hitna služba

hitna-sluzba-

Toplotni talas nastavljen je i danas, a u Kikindi je u 14 sati živa u termometru dostigla je 41. podeok, što je naš grad svrstalo u najtoplija mesta u zemlji. Kako saznajemo u Meteorološkoj službi ovo je i najviša temperatura izmerena u junu u proteklih nekoliko godina.

Ekstremne vrućine, koje traju  nekoliko dana, zadale su i pune ruke posla dežurnom medicinskom osoblju u Službi hitne medicinske pomoći.

Obim posla značajno je povećan i kako ističu lekari nema pravila. Podjednako se za pomoć obraćaju i mlađi i stariji sugrađani. Usled visokih temperatura najčešće dolazi do kolabiranja.

Poziva ima i danju i noću i dnevno se obavi do četrdesetak pregleda. Ovih dana više je kućnih poseta, kao i dolazaka u prostorije Hitne pomoći. Za pomoć se obraćaju psihički labilni, ali i hronični bolesnici, a više je i saobraćajnih nezgoda s obzirom na to da je i koncentracija vozača slabija jer velika toplota izaziva umor.

Doktori savetuju da se ne izlazi bez preke potrebe, posebno od 9 do 19 časova, jer je već od ranih jutarnjih sati veoma toplo.

Neophodno je i da se redovno uzima propisana terapija, kao i da se pije dosta tečnosti. Izbegavati alkohol, tešku i začinjenu hranu jer može doći do dijareje usled velike količine tečnosti koja se unosi u organizam.

Ukoliko mora da se izađe iz kuća obavezno sa sobom treba poneti vodu, na glavu staviti šešir ili kačket, preduzeti sve mere kako bi se izbeglo direktno izlaganje suncu.

pedja-barber-(4)

Predrag Latković (38) iz Banatskog Velikog Sela uspeo je da spoji dve velike ljubavi i uz puno truda radi dva posla. Oba su odgovorna i zahtevaju maksimalnu posvećenost. Kao medicinski tehničar već 14 godina zaposlen je u Hitnoj službi, a kada ne pomaže u lečenju sugrađana on ih ulepšava i to kao muški frizer Peđa Barber.

-Srednju medicinsku školu završio sam u Beogradu i po završetku školovanja vratio sam se u rodno selo. Dobio sam posao baš u službi u kojoj sam želeo i svoj poziv ne bih menjao ni za šta na svetu – kaže Latković.

Pored humanog poziva, od malena gaji sklonost i ka manuelnom radu. Tako je uz posao, pre četiri godine, završio popularnu frizersku Akademiju „Panjković“ i postao jedan od najtraženijih muških frizera u gradu. U međuvremenu se sa suprugom, takođe medicinskom sestrom, preselio u Kikindu gde je otvorio svoj salon.

-Kažu mušterije da sam dobar i da sam, bez lažne skromnosti, najbolji u ovome što trenutno radim. Veliki je broj mladih koji se šišaju kod mene jer radim, takozvane, fejd prelaze na kosi. Praktično to je senčenje kose, a da se prelazi ne vide. To je novina u frizerskom zanatu i mladima se veoma sviđa – saznajemo od Peđe Barbera.

Upravo na nagovor supruge otvorio je svoj salon, a sve do tada je šišao prijatelje i rodbinu, kako ne bi izgubio „osećaj“.

-Po završetku akademije, Panjković je želeo da ostanem i da radim sa njim. Odbio sam jer sam zadovoljan svojim primarnim poslom u Hitnoj službi. Jeste naporno i ono što mi uvek nedostaje je vreme za druženje, ali kada se čovek dobro organizuje može sve da postigne – ističe Predrag Latković.

Posao u Hitnoj službi je zahtevan i koliko je lepih toliko je i onih manje lepih trenutaka.

-Prvi smo na mestu saobraćajnih nesreća, povreda, ali smo tu i kada ljudi doživljavaju srčane i moždane udare, ali i druge zdravstvene tegobe. Hitna služba u Kikindi, dogovorno tvrdim, jedna je od najbolje organizovanih u Vojvodini. Svi zaposleni su požrtvovani u onome što rade i daju svoj maksimum na terenu i u ambulanti. Osposobljen sam da radim i kao dispečer i rado pomažem ljudima. Kolege u Hitnoj službi su mi druga porodica – napominje naš sagovornik.

