Градска кућа

SLINAVKA-UPRAVA-ZA-VETERINU

Povodom pojave zarazne bolesti slinavka i šap u Mađarskoj u Kikindi je održan sastanak Regionalnog kriznog centra za sprečavanje pojave, praćenje kretanja i kontrole naročito opasnih zaraznih bolesti, za epizootiološko područje Zrenjanin. Boban Đurić, načelnik odeljenja za zdravlje životinja Uprave za veterinu obraćajući se prisutnim stočarima, veterinarima, ali i predstavnicima nadležnih republičkih, pokrajinskih i lokalnih službi, istakao važnost preventivnih mera radi zaštite od pomenutih bolesti.

-Slinavka i šap je ozbiljna bolest papkara od koje prvenstveno obolevaju goveda, kao i ovce, koze i svinje. U Srbiji, do sada, nije registrovan nijedan slučaj pomenute zarazne bolesti, ali kako u Mađarskoj ima šest žarišta, moramo se zaštiti od unosa virusa – rekao je Đurić.

Najvažnije od svega su bio sigurnosne preventivne mere. Stočari moraju da povedu računa o kretanju životinja, da na farmama postave dezo barijere koje bi sprečile unos.

-Bolest se može preneti direktno ili indirektno, a štete su ogromne. Simptomi su poremećaj opšteg zdravstvenog stanja, pojava ranica i mehurića na jeziku, papcima, vimenu, smanjena mlečnost, povećano lučenje pljuvačke. Mortalitet nije velik, ali je potentnost virusa izuzetna. Prilično je otporan i može da se širi preko zaraženih predmeta, kontaminiranih vozila, hrane, vode i ljudi koji su bili u kontaktu sa inficiranim životinjama. Šteta je ogromna, jer se zabranjuje promet životinja, a u domaćinstvu gde se pojave slinavka i šap stoka se mora neškodljivo ukloniti – pojasnio je Boban Đurić.

Sastanku je prisustvovao i Mladen Bogdan, gradonačelnik koji je precizirao da je bitno da se lokalna samouprava na vreme pripremi za situaciju kada postoji ozbiljna pretnja zarazne bolesti.

-Preduzeće se sve neophodne mere kako bi predupredili slinavku i šap. Lokalna samouprava je ozbiljno shvatila potencijalnu opasnost zbog blizine granice sa Mađarskom i na vreme će se reagovati da bi zaštitili naše stočari. Svi zajedno, tu smo da pomognemo. Stočari na teritoriji grada u nama imaju odgovornog partnera i sam skup pokazuje koliko vodimo računa o njima. Kao poljoprivredni kraj imamo dosta farmera i želimo da sprečimo pojavu zarazne bolesti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Uprava za veterinu postavila je dezo barijere na ulazu u zemlju, na graničnom prelazu Horgoš, formiran je operativni štab na nivou države, a formiraju se i regionalni centri za slinavku i šap. Na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uspostavljena je SOS liniju u okviru Uprave za veterinu. Putem broja telefona 011/311-7100 građani mogu da se informišu o samoj bolesti slinavka i šap, merama prevencije i postupanju u slučaju sumnje na zarazu, a sve u cilju pravovremene reakcije i sprečavanja nastanka i širenja bolesti.

A.Đ.

zajednicka-kosovo

U sedmodnevnoj poseti Kikindi su košarkaši kluba „Centar“ iz Kosovske Mitrovice, u okviru zimskih priprema. Ovim je nastavljena saradnja sa Košarkaškim klubom „Velika Kikinda“, krunisana potpisivanjem ugovora o bratimljenju u Kikindi 2023 godine.

Košarkaši i košarkašice sa Kosova i Metohije, njih 43, uzrasta od osam do 40 godina, pored treninga i utakmica imali su priliku da upoznaju istorijske, kulturne i turističke znamenitosti našeg grada. Teodora Jelić (11) košarku trenira četiri godine.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Kikinda je svetski poznata i lokalna istorija na mene je ostavila najveći utisak. Posebno mi se svideo skelet mamutice Kike koji sam prvi put videla – istakla je Teodora.

Viktor Miladinović ima 12 godina i drugi put je na severu Banata.

