo akademskog vajara mr Slobodana Kojića, podignut je 1975. godine.

A.Đ.