ILIJA STANČUL (1937-2025), doajen srpske i jugoslovenske enigmatike preminuo je juče (25. decembra) u Kikindi.
Kikindski velemajstor enigmatike rođen je u Iđošu 18. septembra 1937. godine. Po zanimanju bio je medicinski laborant. Ceo radni vek proveo je radeći u Dispanzeru u ulici Save Tekelije, više puta je nagrađivan za požrtvovan rad s pacijentima, a su ga sugrađani uvek vezivali za enigmatiku preko koje je promovisao Kikindu širom zemlje. Prvu zagonetku, sportsku ispunjaljku, objavio je u Enigmi broj 158 od 20. novembra 1954. godine.
Objavio je više od 15 hiljada raznovrsnih enigmatskih priloga, a najviše ukrštenica. Sarađivao je sa preko sto enigmatskih i neenigmatskih listova, a u nekim od tih listova radio je u kontinuitetu 30-40 godina. Zagonetke je sastavljao i na mađarskom, nemačkom i rumunskom jeziku.
Uređivao je enigmatske rubrike u listovima Ana, Horoskop, Komuna, Novo vreme i Kekec. Inicijator je pokretanja gornjomilanovačkog lista Eureka. Prvu ukrštenicu u „Komuni“ (tada „Kikindskoj komuni“) objavio je 1964. godine, i od tada je imao ukrštenicu u svakom broju sve do 1992. godine kada je samoinicijativno prepustio enigmatsku rubriku mlađim kikindskim enigmatima.
Enigmatsko udruženje „Čvor“ iz Bjelovara dodelilo mu je 1971. godine titulu enigmatskog velemajstora. Za svoj enigmatski rad od Enigmatskog saveza Srbije Stančul je 2012. godine dobio Povelju za životno delo, a prošle godine povelju za 70 godina kontinuiranog enigmatskog rada.
Jedan je od osnivača Enigmatskog kluba „Kikinda“ a na osnivačkoj skupštini aklamacijom je izabran za počasnog predsednika. Za potpise koristio je šifre i pseudonime: Atila, Atilin slučaj, I. S., Lučijan Salti, Negovan, Sanitet, St-il, ST-IL i Stil.
êQ
Među enigmatima u Srbiji i regionu uživa ogroman ugled, a preovladava mišljenje da je jedan od najznačajnijih sastavljača zagonetaka u enigmatskoj istoriji naše zemlje. Pamtićemo ga po lepim ukrštenicama, prilagođenim rešavačima, te po grafičkoj pripremi za štampu, jer je većinu svojih priloga sam crtao. Srpskim enigmatima Ilija Stančul će uvek ostati prva asocijacija na Kikindu.
Vrsnom i višestruko nagrađivanom enigmati, našem sugrađaninu i stalnom saradniku Komune Slavku Bovanu ni jedan dan ne prođe bez sastavljanja skandinavki, rebusa, anagrama i drugih popularnih glavolomki. Ratni vihor doveo ga je u naš grad iz rodne Hercegovine gde je još kao dečak zavoleo enigmatiku, a zahvaljujući talentu, posvećenosti i radu, dospeo u sam vrh ove svojevrsne gimnastike uma kojom se bavi pune 43 godine.
– Moja žena voli u šali da kaže, enigmatika je tebi prva i jedina ljubav. Nije baš tako, ali mi je mnogo važna u životu. To sam znao čim sam počeo. Potrebno je mnogo truda, ali to treba voleti. I prvo bračno putovanja bio nam je odlazak na susret enigmata u Puli – ispričao je Slavko, inače po struci diplomirani pravnik, gostujući u podkastu Kikindskog portala.
Odlično pamti i prvi objavljeni rebus.
– Bio je vreo dan, Vjesnikov kviz listam i vidim rebus koji je potpisan mojim imenom. Imao sam tada 18 godina i od prvog honorara kupio sam knjigu Alber Kami „Stranac”- kaže ovaj rođeni Mostarac, koji je nakon završenog Pravnog fakulteta radio u sudu, potom u Sokolu, a onda, sve do izbijanja rata, u enigmatskom listu u Sarajevu.
Od 1984. učesnik je svih susreta enigmata Jugoslavije odnosno Srbije. Već 1985. je pobedio na prestižnom Čvorovom prvenstvu.