-Svim drugarima u Kosovskoj Mitrovici pričao sam o vašem gradu i koliko mi je lepo bilo prvi put. Sada im nosim još lepih priča o drugarima koje sam stekao i o utakmicama koje smo odigrali. Najviše mi se svidela najlepša ulica u Srbiji, a 22. u svetu – saznali smo od Viktora.

Srđan Komadina, kapiten seniorske ekipe već je boravio u Kikindi.

-Dočekani smo kao braća i sestre, a posebno je zadovoljstvo što se svi koje smo sreli interesuju za nas kako živimo u Kosovskoj Mitrovici. Isto tako bilo je i puno iskrenog interesovanja vezanih za kulturno baštinu Kosova i Metohije koja ima izuzetnu vrednost za sve Srbe. Nadam se da ćemo deo gostoprimstva moći da vratimo kada Kikinđani budu naši gosti – naveo je Komadina.

Prijem za članove Košarkaškog kluba „Centar“ u Gradskoj kući priredio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji ih je, zajedno sa saradnicima zamenikom Dejanom Pudarom, predsednikom Skupštine grada Dušanom Popeskovim, članovima Gradskog veća Aleksandrom Aćimovim i Tihomirom Farkašem i predsednicom Sportskog saveza Jelenom Bakić, obradovao paketićima i poklonima.

-Počastvovan sam što smo ponovo imali priliku da budemo domaćini košarkašima sa Kosova i Metohije. Siguran sam da su, boraveći u Kikindi, bar na kratko, zaborave teškoće i osete slobodu koju imaju sva deca koja žive u Srbiji. Hvala što istrajavate u nameri da ostanete i ne dozvolite da se iščupaju koreni našeg naroda u južnoj srpskoj pokrajini. Ovde imate prijatelje i grad na koji uvek možete da se oslonite – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Dejan Pudar siguran je da će saradnja u narednim godinama biti proširena. Osim sporta, ona će obuhvatiti obrazovanje, kulturu, ali i ostale segmente društva.

Na izuzetnom gostoprimstvu je zahvalio trener KK „Centar“ Nemanja Jakšić.
-Utisci su izuzetni i svi ćemo poneti najlepše uspomene iz Kikinde. Naši najmlađi košarkaši su prvi put na ovakvim pripremama i deo su sportskog kampa. Za njih je ovo iskustvo nemerljivo. Naučili su dosta, imaju priliku da treniraju dva puta dnevno, da koriste bazen i kompletnu infrastrukturu. Imali su priliku i da vide drugačiji način života u odnosu na to kako žive u Sremskoj Mitrovici. Svi smo upoznali nove ljude, istoriju, ali i tradiciju Kikinde – rekao je Jakšić.

Aleksandar Aćim napomenuo je da je ovo druga godina da naš grad posećuju košarkaši iz Kosovske Mitrovice.

-Naši prijatelji uverili su se u to koliko empatije imamo prema njima. Pored toga što su odlični i borbeni sportisti, naši gosti preneli su nam kako žive i pokazali nepokolebljivost u stavu da ostanu na svom ognjištu. Već koliko ove godine uzvratićemo im posetu i produbiti našu saradnju – napomenuo je Aćimov.

Poseta je krunisana košarkaškom utakmicom prvih timova „Centra“ i „Velike Kikinde“.

A.Đ.

 

 

 

korindjasi-2024-(6)

Gradska kuća i ove godine na Badnje veče, otvorila je vrata korinđašima koji su šaljivim pesmicama domaćinima su poželeli srećno Badnje veče, dobro zdravlje i rodnu godinu. Više stotina mališana strpljivo je čekalo da korinđaju gradonačelnika Mladena Bogdana i njegove saradnike. Zauzvrat su dobili voće i slatkiše.

Među njima je bio i dvanaestogodišnji Vanja Radin.

-Ja sam mali Bata, otvorte mi vrata, da vam vidim jelku i poljubim ćerku – ovako je Vanja korinđao. -I prošle godine bio sam u Gradskoj kući i svidelo mi se kako izgleda, pa sam došao opet. Korinđam u svojoj ulici kod komšija i sakupim puno slatkiša. Ovom običaju se najviše radujem.

Anđela Mirkov (14) takođe, voli da korinđa.

-Prvo dođem kod gradonačelnika, a posle toga idem u komšiluk i kod drugara. Nakupim slatkiša i trudim se da ih rasporedim, da ih ne pojedem sve za jedno veče.

