Ekonomsko-trgovinksa škola

humanitarni-koncert

Narodno pozorište u Kikindi bilo je ispunjeno do poslednjeg mesta na humanitarnom koncertu „Svi za jednu mamu“, koji je okupio učenike, profesore, kulturna društva i brojne sugrađane sa jednim ciljem – da pomognu lečenje Jasne Stokić.

Publika je tokom večeri uživala u raznovrsnom programu – pesmi, recitacijama i nastupima koji su, osim umetničkog, nosili i snažan emotivni naboj. Atmosfera je bila topla i vesela, prožeta osećajem zajedništva i iskrene želje da se pomogne.

Ova akcija, koja je potekla od učenika Ekonomsko-trgovinske škole, za kratko vreme prerasla je u pokret koji je okupio čitav grad.

– Bezrezervnu podršku učenici su dobili od mene, direktora i svih učenika iz razreda, a potom i učeničkog parlamenta. Cela škola se podigla na noge da realizuje ovu ideju koja je nastala u učionici, a prerasla u nešto veliko – istakla je Ivana Kojić, razredni starešina odeljenja II1 ETŠ.

Ona je dodala da su se pozivu odazvali i učenici drugih škola, horovi i kulturna društva, a posebno učenici Osnovne škole „Vuk Karadžić“, sa kojima dele zgradu.

– Često mislimo da mladi nemaju empatije kao nekada, ali večeras smo videli da ona i te kako živi u njima – rekla je Kojić, naglasivši da su se učenici uključili na različite načine – od nastupa do organizacije i prikupljanja priloga.

Posebnu težinu večeri dale su reči Jasne Stokić, kojoj je koncert i bio posvećen. Ona se, zajedno sa ćerkom Jelenom, na kraju koncerta zahvalila svim okupljenima. Iako, kako kaže, nije bilo lako prihvatiti da joj je potrebna pomoć, podrška koju dobija menja sve.

– Osećaj večeras bio je predivan. U početku nije bilo tako, jer nije lako tražiti pomoć. Ali kada vidite kolika armija ljudi stoji iza vas, onda je to nešto što vas tera da idete dalje – rekla je ona.

Dodala je da joj mnogo znači svaki gest podrške, bilo da dolazi od prijatelja, komšija, dece ili potpuno nepoznatih ljudi.

– Jedan običan čovek odvoji od svoje porodice koliko može, i to je za mene ogromno. Ne mogu se dovoljno odužiti svima za ovu humanost – istakla je Stokić.

Da je akcija probudila empatiju širom grada, potvrđuju i mladi koji su se odazvali pozivu.

– Došla sam da podržim drugaricu i njenu mamu. Najviše me je dirnulo to što ljudi žele da pomognu i što su spremni da budu humani – rekla je učenica Kalina Skuban.

Idejni tvorac akcije, učenica ETŠ, Iva Kiš, nije krila zadovoljstvo što je inicijativa prerasla u nešto mnogo veće.

– Kada vidim da je moja ideja postala stvarnost, baš mi je drago. Okupilo se mnogo ljudi i svi su izašli u susret. Najlepši trenutak je ovo jedinstvo – vidi se da je Kikinda grad velikog srca – rekla je ona.

Na velikoj sceni Narodnog pozorišta večeras su nastupili ženska pevačka grupa „Melizmi, hor Kulturnog centra „Attendite“, horovi OŠ „Vuk Karadžić“ i ETŠ, učenici i recitatori više škola, ADZNM „Gusle“, kao i Milan i Vid Vašalić.

Humanitarni koncert „Svi za jednu mamu“ pokazao je da, uprkos svakodnevnim izazovima, solidarnost i dalje živi među ljudima. Veče ispunjeno pesmom i dobrotom još jednom je potvrdilo da, kada se zajednica ujedini, niko nije sam.

T. D.

zoran-ivankovic-10

Kada je 2014. godine prvi put stao na palubu ogromnog kruzera u Kopenhagenu, Kikinđanin Zoran Ivanković nije ni slutio da će narednu deceniju provesti radeći u kuhinjama brodova koji plove širom sveta. Danas svoje iskustvo prenosi učenicima Ekonomsko-trgovinske škole, gde predaje kuvarsku grupu predmeta.

