hrana

zoran-ivankovic-2

Posna kuhinja ima čvrsto uporište u tradiciji severnog Banata i predstavlja važan deo praznične trpeze, naročito tokom Božićnog posta. Iako se navike i ukusi menjaju, njene osnovne odlike – jednostavnost, dostupne namirnice i oslanjanje na lokalne resurse – ostale su prepoznatljive do danas.

Prema rečima Zorana Ivankovića, kuvara i profesora kuvarske grupe predmeta pri Ekonomsko-trgovinskoj školi, posna ishrana u ovom kraju tradicionalno se pripremala na vodi, za razliku od uobičajene banatske kuhinje koja se inače oslanja na mast.

-U vreme posta, riba je bila osnov – šaran, som, štuka, sve naše rečne ribe koje su bile dostupne u blizini, uz dosta povrća – ističe on.

Ipak, recepti koje danas koristimo znatno se razlikuju od onih koje su pripremale naše bake. Dolaskom ulja i promenom životnih navika, menjali su se i ukusi.

-Svaka generacija unosi svoje izmene. Ni povrće više nije isto kao pre trideset ili šezdeset godina – različite sorte daju i različit ukus. Ali, osnove su ostale iste – kaže Ivanković.

Kada je reč o jelima koja se najčešće nalaze na posnoj prazničnoj trpezi, on navodi posne pite i ribu. Posebno skreće pažnju na čestu grešku kod pripreme ribljih pašteta.

-Ljudi najčešće koriste tunjevinu, koja nije sa našeg područja. Mnogo je bolje uzeti svežu rečnu ribu, recimo šarana, i prilagoditi postojeći recept. Važno je znati da ni svaki šaran nije istog ukusa – divlji je posniji od onog uzgojenog u ribnjaku, koji je masniji – objašnjava sagovornik.

Posna sarma ne mora da podrazumeva soju.

-Može se praviti u listu vinove loze ili kiselom kupusu, a punjenje od pirinča i raznovrsnog povrća – krompira, šargarepe, celera, tikvica, patlidžana – daje pun i bogat ukus – navodi Ivanković.

I kod ribljeg paprikaša, kako kaže, nema velikih tajni u pripremi. Proces je isti kao i kod klasičnog paprikaša, s tim što se riba kuva odvojeno zbog kostiju.

-Jedna mala ljuta papričica može da zaokruži ukus – odaje profesor.

Na zimskoj trpezi neizostavne su i posne salate. Poslednjih godina sve češće se koristi posni majonez za rusku ili francusku salatu, a Ivanković podseća i na razliku između njih.

-Sastojci su skoro isti, ali ruska salata ima meso, dok se u francusku dodaju kisele jabuke. Turšija je, naravno, stalni deo praznične trpeze.

Kada je u pitanju kombinacija povrća, žitarica i začina, sagovornik ističe da je ključ u eksperimentisanju.

-Jedan začin može potpuno da promeni jelo. Anis se, recimo, retko koristi kod nas, a daje veoma zanimljiv ukus – navodi Ivanković.

Posni deserti, po njegovom mišljenju, mogu biti podjednako ukusni kao i mrsni. Prednost daje starinskim receptima.

-Bake su pravile jednostavne, proverene kolače – posni bakin kolač, orahe, oblatne. Današnji recepti su često nepotrebno komplikovani – smatra naš sagovornik.

Pravilno pripremljena posna hrana, dodaje, nutritivno je dovoljna i za decu i za odrasle, iako je nešto manje kalorična. Prilagođavanje savremenom načinu života ne zahteva radikalne mere.

-Za normalan životni tempo nisu neophodni dodaci. Važno je da prelaz na post bude postepen, kao i povratak na mrsnu ishranu. Ključ je u umerenosti.

Za kraj, Ivanković poručuje da odgovore često ne treba tražiti u komplikovanim, modernim receptima.

-Najbolje je pitati bake i deke, starije komšinice. Njihovi recepti su jednostavni, sa jeftinim i dostupnim namirnicama, provereni generacijama. Uz malo mašte, mogu se i lepo dekorisati, a da ukus ostane onaj stari i poznat – zaključuje on.

 

prodavnica

Uoči novogodišnjih i božićnih praznika, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uvodi pojačane inspekcije kontrole hrane u Srbiji. Inspektori će proveravati sve faze poslovanja – od proizvodnje i skladištenja do maloprodaje – sa ciljem da se spreči plasiranje nebezbednih namirnica na tržište i zaštiti zdravlje potrošača.

Veterinarska i tržišna inspekcija obavljaće pojačan nadzor nad mesnim proizvodima, mlečnim proizvodima, ribom, jajima i mešovitim prehrambenim artiklima. Kontrole uključuju proveru ispravnosti deklaracija, rokova trajanja, porekla sirovina, kao i uslova čuvanja i eksponiranja proizvoda u maloprodajnim objektima.

Ministarstvo ističe da su ove mere usmerene na otkrivanje i sankcionisanje proizvoda koji ne  ispunjavaju zakonske standarde, kao i na sprečavanje zabluda potrošača povodom porekla i kvaliteta hrane. Potrošačima se preporučuje da nabavku obavljaju u registrovanim i kontrolisanim objektima.