Ono što je zajedničko za oba posla jeste da medicinski tehničar Predrag i frizer Peđa Barber treba da budu dobar sagovornik i psiholog svojim pacijentima odnosno mušterijama. Nije redak slučaj da ga u frizerskom salonu često pitaju za medicinske savete. Koliko je zadovoljan činjenicom da je sa timom lekara nekome spasao život, toliko mu je važno i da mušterija ode zadovoljna iz njegovog frizerskog salona.

A.Đ.

hitna

Noć na teritoriji grada protekla je mirno bez incidenata i saobraćajnih nezgoda, saznajemo u Policijskoj upravi Kikinda. Nije zabeležena nijedna saobraćajna nezgoda, kao ni prekršaji javnog reda i mira.

I na Prijemnom odeljenju kikindske Bolnice noć je protekla mirno. Nije bilo povređenih ili onih kojima je bila potrebna intoksikacija.

U Hitnoj službi, od dežurne službe saznali smo da je bilo posla tokom noći. Uglavnom su to bile kućne posete kod sugrađana koji su zvali jer su se osećali loše. Pomoć su tražili zbog prekomernog konzumiranja hrane, ali i hronični bolesnici.

403621592_1059652421824408_3251171178296395024_n

U okviru prekograničnog IPA projekta Rumunija – Srbija, „Banat 112” Službi za hitnu medicinsku pomoć isporučena su sanitetska vozila i medicinska i druga oprema. Projekat  koji je  realizovan sa opštinom Žombolj privodi se kraju. Postignuti su zadati ciljevi koji su se odnosili na unapređenje tehničkih kapaciteta službi Hitne pomoći u oba grada i širenje znanja i veština iz ove oblasti kod mladih sa obe strane granice, istakao je Saša Tanackov, član Gradskog veća. Ovo je ujedno i poslednji projekat iz ciklusa 2014. – 2020. godine.

 

-Za vozila sa kompletnom opremom izdvojeno je više od 225.000 evra, dok je vrednost preostale opreme, neophodne za funkcionisanje Službe za hitnu medicinsku pomoć, preko 97.000 evra. Ovim projektom Kikindi je pripalo 349.000 evra, a njegova ukupna vrednost 768.000 evra  i ta svota podeljena je na naš grad i opštinu Žombolj – precizirao je Saša Tanackov.

Hitna služba dobila je tri sanitetska vozila i opremu  za ambulantu koju nikada nisu imali. Ovo je najveće ulaganje u pomenutu službu od kada postoji, rekao je načelnik dr Miloš Bajić.

-Uspeli smo da unapredimo dva segmenta našeg delovanja rad na terenu i ambulantne preglede. Od tri saniteta dva su kompletno opremljena, a treći je obezbeđen za prevoz pacijenata iz Kikinde ka većim centrima u Beogradu i Novom Sadu. Osim opreme za imobilizaciju i stabilizaciju, u vozilima su najsavremeniji aparati poput defibrilatora, respiratora, aspiratora, EKG aparati neophodni za životno ugrožene pacijente. Oni će služiti zbrinjavanje urgentnih pacijenata na teritoriji Grada – kazao je dr Bajić.

Ambulanta je, pored navedenih medicinskih aparata, sada opremljena opremom koje do sada nije bilo.

-Sada imamo aparat pod nazivom „lukas“ koji služi za mehaničku kompresiju grudnog koša koji se koristi za masažu grudnog koša. Kao novinu u radu uvešćemo ultrazvuk i nakon obuke naši zaposleni moći će da prepoznaju neurgentnija stanja sa kojima se susrećemo. Nabavili smo i takozvanu lutku odnosno „fantoma“ sa softverom koji će nam omogućiti kontinuiranu edukaciju i obuku zaposlenih kako bi što bolje i efikasnije radili. Kupljen je i novi monitor za praćenja srčanog ritma, apart za neinvanzivnu ventilaciju za pacijente sa problemima u disanju, a svi zaposleni u službi dobili su nove uniforme – dodao je dr Miloš Bajić.

