fakulteti

DEJAN VUK STANKOVIC

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je danas da će fakulteti koji nadoknade nastavu dobiti kvote za upis nove generacije studenata i da će moći da sprovedu upis, a da fakulteti koji ne sprovedu nadoknadu i izgube godinu neće moći da sprovedu upis novih studenata.

Stanković je gostujući na K1 televiziji, rekao da će fakulteti koji ne uđu u „čamac za spasavanje“, izbrisati sebe sa akademske mape i upozorio da ponestaje vremena i da na fakultetima treba da budu ozbiljniji i odgovorniji kada je reč o rokovima.

„Može još da se kupe karte, ali mislim da ih ponestaje. Mislim da ponestaje vremena. Predugo sve ovo traje, a ulog je ogroman – opstanak obrazovanja. Ima još onih koji žive u nekom specifičnom političkom stanju koje spaja fantazmu i neki inat i beg od odgovornosti za ovo što je urađeno proteklih meseci“, rekao je Stanković.

Ocenio je da je vreme da svako ko je na univerzitetu, bez obzira kako je politički opredeljen, podvuče crtu ističući da je prioritet svih prioriteta da Srbija ima funkcionalan visokoškolski sistem.

Stanković je rekao da je onlajn nastava iznuđeno i privremeno rešenje za ovu školsku godinu i da je posledica okolnosti u kojima se nalazimo.

„Tako je kako je, bolje i onlajn nastava, bolje možda i veća dinamika kada govorimo o ispitnim rokovima, ali da studentima i društvu, prosto univerzitet, oduži svoju dug, a to je da prenese znanje i verifikuje to znanje kod studenata“, kazao je Stanković.

Govoreći o rokovima da fakulteti nadoknade nastavu, Stanković je rekao da se planovi nadoknade razlikuju od fakulteta do fakulteta i da fakulteti koji imaju teorijsku nastavu uz malo veći napor volje i angažovanje nastavnika i studenta na radu na onlajn platformama, mogu brže to da završi.

„Razgovarao sam sa ljudima sa Matematičkog fakulteta, njihovi intenzivni kurs kojim bi najveći deo gradiva prve godine završili, traje deset nedelja. Oni su već započeli i već im se to na određeni način isplati, jer država svakoga ko je spreman da nadoknadi nastavu pravično nagradi zaradom koja mu pripada. Mi želimo politiku čistih računa“, kazao je Stanković.

Naglasio je da oni koji budu želeli da ostanu deo procesa problema da će biti „izbačeni iz čamca za spasavanje“ i da će te institucije same sebe rasformirati.

Upozorio je da su pojedini fakulteti pred ozbiljnim finansijskim i organizacionim izazovima koji mogu ugroziti njihov opstanak i ukazao da se finansiranje fakulteta bazira na broju novih studenta, kao i da već postoje dugovi određenih institucija.

„Ako nemate nove studente, i nemate osnove da dobijate novac, kako će da prežive. Medicinski fakultet ima 1000 stranih studenta čija školarina košta više hiljada evra. Neisporučena usluga podrazumeva zahtev za kompenzaciju. Uz zatezne kamate. Ko pokriva taj dug? Da li imaju tolike sopstvene prihode da mogu da kompenzuju tu šteta? Domaći studenti koji su, takođe, na samom finansiranju, a koji nisu dobili uslugu, mogu da pokrenu to“, rekao je Stanković.

On je kazao da o tome treba da razmišljaju dekani i uprave fakulteta, a da je su ministarstvo i vlada stvaraju organizaciono-finansijski i normativne pretpostavke i naglasio da su spremni da pomognu svakom fakultetu.

Stanković je rekao da, uprkos blokadama, veliki broj visokoškolskih ustanova nastavlja sa radom, da u Kragujevcu rade svi fakulteti, da u Novom Sadu u kontinuitetu radi Učiteljski fakultet, a u Subotici se nastava odvija na mađarskom jeziku.

Dodao je da novosadski univerzitet ima 13 fakulteta, od kojih sedam već funkcioniše, dok je još jedan fakultet na putu da proradi.

Kako je rekao, u Beogradu je više od dve trećine fakulteta dobilo dozvolu za onlajn nastavu.

Stanković je rekao da se očekuje da i oni koji su do sada bili među najtvrđim protivnicima prelaska na onlajn model promene stav.

„Biće još nekih koji su bili radikalni u tom frontu odbijanja onlajn nastave, jer je to racionalno rešenje u datim okolnostima“, kazao je Stanković.

Kako je rekao, u Beogradu je više od dve trećine fakulteta dobilo dozvolu za onlajn nastavu.

