dr goran abraham

dr Abraham stres 1

Predavanje na temu „Stres i stresogeni faktori modernog doba kao uzročnici nastanka simptoma i bolesti“ održao je doktor Goran Abraham, jedan od osnivača udruženja „Zdravlje na dlanu“, u amfiteatru VŠSSOV.

Važno je da ljudi shvate da svakodnevica, u današnje vreme, umnogome utiče na njihovo zdravlje ili pogoršavanje hroničnih bolesti. Toga nisu svesni u dovoljnoj meri, kaže dr Abraham. On dodaje da cilj njegovog udruženja i jeste  poboljšanje zdravlja i životnog veka sugrađana.

– Značajno je da se primenjuju zdrave sitnice u svakodnevnom životu, kako bi se unapredilo zdravlje i kako svakodnevni stresori ne bi uticali na njega ili na pogoršanje osnovne bolesti. Ljudi, recimo, generalno ne znaju da, ukoliko ne spavaju dovoljno i kvalitetno, to remeti imuni sistem. Normalno je, u proseku, sedam sati sna, ali je važan i njegov kvalitet, a to zavisi od toga kako se probudite. Na primer, kafa na prazan stomak remeti lučenje melatonina koji utiče na spavanje tog dana. Kafa bi trebalo da se pije sat, sat i po posle buđenja i da se prethodno doručkuje.

Ljudi su „u mašini“, ne žele da izađu iz svog ritma iako znaju da je loš po zdravlje, kaže dr Abraham. Ne idu na vreme ili preventivno kod lekara, ne razmišljaju o svom zdravlju na vreme.

– Uglavnom je to posledica neinformisanosti. Lekari nemaju vremena da pojasne ljudima važne stvari, a ljudi, često, i ne znaju gde da pronađu korisnu i tačnu informaciju. Bavim se naukom i zdravim stilovima života i zato sam i želeo da im kažem šta treba da menjaju. To su male promene koje, zajedno, mnogo pomažu – tvrdi dr Abraham.

On objašnjava da je jedna od promena i dnevni ritam. Odlazak na spavanje „sa kokoškama“ itekako ima smisla, kaže doktor. Naši stari su znali da je za organizam važno da se zaspi sa zalaskom sunca jer je takav bioritam usađen u naš DNK.

Takođe, sat i po vremena pre spavanja ne treba gledati u ekran, u tv, računar, telefon. „Ukoliko do četiri ujutro gledate u ekran, smanjuje se nivo dopamina, hormona sreće u organizmu i budite se depresivni, što može da dovede do ozbiljnijih problema“, dodaje.

Organizovan pod pokroviteljstvom Crvenog krsta, događaj je imao humanitarni karakter – dobrovoljni prilozi usmereni su Dečijem odeljenju kikindske bolnice za kupovinu opreme.

Zdravlje na dlanu 3

Veoma korisna inicijativa, potekla iz kikindskog Udruženja građana „Zdravlje na dlanu“, trebalo bi uskoro da dobije svoj epilog. Projekat “Zdrave užine i unapređenje zdravlja đaka u osnovnim školama kikindske opštine” ovo udruženje je pokrenulo pre devet godina. Predsednik, dr Goran Abraham, ne odustaje od cilja da se školarcima na čitavoj teritoriji grada obezbedi zdrav obrok u školi.

Na podizanju svesti mlađe populacije o značaju zdravih navika, dr Abraham govori na predavanjima u školama. Sada je, kaže, na redu konačni dogovor sa svima koji odlučuju o tome šta će đacima biti ponuđeno u školskim kuhinjama.

– Organizovaćemo sastanak Aktiva direktora sa čelnicima Gradske uprave i proizvođačima užina na kojem ću, sa dr Jelenom Milešević, nutricionistom,  predstaviti projekat. Želimo da ukažemo na važnost zdravlja dece kako za populacionu, tako i za ekonomsku politiku našeg grada. Nakon toga ćemo se sastati sa savetima roditelja koji, po pravilniku Ministarstva prosvete, zajedno sa direktorom škole, donose odluku o izboru užina – kaže dr Abraham.

On ističe da je cilj da zdrave užine budu dostupne od naredne školske godine. Ipak, Udruženje inicira i ukazuje na neophodnost zdravih užina, ali izbor ostaje na savetima, roditeljima, direktorima i Gradu.