– Ogromna motivacija za mene bio je jedan susret kada sam dobio neku treću nagradu za enigmatiku. Prišao mi je Stanislav Železnik, a to je bilo kao da je nekom teniseru početniku prišao Novak Đoković. On je bio bog enigmatike. Niko mi nije mogao dati veću nagradu od toga- priseća se Slavko.
O nadmetanjima u popularnoj Slagalici, otkriva šta se dešavalo iza kamere.
-Bilo je to 1992, 1993 godine, drugi ciklus kviza. Zovu da dođem ujutru, a kako su bile slabe saobraćajne veze, krenem u pet, čekam do uveče jer se snima po šest emisija i ne stignem na red. Vratim se za Kikindu, stignem u 23 sata, maltene ne spavam, i opet ujutru na snimanje. Tek trećeg puta sam stigao na red za snimanje. Dve emisije sam pobedio i jednu izgubio. Posle sam učestvovao u 40 i nekom ciklusu Slagalice. Svi se sećaju Milke Canić. Snimanje sam prekidao sedam puta jer su postavili pogrešna, neprecizna pitanja. I sedam puta sam bio u pravu. Milka Canić se izvinjavala, ali nije to bio problem, već da takmičar zna bolje od onih koji sastavljaju pitanja. Nisam ja najpametniji, ali neke sitnice znam. Takmičari su fer. Po meni, sada u rubrici Ko zna zna, preteruju jer su pitanja ili jako jednostavna ili previše specifična, nešto što niko normalan ne može znati. Nije pitanje ko je prvak Južne Koreje u streličarstvu, to ne bi znao ni gledalac iz Južne Koreje- iskren je Slavko ocenjujući da je, uprkos iznetim kritikama, Slagalica najbolji kviz na našim prostorima.
Prisetio se i velikih Enigmatskih susreta koje je EK Kikinda organizovao 2012. godine okupivši tada 160 učesnika iz osam zemalja. Među gostima su bili i Borivoj Dovniković iz Zagreba, autor crtanih filmova i u tom momentu najstariji strip crtač na svetu, koji se upravo bio vratio iz Kine, i poznati teatrolog, rođeni Kikinđanin, Jovan Ćirilov.
-Ćirilov se u mladosti bavio enigmatikom. Razmišljao sam šta da mu kažem kada ga budem pozvao. Međutim, čim sam se predstavio, Ćirilov je rekao: Aaa, Slavko, vi ste. Iznenadio sam se da zna za mene. Odmah je pristao da dođe. Nakon završenih susreta enigmata, sutradan, Ćirilov je gostovao na TV Pink, povodom neke predstave. Međutim, od pola sata, većinu vremena je govorio o susretu enigmata u Kikindi. Gde ćete bolju reklamu Kikinde od toga?
ZAMALO U KVISKOTECI
Bovanu je malo nedostajalo i da se okuša i u čuvenoj Kviskoteci, gde se prolazilo više krugova selekcije.
– Ispitivala nas je i komisija, njih 7, profesori. Međutim, desio se rat i napisali su mi da ćemo nastaviti snimanje kad se smiri situacija. Nažalost, nije se smirila.
Zanimljivo je i to da se i Slavkova supruga iz hobija pomalo bavi enigmatikom, a interesovanje za razne mozgalice pokazuje i četvorogodišnji unuk.
– Već se koriste kompjuterski programi koji sastavljaju enigmatiku, ali rešavači će to primetiti. Nažalost, malo je novih, mladih enigmata- kaže Bovan koji za svoj uspešan enigmatski rad dobio niz priznanja, među kojima je i nagrada za životno delo Enigmatskog saveza Srbije.
KIKINĐANI IZVRSNI U ENIGMATICI
U bivšoj Jugoslaviji, samo jedan grad je „enigmatskiji” od Kikinde, a to je Široki Brijeg u Hercegovini. Oni imaju četiri ili pet značajnih enigmata.
– Kikinda ima nas trojicu. Ilija Stančul je dobio nagradu za životno delo 2012. godine, a Zlatan Pupezin 2017. godine. Ali mi u Kikindi imamo i izvanredne kvizaše, Vanja Tomašev je jedan od najboljih u Srbiji, on je sad predsednik našeg kluba- ukazuje Bovan.