dodela

stari-zanat-sredstva-(4)

Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut i potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović uručili su 46 rešenja u okviru programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti. Vlada za ovaj program izdvojila više od 13 miliona dinara. Među onima koji su dobili sredstva su i sugrađani: Mirna Rackov, opančarka, Smiljka Bulatović koja se bavi trukovanjem, Olivera Has Arađanski i Sanela Has Milovanov koje se bave alvarskim zanatom, Željko Zeljković, sapundžija i Ljubica Erdeljan.

Sredstva su namenjena za nabavku opreme i repromaterijala što će omogućiti sertifikovan zanatlijama da budu konkurentniji na tržištu, a da pritom sačuvaju autentičnost svojih proizvoda.

-Od grnčara i opančara, preko tkalja, sarača i kazandžija, do proizvođača suvenira i umetničkih predmeta, svi su čuvari veština koje su stvarane generacijama. Naš je zadatak da obezbedimo da te veštine imaju budućnost. Srbija koja čuva svoje korene jeste Srbija koja sigurno gradi svoju budućnost -dodao je ovom prilikom premijer Macut.

Ministarka Mesarović je precizirala da država podržava ljude koji čuvaju istoriju i tradiciju naše zemlje:

-U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, kada se često gubi autentičnost i vrednost ručnog rada, ljudi koji se bave starim zanatima čuvaju nešto što nema cenu, a to su duh, tradicija i prepoznatljivost Srbije.

 

 

 

ck-medalje-(1)

Medaljom Crvenog krsta Srbije nagrađen je Vladimir Madžar, dugogodišnji potpredsednik kikindske humanitarne organizacije, za višegodišnju podršku, unapređenje rada kroz posebna ulaganja znanja i stručnih sposobnosti i ličnog rada, a na predlog Crvenog krsta Kikinde.

Na sednici Upravnog odbora Crvenog krsta uručeno je i priznanje „Zlatni znak Crvenog krsta Srbije“ istaknutoj volonterki dr Gordani Bistričić, za višegodišnju podršku, dobrovoljni rad i doprinos u ostvarivanju ciljeva, javnih ovlašćenja Crvenog krsta i ukupnih programskih zadataka u okviru zdravstveno-vaspitne delatnosti.

Priznanja „Srebrni znak Crvenog krsta Srbije“, dodeljena su Ljiljani Bogosavljev i Eržebet Cucić za izuzetan stvaralački rad, posebna ulaganja znanja i stručnih sposobnosti, kao i lični rad u okviru programa „Briga o starijima“ čime se izuzetno doprinosi podizanju kvaliteta i nivoa ostvarenih rezultata u okviru socijalno-humanitarne delatnosti. Istim priznanjem nagrađene su i Jelena Rosić, za podršku i dobrovoljni rad u organizaciji u Nakovu koji predstavlja doprinos ostvarivanju ciljeva, javnih ovlašćenja i programskih zadataka, Jeleni Matić, za podršku i dobrovoljni rad u OŠ „Vasa Stajić“ u Mokrinu, za doprinos i promociji humanitarnih vrednosti i solidarnosti među decom i mladima, Eriki Kormanjoš, za podršku  i rad u zdravstveno-preventivnom programu,  Dragici Stojanović Žigić, za dobrovoljni rad  kao članice Nadzornog odbora,  Gordani Rackov, za rad u OŠ „Sveti Sava“ u Kikindi, za doprinos ostvarivanju ciljeva, javnih ovlašćenja i programskih zadataka Crvenog krsta. „Srebrni znak Crvenog krsta Srbije“ dodeljen je i  Aniti Budai Đemant, za podršku i dobrovoljni rad u u OŠ „Mora Karolj“ u Sajanu, za promociju humanitarnih vrednosti i solidarnosti među decom i mladima.

Ovom prilikom dodeljene su i zahvalnice istaknutim pojedincima volonterima, za podršku u okviru promocije volonterizma, dobrovoljnog davalaštva krvi, programskih zadataka i humanitarnih vrednosti i solidarnosti među decom i mladima, kao i Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“, Ronilačkom klubu „Orka“ i pekari „Testoteka“ .