Korinđanje je običaj koji je opstao još jedino na severu Banata, te je i naš zadatak da ga sačuvao, rekao je ovom prilikom gradonačelnik Bogdan.

-Važno nam je da korinđanje prenosimo na sve generacije. Godinu u Gradskoj kući počinjemo tako što darujemo našu decu. Deca nam unose radost, ali i daju motivaciju i snagu i energiju da u svim danima koji nam dolaze radimo još bolje i više. – dodao je prvi čovek grada.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Pesmice koje deca recituju su šaljive i kratke. Ne postoji dete u Kikindi i okolini koje ne zna bar dve recitacije i rado korinđa. Neke od recitacija koje se govore stare su više od sto godina. Prenose se sa generacije na generaciju, a neke se i menjaju shodno savremenom dobu.

A.Đ.

badnjak-gradska-kuca-(5)

Kuglašice Kike i gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima uneli su badnjak u Gradsku kuću. Kako je istakao prvi čovek grada, badnjak je unet kako bi doneo još više prosperiteta, zdravlja, blagostanja i mudrosti.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Običaj je, oduvek, da domaćin unosi badnjak u kuću koji simboliše ognjište. Ovo je naše, gradsko, ognjište, oko kog se okupljaju svi naši sugrađani. Da nam ognjište večno živi i da nam donese napredak uz poruku da nam iz godine u godinu badnjak i Badnji dan pomogne u ovim izazovnim vremena da imamo mudrosti, snage i strpljivosti da uradimo još bolje i još veće stvari za naš grad. Svim mojim Kikinđanima želim da u miru i blagostanju provedu ovaj sveti dan – rekao Mladen Bogdan.

A.Đ.

zajednicka-dan-grada

Povodom Dan grada dodeljena su gradska priznanja najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Na svečanosti u Gradskoj kući prisustvovali su predstavnici javnog, političkog, privrednog, društvenog, kulturnog, sportskog života grada. Nagrade grada i pohvalnice uručio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je, obraćajući se prisutnima, istakao je daje Kikinda grad velikih ljudi koji su pisali istoriju.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Svi oni koji su kroz istoriju gradili i sagradili naš grad, predali su ga nama da ga čuvamo i dalje unapređujemo. Godina na izmaku bila je zahtevna i puna izazova. I pored toga, puno je toga na šta smo ponosni i uspeha koji će se pamtiti. Zahvaljujem se svima koji su se borili da uradimo dobre stvari za našu Kikindu, kako iz grada, tako i u Pokrajini i Republici koji su nam pomagali u tome da naša sredina bude bolje mesto za život. U Novoj godini želim nam da budemo jedinstveni, da budemo zajedno, ali i da budemo odgovorniji i strpljiviji, da razumemo i čuvamo jedni druge. Samo tako ostvarićemo zajednički cilj, da imamo uspešniju, razvijeniju, bolju, lepšu, napredniju Kikindu – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Najviše gradsko priznanje „Zaslužni građanin Kikinde“ propalo je Draganu Strajniću za sveobuhvatni doprinos razvoju grada Kikinde, koji se i zahvalio u ime nagrađenih.
-Čast mi je i zadovoljstvo što sam danas ovde. Nema veće radosti i sreće, nego kada radeći daš deo sebe svojoj sredini i svom gradu, i kada to neko spozna i prizna. Ovo je moje najveće priznanje koje sam dobio – rekao je Strajnić.

Posebna priznanja dobili su: dr Milan Brkin, za dugogodišnji naučni, sportski i humanitarni rad, Baletska škola Novi Sad – Izdvojeno odeljenje Kikinda u oblasti obrazovanja i umetnosti, a povodom 30 godina rada.

Marija Dragin, prosvetni radnik u penziji za život posvećen obrazovanju dece.

Nagrada grada Kikinde posthumno je pripala novinarki Ljiljani Pancel za sveobuhvatan doprinos razvoju novinarstva, kulture, humanitarni i društveni rad.

U oblasti zdravstva nagrada „Dr Ranko Petrović“ dodeljena je hematologu u penziji dr Čedomiru Gavrančiću, za doprinos očuvanju zdravlja građana Kikinde, a posthumno je nagrađen i pedijatar dr Talal Abu Haija, za doprinos očuvanja zdravlja dece.