Ivanković je rođen 1987. godine u Kikindi, gde je završio Osnovnu školu „Sveti Sava“ i Ekonomsko-trgovinsku školu. Nakon toga je u Novom Sadu položio za kulinarskog tehničara i završio specijalizaciju za hladna predjela, a potom i fakultet turizma i hotelijerstva.

Do posla na brodu, kaže, nije došao iz avanturizma, već iz potrebe.

-Završio sam školu, ali nije bilo stalnog posla. Radio sam po Kikindi uglavnom zamene ljudi koji su na godišnjem odmoru. Nekoliko mojih prijatelja već je radilo na brodovima kao konobari, pa sam preko njih došao u kontakt sa agencijama. Posle intervjua, pregleda i papira, brzo sam dobio priliku da odem – priča on.

Tokom deset godina rada ostao je u istoj kompaniji, koja ima dvadeset brodova, pa je često premeštan sa jednog na drugi. U kuhinji je napredovao postepeno – od najniže pozicije.

-Počeo sam kao kuvar u treningu, pa asistent, treći, drugi i na kraju prvi kuvar. To je bila moja najviša pozicija – kaže Ivanković.

Prvi dani bili su haotični.

-Dobijate ogromnu količinu informacija i sve se dešava vrlo brzo. Čak ni posle tri meseca nisam se navikao na sistem rada.

 

350 zaposlenih u kuhinji i 30.000 kafa

A taj sistem je, kako kaže, izuzetno složen. Na jednom brodu radi oko 350 ljudi u kuhinjama – od perača sudova i magacionera do kuvara i šefova kuhinja.

Svakog dana priprema se ogromna količina hrane.

-Dnevno se napravi oko 17.000 obroka za putnike i posadu. Samo jedna kafe-stanica na brodu izda i do 30.000 kafa dnevno.

Namirnice se na brod dopremaju u ogromnim količinama.

-Na svakih sedam dana stiže između 15 i 30 šlepera sa hranom. Skladišta su ogromna – samo frižideri su na tri sprata.

Kuhinja na kruzeru funkcioniše kao dobro organizovana piramida. Svaki segment ima svoj tim: za supe, sosove, ribu, salate, deserte ili voće, a iznad svih je glavni šef kuhinje sa svojim zamenikom.

Jelovnici se planiraju dugo unapred i zavise od regiona u kojem brod plovi.

-Jedan jelovnik je za Baltik, drugi za Mediteran, treći za Aziju, četvrti za Ameriku. Menjaju se na svake dve godine.

Jedan od najvećih izazova u radu su velike pripreme za praznike. Ivanković pamti jednu situaciju iz odseka hladne kuhinje, kada su za američki praznični meni morali da pripreme na hiljade porcija specijaliteta.

-Pravili smo crveni krompir sa pavlakom i kavijarom. Na svakom tanjiru su morale da budu tri polovine krompira u obliku zvezde. To znači da se krompir prvo ljušti, oblikuje u zvezdu, kuva, hladi i priprema – i tako za četiri hiljade porcija. Sa pripremom se krene dve nedelje ranije.

Radio sa 47 nacija

Na brodovima je radio sa ljudima iz 47 različitih nacija, što je, kaže, posebno iskustvo.

-To znači 47 različitih mentaliteta. Ono što je jednima smešno, druge lako u vredi. Radite sa istim ljudima šest meseci bez pauze, pa nije uvek lako održati lepe odnose.

S druge strane, upravo ta raznolikost donosi i najveće bogatstvo.

-Na brodu imate priliku da upoznate kuhinje iz celog sveta. Probate voće i jela koja kod nas ne postoje i naučite tehnike koje kod nas stignu tek godinama kasnije.

 

Najviše mu je, kaže, ostala u sećanju azijska kuhinja.

-Kineska kuhinja koristi mnogo povrća, a manje mesa. Indijska je vrlo ljuta, ali ako se ljutina smanji, njihova jela mnogo podsećaju na naša.

Zanimljivo je i da su strani članovi posade rado probali srpska jela.