 

bebi-paketi

U Svečanoj sali Gradske kuće danas je upriličeno uručenje 109 bebi paketa roditeljima čije su bebe rođene tokom januara, februara i marta ove godine. Uz osmehe, po koju suzicu i prve roditeljske brige, ovaj događaj još jednom je pokazao koliko su podrška i pažnja važni u prvim mesecima roditeljstva.

Među prisutnima bila je i Marija Kaločan, majka dvomesečne Sofije, kojoj ovo nije prva dodela paketa.

-Sofija mi je druga beba. Ova vrsta podrške mnogo znači, i prošli put smo iskoristili sve poklone koje smo dobili – rekla je ona.

Slične utiske dele i drugi roditelji. Za Dalibora Popova, koji je po prvi put postao otac, ovaj trenutak ima posebnu težinu.

-On je prva beba u našoj porodici, tako da sad prvi put dobijamo poklon od grada. Podrška nam mnogo znači – kazao je Dalibor, dok je u naručju držao malog Dušana.

Posebnu pažnju privukle su i bliznakinje Sofija i Mia Dunić, čija je mama uz osmeh istakla da svaka pomoć znači.

-Ovo je prvi put da dobijamo podršku od grada. Svaka pomoć nam znači. Najviše se radujemo stolicama i radosnicama – rekla je Marija Dunić.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, čestitao je roditeljima i istakao značaj ovakvih mera.

-Posebno vam čestitam što ste se u ovim izazovnim vremenima odlučili da budete roditelji. Ovo je jedna od mera koju sprovodimo već dugi niz godina, a u narednom periodu planiramo i unapređenje bebi paketa, u skladu sa savremenim potrebama roditelja – poručio je gradonačelnik.

Članica Gradskog veća, Melinda Gombar, naglasila je da je ovo jedna od najlepših aktivnosti koje grad realizuje.

-Godišnja vrednost bebi paketa iznosi oko pet miliona dinara, dok je vrednost pojedinačnog paketa nešto više od 8.000 dinara. Grad kontinuirano ulaže u populacionu politiku, jer je briga o deci i porodici jedan od prioriteta – istakla je ona.

Pored materijalne pomoći, roditelji su sa ovog događaja poneli i ono najvažnije – osećaj da u prvim, često najizazovnijim danima roditeljstva, nisu sami.

T. D.

 

roatry-stipendije-(2)

Studenti prve godine Andrej Popović, Nikola Bunić, Pavle Gojković i Isidora Jakonić  ovogodišnji su stipendisti Rotari kluba Kikinda. I ove godine rotarijanci su nastavili praksu da novčano pomognu mladim sugrađanima koji su ostvarili odlične uspehe u srednjoj školi i koji su upisali željene fakultete među prvima na listi.

Andrej Popović bio je đak generacije Osnovne škole „Đura Jakšić“ i Gimnazije „Dušan Vasiljev“, a poznat je po naučnom radu i značajnim priznanjima koje je ostvario iz astrofizike i matematike.

-Upisao sam Matematički fakultet u Beogradu, modul primenjena matematika, smer matematika. Položio sam sve ispite iz prvog semestra i prosek mi je 10. Ova godina je potpuno drugačija u odnosu na prethodne jer nemam takmičenja na koja treba da se fokusiram, nego sam sve svoje snage usmerio na učenje. Ovo je godina prilagođavanja, a već naredne godine planiram da napišem novi naučni rad sa mentorkom Milesom Srećković sa Elektrotehničkog fakulteta u kom ću obuhvatiti astrofiziku i matematiku – istakao je Popović i dodao da mu stipendija znači da i da mu je drago što je odbran na konkursu Rotari kluba.

Nikola Bunić završio je srednju Poljoprivrednu školu u Zrenjaninu, smer veterinarski tehničar kao nosilac „Vukove“ diplome.

-Brucoš sam na Veterinarskom fakultetu u Novom Sadu, smer veterinarska medicina. Bio sam drugi na listi na fakultetu i polako, ali sigurno ostvarujem svoj san. Stipendija će mi puno značiti jer svaka pomoć dobro dođe, pogotovo ako ste student – saznajemo od Bunića.

Pavle Gojković bio je đak generacije Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, a i kao student veoma je uspešan.

