ječam

dan-polja-strnine-(7)-(1)

Poljoprivredna stručna služba „Kikinda“ organizovala je Dan polja strnih žita i obilazak makro ogleda ozimih strnina na oglednom polju „Topola“. Ovo je bila prilika da se na jednom mestu susretnu poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća, i da pogledaju stare i nove sorte jesenjih kultura. Predstavljena je 61 sorta pšenice, među kojima je 11 novih sorti, 11 sorti ječma, od kojih su dve nove i tri sorte tritikalea.

 

-Pšenica se nalazi u mlečno-voštanoj zrelosti, a rane sorte ječma su u punoj zrelosti. Na lakšim, peskovitim terenima žetva ranijih rokova ječma počeće do kraja nedelje, dok će skidanje pšenice započeti za deset do 15 dana – saznajemo od savetodavca PSS Zorana Simića. – Za ozime kulture godina je bila povoljna, do početka juna. Suv april nadoknadile su majske kiše, a ono što je „bacilo“ senku na proizvodnju su visoke temperature u junu koje su skratile vegetaciju za desetak dana. Moj savet poljoprivrednicima je da sačekaju da padne vlaga, a kod ječma će biti problema s obzirom na to da je najveći deo parcela pod ovom kulturom polegao.

 

Pod ozimim strninama je 20 do 25 odsto više njiva u odnosu na prošlu godinu. Pšenice ima više na uštrb, najpre kukuruza, a potom i suncokreta.

-Ove godine očekujem za desetak procenata veći prinos u odnosu na prošlu godinu. Prošle godine na oglednim poljima imali smo prinos između 5,5 i 7,3 tone po hektaru, a ove očekujem između  šest i osam tona po hektaru.

Branislav Kockar, poljoprivrednik pod pšenicom ima 400 hektara što je za deset odsto više nego prošle godine.

-Osim pšenice zasnovali smo i uljanu repicu, a smanjene su površine pod kukuruzom. Očekujem dobar rod, bolji nego 2024. godine i već za deset dana počećemo žetvu ranih sorti. Cena se još uvek ne zna. Licitira se sa cenom od 18, 19 dinara za kilogram, a ne bi trebala da bude manja od 20 dinara kako bi bili na pozitivnoj nuli. Firma „Kaldarica“ u kojoj sam direktor, ove godine otkupiće oko 30.000 tona pšenice – naveo je Kockar

Direktor PSS Mladen Đuran podsetio je da je kikindska jedna od retkih poljoprivrednih službi koji već više od dve decenije u kontinuitetu organizuje Dan polja.

-Pored toga što poljoprivrednici mogu da pogledaju ogledna polja, imaju priliku i da se edukuju, ali i da uporede različite sorte i hibride. To je od višestrukog značaja jer im pomaže u budućoj proizvodnji. Zadovoljni smo posetom proizvođača, ali i sortimentom koji smo prikazali– zaključio je Đuran.

U kikindskom ataru pod pšenicom je oko 17.000 hektara, ječma ima na oko 3.000, dok je i uljana repica zastupljena na oko 3.000 hektara.

PODRŠKA GRADA

Lokalna samouprava i ove godine pomaže lokalne poljoprivrednike i ove godine obezbeđena su sredstva za subvencije subvencije, rekao je član Gradskog veća Đorđe Tešin koji je prisustvovao ovoj manifestaciji.

-Lokalna samouprava je partner poljoprivrednicima i novac koji se izdvaja za  cilj ima unapređenje proizvodnje. Na nama je  pomognemo mala i srednja gazdinstva koja će kupiti deo opreme, mehanizacije,plastenike, postaviti sistem za navodnjavanje, osigurati useve i slično. Tu smo i da pružimo podršku Poljoprivrednoj stručnoj službi – napomenuo je Tešin.

A.Đ.

 

 

zito

U kikindskom ataru ozimi ječam i pšenica su u fazama od nicanja do bokorenja. Vremenske prilike pogoduju ozimim kulturama, a vlage u zemljištu ima dovoljno.

-U zavisnosti od lokaliteta i rokova setve oko 40 odsto zasnovne pšenice je u fazi bokorenja, 30 procenata je u fazi dva do tri lista i ostatak je u fazi nicanja i jednog lista i očekujem da će narednih dana biti popunjeno nicanje s obzirom na to da nema mrazeva i da je relativno toplo vreme. Možemo da budemo zadovoljni sa stanjem ozimih strnina – saznajemo od Zorana Simića, savetodavca PSS.

Na obradivim parcelama, za oko dvadesetak odsto više je hlebnog zrna u odnosu na višegodišnji prosek. Umesto na oko 16.000 hektara žito je zasnovano na više od 19.000 hektara.

-Pšenice je više na uštrb kukuruza, ali je i manje ječma u odnosu na višegodišnji prosek u našem ataru. Ječam ima nižu cenu u odnosu na žito, a rod kukuruza je prošle godine podbacio, pa ne čudi što su se poljoprivrednici odlučili da seju više pšenice – kaže Simić.

Dnevne temperature do pet, šest stepeni u plusu i noći bez jakih mrazeva dobre su za razvoj.

-Prošle godine poljoprivrednici su imali problema sa prinosima, tako da ne čudi što je manje uloženo u jesenju setvu. Uz niže prinose suncokreta i kukuruza, ostalo je i više hraniva u zemljištu, tako da će i manje količine veštačkog đubriva imati pun efekat – dodaje naš sagovornik.

Poljoprivredna stručna služba u drugoj polovini januara uradiće takozvanu N-min metodu koja pokazuje koliko azota ima u zemljištu. Ona će pokazati i koliko će azotnih đubriva biti potrebno obradivim parcelama.

A.Đ.