U Hitnoj službi zaposlen je 41 radnik od kojih je deset lekara, 16 medicinskih tehničara i ostalo su vozači. Godišnje ova služba zbrine oko 10.000 pacijenata od čega su dve trećine intervencija na terenu, a ostalo je u ambulanti.

Čitav ciklus projekata realizovanih u prethodnom periodu bio je najuspešniji od kada lokalna samouprava konkuriše za prekogranične projekte. Njihova vrednost je veća od tri miliona evra i pored medicinske opreme, obuhvatili su i vanredne situacije, ali i rekonstrukciju graničnog prelaza Nakovo-Lunga sa biciklističkom stazom, video nadzorom, rasvetom.

-Aplicirali smo za nove projekte. Iako je konkurencija velika očekujemo da će naši projekti biti odobreni za finansiranje – napomenuo je Tanackov.

Dom zdravlja

Muškarac srednjih godina pretio je pištoljem kikindskim lekarima zaposlenim u Hitnoj službi. Kako saznajemo od načelnika Službe za hitnu medicinsku pomoć dr Miloša Bajića tokom poslepodnevne kućne posete, u subotu, 4. novembra, u koju su otišli doktorka, medicinska sestra i vozač, Kikinđanin koji ih je pozvao na intervenciju zbog oca, u trenutku dok su lekari pregledali pacijenta izvadio je pištolj i počeo da im preti.

– Kako su mi kolege ispričale, muškarac sa pištoljem im je pretio da će ih ubiti, nakon čega će pucati u sebe. Zahvaljujući prisebnosti ekipe, izbegnuta je tragedija. Naime, doktorka je mirnim putem i smirenim tonom zamolila da se pacijent, zbog kog su došli na intervenciju, prebaci u Bolnicu. To je i urađeno, a muškarac koji je pretio medicinskoj ekipi pištoljem takođe je došao na Prijemno odeljenje. U međuvremenu, incident smo prijavili policiji koja ga je sačekala u Bolnici. Iako se ispostavilo da je gasni pištolj u pitanju lekari to prilikom intervencije nisu znali, ali bez obzira na to pretnja je nedopustiva – priča dr Bajić.

Povodom ovog incidenta stiglo je i saopštenje  iz  Policijske uprave Kikinda u kom se navodi da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi uhapsili su P. V.(1975) zbog postojanja sumnje da je izvršio krivična dela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i neovlašćeno držanje opojnih droga. On se sumnjiči da je juče, u porodičnom stanu u Kikindi, prilikom ukazivanja lekarske pomoći njegovom ocu, pretio zdravstvenim radnicima Službe hitne pomoći držeći gasni pištolj, da bi potom ostavio pištolj i pomogao medicinskoj ekipi da smeste pacijenta u sanitetsko vozilo.

Policija je potom od osumnjičenog oduzela pištolj na gas i manju količinu biljne materije za koju se sumnja da je marihuana i iste poslala na veštačenje. Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi.

Na žalost, ovo nije prvi incident u kom su se našli lekari Hitne pomoći.

-Prvi put je, koliko znam, ekipi prećeno pištoljem, ali  smo maltene  svakodnevno suočeni sa raznim neprijatnostima koje su najčešće verbalne prirode. Podsetiću i na slučaj koji se dogodio pre nekoliko godina u Mokrinu, kada je na medicinare pacijent nasrnuo nožem. Činjenica je da odlazimo na terene nezaštićeni – dodao je dr Bajić.

 

dr Milos Bajic

Izuzetno visoke temperature vazduha i takozvane tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 stepeni, aktuelizovale su savete lekara i njihova upozorenja koja se posebno odnose na određene grupe ljudi.

Ovakve vremenske neprilike smetaju svima, a Službi za hitnu medicinsku pomoć u Kikindi, pozivi su, prethodnih dana, najviše stizali od hroničnih bolesnika.