Priznanja u oblasti obrazovanja „dr Pavle Kenđelac“ uručena su Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“, za doprinos razvoju obrazovanja , a ista nagrada dodeljena je i Kristini Drljić, direktorici PU „Dragoljub Udicki“.

U oblasti privrede i preduzetništva priznanje „Mihael Bon“ dobila je Štamparija „Bis“, za poseban doprinos razvoju privatnog preduzetništva.

Rukometaš Luka Panić nagrađen za doprinos razvoju sporta priznanjem „Nika Mirkov“, za iskazanu humanost i dobročinstvo nagrada „Melanija Nikolić Gaičić“ uručena je Brankici Miškov, predsednici udruženja Multipla skleroza Kikinda .

Priznanje u oblasti informisanja i kulture, za doprinos razvoju i unapređenju novinarstva i kulture, dodeljena je Branislavu Ugrinovu, uredniku dopisništva RTV-a u Kikindi.

Pohvalnice su pripale KUD-u „Petar Kočić“ iz Novih Kozarca, za doprinos kulturi i Bogdanu Kalabiću, za doprinos razvoju amaterizma.

Pohvaljen je i Nikola Linjački, bubnjar, za doprinos kulturi.

Učenici Bogdan Zavišin, Andrej Varga, Mateja Kosić i Lena Davidović pohvaljeni za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja.

U programu je učestvovala Ljubica Vraneš, mecosopran, solistkinja Beogradske opere, koja je izvela tradicionalne srpske numere.

A.Đ.

 

mali-divovi-(3)

Gradska kuća i ovog 17. novembra bila je u ljubičastoj boji u čast „malim divovima“ odnosno povodom Svetskog dana prevremeno rođenih beba. Roditelji, čiji mališani su rođeni pre vremena, i predstavnici grada, na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, okupili su se kako bi odali počast najmlađim borcima.

Stojan i Hermina Kostić imaju blizanke Iskru i Srnu stare godinu i 10 dana i rođene su mesec dana ranije.

-Porodila sam se u Bolnici u Kikindi i odmah nakon porođaja mlađa ćerkica je prebačena na Neonatologiju u Novom Sadu gde je provela 20 dana. Bila je inkubatoru, imala je krize u disanju i borba nije bila nimalo laka. U tim momentima nama, roditeljima bilo je strašno, strepeli smo i strahovali. Sve se dobro završilo i srećni smo zbog toga. Ovo je pravi način da se podrže roditelji i deca koja su prevremeno rođena – navela je Hermina Kostić.

Jovana Vasiljević (23) i njena ćerkica desetomesečna Miona Tatomir podržale su ovaj događaj.

-Miona je prva beba rođena u ovoj godini u kikindskom Porodilištu. Rođena je tri nedelje ranije i, na sreću , svega nekoliko dana provela je inkubatoru. Nije bilo nikakvih problema i njeno odrastanje teče nesmetano. Hvala lokalnoj samoupravi što nas podržava – istakla je Jovana Vasiljević.

Važno je podići svest o prevremenom rađanju, rekla je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Na nama je da obezbedimo što bolje uslove za podizanje kvaliteta zdravstvene zaštite kroz ulaganje u najmoderniju opremu i savremenu medicinsku tehnologiju, kako bi se eventualne posledice svele na najmanju moguću meru. Isto tako neophodan nam je i obrazovan i obučen medicinski kadar. Iako su najmanji, ovi mališani sa punim pravom nose epitet „malih divova“ i velikih boraca jer se grčevito bore za život već od prvog udaha. Pohvalila bih i gest učenika škole „Jovan Popović“ koji su nedavno Neonatologiji poklonili 30 lutkica hobotnica „čarobnica“ koje su blagotvorne za prevremeno rođene bebe – napomenula je Dijana Jakšić Kiurski.

Od ukupnog broja novorođenčadi u Bolnici, deset odsto beba na svet dođe pre vremena.

A.Đ.

povelja-urucenje-(2)

Povodom 250 godina od uspostavljanja Velikokikindskog distrikta, 12. novembra 1774. godine gradonačelniku Mladenu Bogdanu direktor Istorijskog arhiva Srđan Sivčev uručio je vernu kopiju Povelje Velikokikindskog distrikta Gradu Kikindi. Simbolično baš 12. novembra,uručena je replika dokumenta carice Marije Terezije, kojim je očuvan nacionalni identitet Srba u ovom delu Banata.