-Filipinci i Indijci su bili oduševljeni sarmom i telećom čorbom. Jednom smo kolega i ja napravili burek za doručak i sve je nestalo za tren.

Naravno, bilo je i neobičnih zahteva gostiju. Jednom prilikom su, kaže, putnici tražili tortu od prženih skakavaca.

-To su specijalni insekti koji se uzgajaju za jelo. Ja sam ih probao i naredna tri dana nisam mogao ništa sem jogurta da podnesem.

Ipak, najvažnije što je poneo sa brodova nije samo kulinarsko znanje.

-Naučio sam strpljenje i organizaciju. I naučio sam da su ljudi različiti, ali kada je hrana u pitanju – svi smo isti.

Danas to iskustvo prenosi učenicima.

-Pokušavam da ih pripremim da mogu da rade bilo gde u svetu. Brod je dobar početak za mlade – vide svet i steknu iskustvo koje im kasnije mnogo znači.

T. D.

 

humanitarni-koncert-ets

Ideja koja je nastala među učenicima Ekonomsko-trgovinske škole prerasla je u veliku akciju solidarnosti. Pod nazivom „Svi za jednu mamu“, u Narodnom pozorištu 23. marta u 18 časova biće održan humanitarni koncert, sa ciljem da se pomogne lečenje Jasne Stokić, majke učenice ove škole.

Inicijativa je potekla od samih đaka, a ubrzo je dobila podršku čitave škole, ali i brojnih drugih obrazovnih i kulturnih institucija u gradu.

Iva Kiš iz II1 je na sastanku učeničkog parlamenta predložila akciju i svi su odmah pristali. Potom je predloženo da se pokrene i onlajn humanitarna kampanja, da se plakati dele na društvenim mrežama. Sva odeljenja su se odmah odazvala i razmišljala kako mogu da pomognu. Tako je nastala ideja i o koncertu – objašnjava profesorka Mirjana Sekulin, koordinator tima za podršku učeničkom parlamentu.

Učenici su odlučili da naprave program koji će okupiti različite izvođače i privući publiku svih generacija. Poziv je upućen školama, horovima i kulturno-umetničkim društvima, a odziv je bio veći nego što su organizatori očekivali.

– Toliko imamo prijavljenih da smo nastupe ograničili na deset minuta, a neke čak morali da pomerimo za narednu akciju prikupljanja novca. Program će biti šarenolik, tako da može da zadovolji svačiji ukus – kaže Ognjen Gucul, predsednik učeničkog parlamenta ETŠ.

Na koncertu će nastupiti ženska pevačka grupa „Melizmi, hor Kulturnog centra „Attendite“, horovi OŠ „Vuk Karadžić“ i ETŠ, učenici i recitatori više škola, ADZNM „Gusle“, kao i Milan i Vid Vašalić, a u organizaciji učestvuju i učenici različitih obrazovnih profila. Dok jedni pevaju ili recituju, drugi će dočekivati goste, posluživati piće, pomagati oko organizacije i stajati pored kutija za dobrovoljne priloge.

Humanitarni koncert organizuje se kako bi se prikupio novac za transplantaciju bubrega, koja je neophodna majci Jelene Stokić, učenice II1 ETŠ.

– Moja mama je dijalizni bolesnik. Jedan bubreg nema, a drugi ne funkcioniše kako treba i potrebna je transplantacija koja bi trebalo da se obavi u Belorusiji. Potrebno je prikupiti veliku sumu novca, skoro 12 miliona dinara, kako bi u oktobru mogla da počne sa pripremama za operaciju – deli sa nama Jelena.

Podrška koja stiže iz škole, ali i iz čitavog grada, za nju ima nemerljivu vrednost.

– Zaista nisam očekivala da će se ovoliko ljudi uključiti. Mnogo mi znači što su se škole, udruženja i ljudi iz različitih mesta odazvali i što žele da pomognu, posebno Narodno pozorište koje nam je ustupilo veliku scenu za ovaj događaj – dodaje ona.

Publika će moći da pomogne dobrovoljnim prilogom. Na ulazima u pozorište biće postavljene kutije za donacije, a svaki prilog, kako ističu organizatori, znači korak bliže cilju.