– Poslednjih nekoliko dana povećan je broj kućnih poseta za oko dvadeset odsto. Za 24 sata imali smo tridesetak intervencija – dvadesetak kućnih poseta i desetak ambulantnih pregleda – kaže dr Miloš Bajić, specijalista urgentne medicine, načelnik Službe za hitnu medicinsku pomoć u Kikindi. – Za pomoć nam se javljaju hronični, srčani i plućni bolesnici. Prijavljuju se  povišeni krvni pritisak, astmatičari imaju gušenja, to su nam najčešći pacijenti. Periodično, na promenu temperature vazduha i vazdušnog pritiska, intenzivnije reaguju psihijatrijski bolesnici.

Doktor Bajić podseća da su rizične grupe hronični bolesnici, trudnice i mala deca i da se na njih posebno odnose preporuke da ostanu u kući od 10 do 17 sati, ili, ukoliko je neophodno da izađu, to ne čine bez zaštite: garderobe od prirodnih materijala, sa dugim rukavima, koja ne privlači sunčevu svetlost, i šešira. Važno je da se unosi tečnost, da se povremeno rashlađujemo, dok je za hronične bolesnike ponekad neophodno da prilagode terapiju.

– U toku letnjeg perioda krvni pritisak može da bude nešto niži, upravo zbog toga određeni lekovi treba da se koriguju, ali samo uz konsultaciju sa izabranim  lekarom. Najčešći simptomi pada ili sniženog krvnog pritiska su omaglice, vrtoglavica, mučnina, preznojavanje. U tim slučajevima potrebno je uzeti malo veću količinu tečnosti, leći i podići noge iznad nivoa srca, da bi se povećao dotok krvi u mozak. Na taj način pritisak može relativno brzo da se stabilizuje. Međutim, ukoliko ovi simptomi potraju, obavezno se treba javiti lekaru ili Službi za hitnu medicinsku pomoć – objašnjava dr Bajić.

On dodaje da, generalno, dugo izlaganje toploti, može da dovede do pregrejavanja organizma, sunčanice i toplotnog udara. Simptomi su povišena telesna temperatura, glavobolja, mučnina, povraćanje. Tada se, napominje, obavezno treba javiti lekaru.

Posebno opasno u letnjem periodu, može da bude ukoliko se naglo prelazi iz klimatizovanog u otvoren prostor i obrnuto.

– Teško je postići optimalnu razliku između spoljne i unutrašnje temperature tamo gde se koriste klima-uređaji – kaže dr Bajić. – Zato bismo morali da imamo period privikavanja, što nije uvek ni moguće. U suštini, najvažnije je unosti dovoljno tečnosti i ne boraviti dugo na visokoj temperaturi.

Doktor Bajić potvrđuje da, kao i uvek u ovom periodu godine, zaposleni u Hitnoj pomoći često reaguju i u slučajevima tranzitornog ishemijskog ataka (TIA), što može da bude predznak šloga.

– Simptomi TIA su neurološki, slični moždanom udaru. Svakako treba odmah potražiti lekarsku pomoć. Ukoliko simptomi traju kratko i ne izazovu trajniji poremećaj, sprovođenjem odgovarajuće dijagnostike i terapije, može da se predupredi nastajanje šloga. Ovo se obično dešava kod hroničnih pacijenata. Redovnim uzimanjem terapije, praćenjem visine krvnog pritiska i korekcijom nivoa šećera u krvi, mogu da se preduprede komplikacije. Ipak, ljudi se, u najvećoj meri, pridržavaju preporuka da ne izlaze u najtoplijem delu dana, zaključuje doktor Bajić.

Poznata je i preporuka da je, u vrelim danima, pored flašice vode, dobro imati i magnezijum ili kockicu supe, radi nadoknade minerala. Treba, kako se navodi, uzeti parčence ovog koncentrata i odmah zatim popiti vodu. Dobro je, zbog mogućeg pada nivoa šećera u krvi, uvek imati pri ruci i nešto slatko.

Prema prognozama meteorologa, tropske temperature zadržaće se i naredne sedmice, sredinom nedelje živa u termometru biće blizu četrdesetog podeoka. Kratkotrajno osveženje, kako se najavljuje, moguće je tek za vikend.

error: Content is protected !!