-Izrađene su tri kopije i osim Gradskoj kući jedna je darovana Narodnom muzeju, a jedna je ostala Istorijskom arhivu. Jedan od najznačajnijih dokumenta u istoriji grada nalaziće se u kabinetu gradonačelnika – rekao je Srđan Sivčev, direktor Istorijskog arhiva.
Zahvaljujući na dragocenom poklonu gradonačelnik Bogdan istakao je da je ovo veliki dan za Kikindu.

-Povelja je oličenje truda, rada, istrajnosti i mudrosti srpskog naroda da pre dva i po veka stekne nezavisnost. Ona je vodilja svima nama kako se bori za slobodu i kako se razvija sopstvena autonomija. 12. novembar je simbol slobode Srba na severu Banata i naši preci pokazali su nam pravi put kako se izboriti za nacionalni identitet. Kikinđani su uvek bili hrabri, borbeni, patriote, slobodoljubivi i na to treba da budemo ponosni – naveo je Mladen Bogdan.

Autonomija Velikokikindskog distrikta je 74 godine starija od srpske Vojvodine. Kikinda je dobila ukupno pet privilegija koje se odnose na Distrikt i sam grad.

VERNA REPLIKA

Kopija povelje je urađena po uzoru na originalnu koja se čuva u Istorijskom arhivu. Originalna povelja je rađena u formi knjige, slova su pisana kaligrafskim pismom na pergamentu, dok su korice presvučene plišom u tamnocrvenoj boji. Trake koje su podvučene pod korice i kojima se vezuje povelja su izrađene od deblje svile u žutoj boji.
Izrada kopija povelje poverena je konzervatorskom odeljenju Arhiva Vojvodine i obuhvatala je delikatne i višeslojne procese prilikom kojih se posebna pažnja obraćala na izbor materijala i detalja kako bi završni izgled kopije bio što verodostojniji originalnom izgledu Povelje carice Marije Terezije.

ZLATNI LAV SIMBOL GRADA

Današnja heraldika vodi poreklo iz grba Distrikta i glavni je simbol lava koji predstavlja Srbe koji su se borili protiv Turaka kao graničari. Simbol zlatnog lava je i simbol Kikinde i nalazi se na zgradi Kurije. Težina grba je oko šest tona i skoro 200 godina od izgradnje zgrade on je i dalje u savršenom stanju.

A.Đ.

dzudo

Kao što je od ranije poznato, Aleksandar Kukolj, jedan od naših najboljih džudista, radiće za kikindski Partizan na predstojećem turniru Superlige u Beogradu, a gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan upriličio je prijem za njega.
– Zahvaljujem Aleksandru što je odlučio da bude deo kikindskog kluba. To je od neprocenjivog značaja za sve nas, s obzirom na to da se radi o jednom od naših najboljih sportista. Uspesi koje je ostvario tokom godina, pokazuju njegovu veličinu i kao gradonačelnik sam počastvovan što će u narednom periodu da nastupa za naš klub. Na nama je da nastavimo s ulaganjima u sportsku infrastrukturu i da svima omogućimo odlične uslove za nesmetan rad i napredak – rekao je Bogdan.
Nakon prijema u Gradskoj kući, usledio je odlazak do dvorane nekadašnjeg „Partizana” i druženje Kukolja s takmičarima kluba svih uzrasta.
– Često dolazim u vaš grad i imam bliske prijatelje, tako da Kikindu dobro poznajem i uvek volim da dođem ovde, jer sam zaljubljenik u manje sredine. Deca ne treba da štede ni vreme ni energiju kada pokušavaju da saznaju, istraže i zaključe šta im se navjiše sviđa, a mi treba da ih motivišemo da bi oni nastavili istraživanje kroz igru i da dobiju osećaj gde mogu da ostvare odlične rezultate, bilo da je to sport, nauka ili nešto treće – kazao je Kukolj.
Direktor DžK Partizan Svetislav Vukmirica još je dodao:
– Prošlo je 18 godina od kada smo uspeli da postanemo šampioni države, a sada s Kukoljom ćemo da dobijemo nešto što svi želimo. Ne samo da ćemo da budemo u vrhu srpskog džudo sporta, već je vizija da Aleksandar prenese svoje znanje na mlađe kategorije, jer nam je primarni cilj da nastavimo da budemo rasadnik talenata i da tako stvaramo nove šampoine koji će da pronose slavu našeg sporta na međunarodonoj sceni.
S Kukoljom su razgovarali još i gradski većnik za sport Aleksandar Aćimov, šef Kabineta gradonačelnika Vanja Radojkov, predsednik Skupštine grada Kikinde Dušan Popeskov i predsednica DžK Partizan Jelena Krvopić.
D. P.