Lokalna samouprava bi, ukoliko bi projekat zaživeo, trebalo da subvencioniše skuplje, zdrave užine, sa 30 odsto od ukupne cene. Ovo je određeno na osnovu kalkulacije koju je uradila dr Jelena Milešević na Institutu za medicinska istraživanja u Beogradu.

U međuvremenu, Udruženje “Zdravlje na dlanu”, u saradnji sa volonterima  Crvenog krsta, planira da predavanje na temu “Gojaznost i posledice nezdrave ishrane“ održi u svim osnovnim školama na području grada.

– Želimo da đacima podignemo svest o tome, da ih zainteresujemo da prihvate zdrave užine kada se budu implementirale u školama – kaže dr Abraham.

Da je težnja dr Abrahama neophodna, pokazuje i studija pod nazivom „Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije“ koju je, 2019. godine, uradio Institut za javno zdravlje “Batut”. Rezultati su poražavajući – u Srbiji je svako osmo dete gojazno, dok je svako peto predgojazno, što je jedan od najvećih procenata u Evropi prema podacima Međunarodne federacije za gojaznost.

U publikaciji „Epidemija gojaznih u Srbiji“ navodi se da će gotovo trećina gojazne predškolske dece postati gojazni odrasli, da će polovina gojazne dece od sedam do 12 godina biti gojazno i kada odrastu, i da će čak 70 procenata gojaznih adolescenata ostati gojazni zauvek.

Lekari upozoravaju na to da sve veći broj dece ima povišeni krvni pritisak, što je u uskoj vezi sa gojaznošću. Osim toga, gojazna deca često imaju krivu kičmu, ravne tabane, žale se na bolove u kostima i mišićima, što ukazuje na značaj uvođenja zdravih navika u svakodnevicu najmlađe populacije.

 

Dr Abraham 2

Meteoropatija je noviji pojam i pridaje joj se sve veći značaj. Ona se pojavljuje kada dođe do promena jednog ili više meteoroloških faktora, temperature, vlažnosti vazduha, atmosferskog pritiska ili zbog vetra, kiše i grmljavine, efekta jonizacije.

– Meteoropate su ljudi koji, zbog vremenskih uslova, imaju određene nelagodnosti, tegobe, simptome, ili čak pogoršanje bolesti. To mogu biti i zdravi mladi ljudi kod kojih su tegobe blage i skoro neprimetne i obično se javljaju kao posledica nezdravih stilova života. Deca nisu meteopate, osim ako ne boluju od nekih teških bolesti – kaže za „Kikindski portal“ dr Goran Abraham, lekar u kikindskoj Opštoj bolnici i jedan od osnivača Udruženja građana „Zdravlje na dlanu“ koje promoviše zdrave stilove života.

Suprotno nekim mišljenjima da ljudi reaguju istovremeno sa promenom vremenskih uslova, dr Abraham objašnjava da se tegobe često javljaju neposredno pre ili posle promena.

– Kod zdravih i mladih ljudi meteoropatske reakcije obuhvataju: umor, promene raspoloženja, smanjenu koncentraciju, glavobolje, reumatske bolove, bolove na području starih povreda i ožiljaka, zatim nesanicu, nesvesticu, vrtoglavicu, kao i srčane tegobe. Kod starijih ljudi i hroničnih bolesnika, međutim, pored ovih tegoba, koje su jače izražene, javlja se i pogoršanje simptoma osnovne bolesti.

Ipak, nisu svi osetljivi na vremenske prilike. Dr Abraham kaže da, prema istraživanjima, meteoropatske reakcije oseća 30 odsto populacije. Takođe, meteoropatija nije datost koja ne može da se promeni.

– Zdravi stilovi života osnova su za sprečavanje neželjenih simptoma kod  meteoropata. To podrazumeva zdravu ishranu, hidrataciju, fizičku aktivnost shodno osnovnom zdravlju ili bolesti, redovan i kvalitetan san, kontakt sa prirodom i smanjenu upotrebu mobilnih telefona, računara, televizije – kaže dr Abraham.

Lekari su zabeležili da se meteoropate žale i na psihičke probleme – depresivna stanja, nagle promene raspoloženja i razdražljivost. Takva stanja traju dan ili dva i, sa poboljšanjem vremenskih prilika se i simptomi smanjuju.

Bili meteoropata ili ne, savete doktora Abrahama, svakako treba poslušati. Zdrave navike, boravak u prirodi i izbacivanje štetnih navika sigurno pomažu svima, uz preporuku da se primenjuju svakog dana i postanu način života.