Vlasti su obećale da će inspekcijske aktivnosti biti nastvaljene i nakon praznika, kako bi se održao visok nivo zaštite građana i poverenja u kvalitet prehrambenih proizvoda u tržištu.

 

Izvor: RTV

bozicna-trpeza

Da li je moguće pripremiti raznovrsnu i kvalitetnu prazničnu trpezu bez velikih troškova i kako to postići u praksi, objašnjava Zoran Ivanković, kuvar i profesor kuvarske grupe predmeta u kikindskoj Ekonomsko-trgovinskoj školi, na osnovu svog profesionalnog i nastavnog iskustva. Kako ističe, ključ su dobro planiranje, racionalna kupovina i pametna organizacija rada u kuhinji.

Ivanković naglašava da je bogata trpeza moguća i bez prekomernih izdataka, ali da ljudi najčešće greše u količinama.

-Kod nas se previše stavlja akcenat na to da se niko ne ‘obruka’, da na našem stolu bude bar za malčice više nego kod drugih, i tu najviše novca ode – kaže on.

Ali nema potrebe za luksuznim jelima. Prema njegovim rečima, uz malo mašte, od istih osnovnih namirnica mogu se napraviti različita jela. Kao primer navodi testo od koga se, uz različita punjenja, može dobiti više vrsta peciva i kolača, bez dodatnih troškova.

Planiranje je, kako ističe, osnov svake uspešne kuhinje i tome se uče i učenici u školi.

-Za prazničnu trpezu potrebno je bar dve nedelje unapred znati šta će se spremati. U poslednjim danima pred slave i praznike često dolazi do gužvi i nestašice pojedinih namirnica – objašnjava Ivanković, navodeći da se i u nastavi pripreme za velike događaje organizuju mnogo ranije.

Savet građanima je da kupovinu prilagode gostima koje očekuju.

-Razmislite ko dolazi i šta ti ljudi zaista jedu i piju. Ciljana kupovina sprečava nepotrebno trošenje – objašnjava Ivanković i napominje da nove recepte nije poželjno isprobavati upravo za praznike, jer neuspeh tada znači i veći finansijski gubitak.

Dobra organizacija u kuhinji, prema njegovim rečima, štedi i vreme i novac.

-Ako se, na primer, meso i povrće kuvaju zajedno, od toga se može dobiti supa, a zatim se ti isti sastojci mogu iskoristiti  za rusku salatu. Takođe, važno je planirati reddosled pečenja, kako bi se rerna koristila što ekonomičnije – savetuje Ivanković.

Kao primer pristupačnog, a efektnog glavnog jela, Ivanković navodi pileće ili svinjsko meso pripremljeno na drugačiji način, poput rola ili mariniranja, kao i korišćenje starinskih recepata koji su jednostavni i jeftini. Posebno naglašava da ostaci hrane ne treba da se bacaju, jer se uz malo kreativnosti mogu pretvoriti u nove obroke narednih dana.

Najvažnija poruka, kako zaključuje, jeste da praznična trpeza ne sme biti izvor pritiska.

-Nema potrebe za zaduživanjem zbog slave. Ako je jelo ukusno, a društvo iskreno, niko neće zameriti što posuđe nije isto ili što dekoracija nije savršena – kaže Ivanković, savetujući da se prednost da jednostavnim, proverenim i starinskim receptima koji i danas mogu da zadovolje i ukus i budžet.

ugovori-ogrev-(2)

Komesarka za izbeglice i migracije Nataša Stanisavljević i ministar za javna ulaganja Darko Glišić uručili su predstavnicima jedinica lokalne samouprave ugovore kojima se obezbeđuje 130 miliona dinara za nabavku hrane i ogreva za najugroženije izbegličke porodice.

Gradu Kikindi pripala su dva ugovora, jedan o nabavci ogreva u iznosu od 2,4 miliona dinara i drugi o pružanju pomoći u hrani za najugroženije izbegličke i interno raseljene porodice u iznosu od 708.000 dinara.

Ugovore je potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je istakao da Kikinda stoji ponosno uz svaku porodicu koja traži sigurnost i novi početak.

-Srbija je naša zajednička kuća, i kada svi zajedno delamo odgovorno i s ljubavlju, možemo da pružimo konkretnu podršku onima kojima je najpotrebnija i da ostavimo trajan trag dobre volje i solidarnosti. Ovi ugovori omogućuju da se obezbede konkretna sredstva za osnovne potrebe – ogrev za zagrevanje domova tokom zime i hrana za dostojanstven život, pokazujući da Kikinda i država zajedno stoje kao stub podrške i nade za sve kojima je potrebna pomoć – naveo je Bogdan.

U sklopu programa solidarnosti „Ogrev i hrana za najugroženije“ uručeni su ugovori za dodelu 4.663 paketa hrane i 3.550 paketa ogrevnog drveta, namenjeni za ukupno oko 7.200 porodica, kazala je Stanisavljević, dok je ministar Glišić napomenuo da je  214 ugovora koji su potpisani prilika da mnoge od ugroženih porodica reše neke od svojih problema.

Lokalne samouprave raspisaće javne pozive za nabavku hrane i ogreva na koje mogu da se jave porodice izbeglica, interno raseljenih lica i povratnika po osnovu Sporazuma o readmisiji.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!