– Želimo da pokažemo da Jelena nije sama i da niko, zapravo, nije sam. Pozivamo sve ljude koji mogu i žele da dođu 23. marta u 18 časova u Narodno pozorište i da nam pruže podršku. Nijedna pomoć nije mala – poručuje Ognjen.

Ova akcija, kako kažu učenici, nosi i snažnu poruku zajedništva.

– Ponosni smo na sve koji su velikodušno prihvatili ideju i pokazali da je svaka osoba važna. Taj osećaj da zajednica želi da pomogne je neverovatan – kaže Iva Kiš, koja je pokrenula inicijativu.

Profesorica Mirjana Sekulin izjavila je da je ovo samo jedna od nekoliko planiranih aktivnosti.

-Zbog količine novca koju Jasna mora da prikupi, organizovaćemo više humanitarnih aktivnosti u narednim mesecima, od kojih je koncert prva.

„Svi za jednu mamu“ tako će biti mnogo više od muzičkog programa – biće veče solidarnosti, u kome se, kako veruju organizatori, pokazuje da kada se ljudi ujedine oko dobrog cilja, ni najteži put ne mora da se pređe sam.

T. D.

energija-je-svuda-4

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko-trgovinske škola osvojili su više priznanja na završnoj manifestaciji projekta „Energija je svuda oko nas 2025“, održanoj u Novom Sadu. Nagrađeni su za radove iz oblasti racionalnog korišćenja energije, ekologije i obnovljivih izvora.

Učesnici su pravili modele i makete, multimedijalne prezentacije, likovne i literarne radove, obrađujući teme obnovljivih izvora energije, racionalne potrošnje i upravljanja otpadom.

Među nagrađenima iz Kikinde su:

Iz Gimnazije „Dušan Vasiljev“: Aleksandar Popov – prvo mesto, multimedijalne prezentacije, Jovana Ljubičić – prvo mesto, likovni radovi, Jana Jovičin – treće mesto, likovni radovi. Mentori na ovim projektima bili su Ljubomir i Snežana Zamurović.

Iz Ekonomsko-trgovinske škole: Jovana Berbakov – drugo mesto, multimedijalne prezentacije, Sofija Mrkelja – treće mesto, literarni radovi. Mentorka učenicama bila je Tanja Radovanov.

Projekat se od 2009. godine realizuje u osnovnim i srednjim školama pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice i Fakulteta FIMEK, dok je realizator Centar za nauku, tehnologiju i informatiku iz Novog Sada. Cilj je da se učenici podstaknu na efikasnije korišćenje energije, smanjenje zagađenja i aktivno učešće u uređenju sopstvene sredine.

bozicna-trpeza

Da li je moguće pripremiti raznovrsnu i kvalitetnu prazničnu trpezu bez velikih troškova i kako to postići u praksi, objašnjava Zoran Ivanković, kuvar i profesor kuvarske grupe predmeta u kikindskoj Ekonomsko-trgovinskoj školi, na osnovu svog profesionalnog i nastavnog iskustva. Kako ističe, ključ su dobro planiranje, racionalna kupovina i pametna organizacija rada u kuhinji.

Ivanković naglašava da je bogata trpeza moguća i bez prekomernih izdataka, ali da ljudi najčešće greše u količinama.

-Kod nas se previše stavlja akcenat na to da se niko ne ‘obruka’, da na našem stolu bude bar za malčice više nego kod drugih, i tu najviše novca ode – kaže on.

Ali nema potrebe za luksuznim jelima. Prema njegovim rečima, uz malo mašte, od istih osnovnih namirnica mogu se napraviti različita jela. Kao primer navodi testo od koga se, uz različita punjenja, može dobiti više vrsta peciva i kolača, bez dodatnih troškova.

Planiranje je, kako ističe, osnov svake uspešne kuhinje i tome se uče i učenici u školi.

-Za prazničnu trpezu potrebno je bar dve nedelje unapred znati šta će se spremati. U poslednjim danima pred slave i praznike često dolazi do gužvi i nestašice pojedinih namirnica – objašnjava Ivanković, navodeći da se i u nastavi pripreme za velike događaje organizuju mnogo ranije.