Stanković je rekao da se očekuje da i oni koji su do sada bili među najtvrđim protivnicima prelaska na onlajn model promene stav.

„Biće još nekih koji su bili radikalni u tom frontu odbijanja onlajn nastave, jer je to racionalno rešenje u datim okolnostima“, kazao je Stanković.

Dodao je da bi, da su fakulteti odmah prihvatili moratorijum od 120 dana što je bio predlog na prvom sastanku premijera Đura Macuta i rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića, do sada nadoknadili trećinu ili četvrtinu nastave i da bi možda bio organizovan i jedan ispitni rok.

Međutim, kako kaže, pojedine visokoškolske institucije odbile su ovu ponudu, što je Stanković ocenio kao propuštenu priliku za stabilizaciju sistema, a da je svaki izgubljeni dan novi udar na akademsku zajednicu, ali i na budućnost studenata.

On je još jednom apelovao na razdvajanje obrazovanja od političke naglasivši da smo na ivici da nam nešto propadne, a to se posle jako teško sastavlja.

„Može da se sastavi, ali su rizici i troškovi mnogo veći i opasnost mnogo veća da to ne uspe. Bolje da sačuvamo postojeće i da ga postepeno unapređujemo. Da izbegnemo zamku konfrontacije, koja ima itekako dnevno-političku aromu, gde se prelazi iz priče o odbrani autonomije univerziteta u kontranapad u odnosu na vladu, na ministarstvo, na predsednika Republike“, rekao je Stanković.

(Izvor: RTV)

fakultet-Novi-Sad-slika-Wikimedia-commons

Na današnjem sastanku Pokrajinskog sekretara za visoko obrazovanje i nauku, prof. dr Branka Markoskog, sa dekanima svih fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, potvrđena je puna spremnost visokoškolskih ustanova za realizaciju upisne 2025/2026. godine.

Usvojene su upisne kvote, a zaključeno je da će se prijemni ispiti održati u skladu sa predviđenim planom i akademskim kalendarom, prenosi portal Vojvodina uživo.

S obzirom na izazove sa kojima se sistem visokog obrazovanja trenutno suočava, sastanak je predstavljao važan korak ka vraćanju stabilnosti akademskom životu i jačanju poverenja u obrazovne institucije. Razmatrani su konkretni uslovi na svim fakultetima, s ciljem da se kroz dijalog i saradnju obezbede uslovi za uspešan završetak školske godine.

„Pozivamo buduće studente, njihove roditelje, ali i sve članove akademske zajednice da zajedno doprinesemo vraćanju obrazovanja u fokus. Vreme je da se vratimo u učionice, laboratorije i amfiteatre – mesta gde se znanje stiče, deli i unapređuje“, poručio je sekretar Markoski.

Istaknuto je da će se sastanci ovog tipa nastaviti u prostorijama Sekretarijata, kako bi se kroz kontinuirani dijalog i konstruktivna rešenja prevazišli aktuelni problemi i osigurao nesmetan rad visokoškolskih ustanova u Vojvodini.

pexels-pixabay-267491

Ministarstvo prosvete saopštilo je da će, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, isplata sredstava za pokriće 50 odsto plaćene školarine u školskoj 2024/2025. godini biti izvršena preko studentske kartice, na račun koji je otvoren uz studentsku karticu, najkasnije do 30. aprila za deo školarine plaćen do 28. februara, odnosno do 30. septembra za preostali iznos plaćene školarine.

“Studenti visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Republika, ako su državljani Republike Srbije, ostvaruju pravo na pokriće 50 odsto svojih troškova po osnovu referentne školarine koju su platili u tekućoj školskoj godini. Pravo na pokriće troškova student ostvaruje po osnovu ukupnog iznosa plaćene školarine, za svaku godinu studija koju je student prvi put upisao i može ostvariti samo za jedan studijski program na istom stepenu studija”, navedeno je u saopštenju.

Podatke o studentima koji ostvaruju pravo na pokriće 50 odsto troškova školarine Ministarstvu prosvete dostaviće visokoškolske ustanove.

Studenti koji nemaju studentsku karticu nepohodno je da se za nju prijave putem portala Uprave za trezor, na adresi https://zsk.trezor.gov.rs/ .

Studenti koji već imaju studentske kartice nije potrebno da se prijavljuju ponovo, jer će njima isplata sredstava biti izvršena na račun koji je otvoren uz studentsku karticu.

Skupština Srbije usvojila je 6. marta izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju koje predviđaju umanjenje školarina za 50 odsto direktnom refundacijom sredstava iz budžeta samofinansirajućim studentima državnih visokoškolskih ustanova.