koktel-dl-(2)

Tradicionalni prijem priređen u Gradskoj kući povodom „Dana ludaje“ na jednom mestu okupio je prijatelje i goste Kikinde iz bratskih i susednih gradova, predstavnike pokrajinske i republičke vlasti, kao i javnog, privrednog kulturnog, sportskog, života grada.

Da je naša najveća manifestacija prepoznatljiva u regionu potvrdio je i gradonačelnik Nikola Lukač pozdravljajući prijatelje našeg grada.

-U ova četiri dana Kikinda je najveća gostinska soba Evrope, a našu najveću manifestaciju podržali su naši dragi prijatelji, saradnici, predstavnici državnih i pokrajinskih institucija. Svi se zajedno sa nama trude da naša Kikinda bude onakva kakva jeste. Mi smo grad dobrih ljudi i širokog srca primamo sve u našu Kikindu. Kao multikulturna sredine trudimo se da očuvamo običaje, tradiciju i kulturu svih naroda koji žive na ovom prostoru. „Dani ludaje“ su i slavlje plodova našeg rada, naših vrednih Kikinđana, ali i praznik koji okuplja porodice, prijatelje, školske drugove   – istakao je Nikola Lukač.

Bližimo se jubilarnim, četrdesetim „Danima ludaje“, a kako se grad razvija i napreduje tako i ova manifestacija postaje bolja, naveo je narodni poslanik i šef poslaničke grupe u Skupštini Srbije Milenko Jovanov.

-Za godinu dana,  od prošle manifestacije, imamo vodu bez boje, ukusa i mirisa, što smo i obećali sugrađanima. I današnji dan iskoristićemo da razgovaramo o značajnim projektima za naš grad i da nastavimo dalje sa poboljšanjem života i našem gradu. I ovoga puta pokazali smo da smo dobri domaćini i siguran sam da ćemo naredne godine, kada su 40. „Dane ludaje“, biti jubilej za Kikindu na mnogim poljima.  Veliki je broj gostiju koji su danas ovde i još jednom ćemo ostaviti odličan utisak  – precizirao je Milenko Jovanov.

Među gostima koji  borave u Kikindi bili su i prijatelji iz Bugarske,  Rumunije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, iz Poljske iz grada Jaslo. I delegacija bratskog grada Bihaća rado se odazvala pozivu da bude deo kikindske manifestacije.

 

-Naša saradnja traje decenijama i veliki broj Kikinđana poreklom je iz  naših krajeva, tako da smo i familijarno povezani. Negujemo prijateljske veze, kulturno, sportsku i privrednu saradnju i želimo da je unapredimo, da bude još bolja. „Dani ludaje“ su odlična prilika da vidimo kako se jedna turistička manifestacija može iskoristiti za najbolju promociju grada – dodao je Almedin Mehari, šef odseka za mjesne i verske zajednice  Bihaća.

Iz Silistre, posetu je uzvratila delegacija koju je predvodio Evgeni Georgiev, zamenik gradonačelnika.

-Prvi put smo u Kikindi i malo je reći da sam oduševljen „Danima ludaje“ i njenom organizacijom. U razgovoru sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem dogovarali smo se da proširimo saradnju na više oblasti za šta postoji obostrana želja. Velike su mogućnosti da razmenjujemo iskustva u kulturno-umetničkim sadržajima, u sportu, kulturi, ekonomskoj saradnji – napomenuo je Georgiev.

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu za Zoltan Kudlik prvi put je bio na „Danima ludaje“.

-Izuzetna turistička manifestacija koja spaja meštane i sve goste. Kikinda će 2027. godine biti kandidat za prestonicu kulture i mi ćemo je rado podržati u toj nameri. Ovu titulu imao je Novi Sad i ukoliko je i Kikinda osvoji to će biti na ponos svim Vojvođanima – dodao je Kudlik.

A.Đ.

error: Content is protected !!