Savet građanima je da kupovinu prilagode gostima koje očekuju.

-Razmislite ko dolazi i šta ti ljudi zaista jedu i piju. Ciljana kupovina sprečava nepotrebno trošenje – objašnjava Ivanković i napominje da nove recepte nije poželjno isprobavati upravo za praznike, jer neuspeh tada znači i veći finansijski gubitak.

Dobra organizacija u kuhinji, prema njegovim rečima, štedi i vreme i novac.

-Ako se, na primer, meso i povrće kuvaju zajedno, od toga se može dobiti supa, a zatim se ti isti sastojci mogu iskoristiti  za rusku salatu. Takođe, važno je planirati reddosled pečenja, kako bi se rerna koristila što ekonomičnije – savetuje Ivanković.

Kao primer pristupačnog, a efektnog glavnog jela, Ivanković navodi pileće ili svinjsko meso pripremljeno na drugačiji način, poput rola ili mariniranja, kao i korišćenje starinskih recepata koji su jednostavni i jeftini. Posebno naglašava da ostaci hrane ne treba da se bacaju, jer se uz malo kreativnosti mogu pretvoriti u nove obroke narednih dana.

Najvažnija poruka, kako zaključuje, jeste da praznična trpeza ne sme biti izvor pritiska.

-Nema potrebe za zaduživanjem zbog slave. Ako je jelo ukusno, a društvo iskreno, niko neće zameriti što posuđe nije isto ili što dekoracija nije savršena – kaže Ivanković, savetujući da se prednost da jednostavnim, proverenim i starinskim receptima koji i danas mogu da zadovolje i ukus i budžet.

ETS-2

U Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi održana je dvodnevna obuka za početnike u poslovanju, namenjena četvrtom razredu smera komercijalista. Tribinu je organizovala škola u saradnji sa Regionalnim centrom za društveno-ekonomski razvoj – Banat iz Zrenjanina, uz podršku Ministarstva privrede i Razvojne agencije Srbije. Predavač je bio Dejan Nenadović iz RCR – Banat, dok su organizacioni deo u školi vodili nastavnici ekonomskih predmeta Dubravka Varađanin i Stanislav Zavišin.

Maturant komercijalista Marko Rađanin rekao je da su ovakva predavanja veoma korisna za njega i ostale maturante ETŠ.

-Predavanje je lepo osmišljeno i korisno. Sviđa mi se što smo mogli toliko toga da saznamo i što ćemo dobiti sertifikat sa kojim kasnije možemo da otvorimo svoju firmu. Za sada nemam konkretnu ideju za sopstveni biznis, ali ako budem želeo, sada tačno znam kako to da uradim, jer nam je predavač vrlo jasno objasnio i približio temu – istakao je Marko.

Profesor Stanislav Zavišin objasnio je da se slične tribine u Ekonomskoj školi organizuju već dve decenije.

-Ovakav vid aktivnosti koristan je i za učenike, i za školu, i za sam grad. Za učenike, jer im daje alatke za budući razvoj. Grad će dobiti nove, mlade preduzetnike. A Ekonomska škola na ovaj način postaje jedan od glavnih pokretača stvaranja mladih preduzetnika u našem gradu – kazao je Zavišin.

On je podsetio da prosečan preduzetnik u Srbiji danas ima oko 45 godina, što nije dobro za budućnost države.

-Zato mi želimo da dobijemo što više mladih preduzetnika. U poslednje tri godine, od kako realizujemo konkretno ovu tribinu, u Kikindi su se pojavile firme čiji su osnivači nekada bili učenici na ovim predavanjima. Očekujemo da će ih u budućnosti biti još više – objasnio je Zavišin i dodao da će, nakon komercijalista, istu obuku pohađati i maturanti smera ekonomski tehničar.

Dejan Nenadović, projektni menadžer RCR – Banat, naveo je da je reč o obuci za početnike u poslovanju koju ova institucija godinama organizuje u više škola.

-Cilj je da učenicima predstavimo mogućnosti koje imaju nakon školovanja. Bavimo se temama kao što su motivi i osobine preduzetnika, koraci u registraciji kompanije, izvori finansiranja, porezi i doprinosi. Drugi deo radionice posvećen je pisanju i izradi biznis plana, gde učenici, na osnovu svojih ideja, uče kako se taj plan priprema – naveo je Nenadović, dodajući da se program, koji je koncipirala Razvojna agencija Srbije, trenutno realizuje i u Zrenjaninskoj gimnaziji i na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu.

Jedan od ključnih prednosti projekta je sertifikat o završenoj obuci o poslovanju koji učenici dobijaju po završetku. Taj dokument izdaje Ministarstvo privrede i on je, naglašava Zavišin, odmah iza školske diplome po značaju za svršenog srednjoškolca.

-Sa tim uverenjem naši đaci mogu da konkurišu kod državnih fondova, kao što su Nacionalna služba za zapošljavanje ili Fond za razvoj Srbije, i ostvare pravo na određena bespovratna sredstva za otvaranje firme. U drugim institucijama ovakvi sertifikati se plaćaju, dok ih naši učenici dobijaju besplatno – istakao je profesor Zavišin. Podsetio je i da država trenutno značajno pomaže nove kompanije i one koji planiraju da pokrenu posao, pa iznosi za start-ap podršku idu i do šest miliona dinara.

Sve veći odziv učenika iz godine u godinu pokazuje da među mladima u Kikindi postoji interesovanje za preduzetništvo. Ekonomsko-trgovinska škola ovakvim programima ne samo da osnažuje preduzetnički duh svojih đaka, već direktno doprinosi stvaranju nove generacije lokalnih privrednika, na dobitak čitave zajednice.

1afdfdb7-789c-4bdb-a5c9-41f9ef9fcc35

Pobednica muzičkog projekta „Pevamo zajedno” je Andrijana Zobenica. Druga je Nevena Rosić, a treće mesto zauzela je Katarina Ristić. Nadmetanje su osmislili  učenički parlamenti Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije „Dušan Vasiljev”, a takmičenje solista organizovano je u Kulturnom centru. Od Žarka Utržana, predsednika učeničkog parlamenta Ekonomsko- trgovinske škole saznajemo da je kulturni događaj plod saradnje dve škole koje dele istu zgradu.

-Imali smo želju da pokažemo da je Kikinda lepo i kulturno mesto tako da smo organizovali takmičenje u pevanju na koje se prijavilo sedam takmičarki. Sve su to nama poznati solisti od kojih se pojedini već bave pevanjem. Svi su vrlo talentovani i naš cilj je da ukažemo da naš grad itekako ima uspešne mlade ljude – kazao je Utržan.

Katarina Čarapić, predsednica učeničkog parlamenta Gimnazije „Dušan Vasiljev“ dodala je da se ideja o muzičkom takmičenju „rodila“ pre tri meseca.

-Ovakvu saradnju škole nisu imale i naš cilj je da to promenimo. Solo pevači koji su pokazali šta umeju su Anja Vukobrat, Andrijana Zobenica i Nevena Rosić iz Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Marijana Medić, Jelena Nikolić i Katarina Ristić iz Ekonomsko-trgovinske škole i Nikolina Vasiljević iz Tehničke škole. Svi su izveli poznate pop i rok numere – pojasnila je Katarina Čarapić.

Podrška je stigla i o lokalne samouprave, a ovom događaju prisustvovala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Saradnja među školama je veoma važna,  a kada je iniciraju sami učenici ona još više dobija na značaju. Projekat koji je osmišljen ima višestruki značaj jer promoviše umetnost, podstiče i inspiriše mlade  da se druže i upoznaju. Uverena sam da će muzičko takmičenje „Pevamo zajedno“ obogatiti kulturnu ponudu Grada – napomenula je Valentina Mickovski.

Tročlani žiri radio je u sastavu Marija Aleksić iz Zrenjanina, Dušan Dakić iz Beograda i Nikolina Suvajdžić iz Kikinde. Pobednici je pripao vaučer za kupovinu računarske opremu.

Dve škole nastaviće saradnju i u narednom periodu u planu im je da organizuju i debatu.

error: Content is protected !!