-Student sam Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu na smeru softversko inženjerstvo i informacione tehnologije. Prvu godinu upisao sam na budžetu, a stipendija je odličan stimulans za dalji rad i napredak – dodao je Gojković.

Jedina dama je Isidora Jakonić, učenica generacije Ekonomsko – trgovinske škole u kojoj je završila smer ekonomski tehničar.

-Nastavila sam da izučavam ekonomiju. Studentkinja sam prve godine Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu. Imala sam maksimalan broj poena na prijemnom ispitu, a uspela sam i da položim sve ispite iz prvog semestra. Hvala Rotari klubu što misli na nas, a stipendija je, za mene, obaveza da budem još bolja – otkrila nam je Jakonić.

Ugovore je uručio Marko Đurđulov,predsednik Rotari kluba Kikinda i vlasnik Zemljoradničke zadruge „Žitopromet“ koja stipendira jednog od studenata i to Nikolu Bunića s obzirom na to da je upisao fakultet koji je usko povezan sa poljoprivredom.

-Od svih koji su se prijavili, odabrali smo najbolje. Važno je da nisu samo dobri učenici i studenti, nego da se bave i drugim aktivnostima, da su svestrane ličnosti. Nadam se da će stipendija našeg kluba biti dodatni motiv da ovi uspešni mladi ljudi postanu još uspešniji. Poželeo sam im da se po završenom školovanju vrate u Kikindu i pomognu da rodni grad bude bolje mesto – kazao je Đurđulov.

Rotari klub već dvadesetak godina stipendira brucoše, a do sada je novčana pomoć izdvojena za njih stotinak.

A.Đ.

penzioneri-oooopsta

Podela paketa solidarne pomoći penzionerima čije penzije ne prelaze najniži iznos penzije uvećan za 10 odsto, odnosno 34.201,32 dinara, počinje u petak, 20. marta u gradskim i opštinskim udruženjima penzionera širom Srbije, objavio je RFZO.

-Ukupno 1.100 penzionera sa teritorije našeg grada konkurisalo je za ovu pomoć. Odobreni su paketi za 952 njih – saznajemo od Milana Periza, predsednika Udruženja penzionera Kikinde. –  Reč je o dva paketa u jednom je najosnovnija kućna hemija, dok su u drugom  deo prehrambeni proizvodi. Svi oni koji su dobili pomoć biće obavešteni kada će početi podela. Najstariji iz grada preuzimaće ih u prostorijama Udruženja, a iz sela u mesnim zajednicama.

Pravo na pakete solidarne pomoći imali su i penzioneri koji primaju i penziju iz inostranstva ukoliko iznos njihovih penzija u zbiru nije veći od 34.201,32 dinara.

Solidarna pomoć se dodeljuje u vidu jednoobraznih, standardizovanih paketa sa prehrambenim namirnicama i sredstvima za higijenu, putem sprovođenja jedinstvene nabavke koja je poverena Savezu penzionera Srbije, a koji radi i distribuciju paketa udruženjima i odborima korisnika penzija koji ih onda dalje dele korisnicima.

Kako je propisano Pravilnikom o društvenom standardu korisnika penzija Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) prilikom utvrđivanja rang-liste za dodelu solidarne pomoći prednost imaju samohrani korisnici ili korisnici u višečlanom domaćinstvu kome je jedini izvor prihoda penzija (koja ne prelazi 34.201,32 dinara), kao i korisnici penzija stariji po godinama života.

Prema podacima PIO fonda za ovaj vid društvenog standarda ove godine je opredeljeno 240 miliona dinara, što je kako naglašavaju značajno više u odnosu na sredstva utrošena za ove namene prethodnih godina i zahvaljujući tome pakete solidarne pomoći će tokom 2026. dobiti više od 100.000 penzionera.

A.Đ.

 

bebi-paketi-januar-2026-(7)

Za 165 beba rođenih u septembru, oktobru, noveembru i decembru prošle godine u Gradskoj kući dodeljeni su paketi sa osnovnom opremom, dar lokalne samouprave.

Poklon za novorođenče dobila je i Nikolina Manojlović Feher.

-Sina Petra rodila sam pre četiri meseca i to mi je druga beba. Imam i osmogodišnjeg sina Nikolu. Puno nam znači što grad misli na nas i našu decu. Paketi su dobro došli, a multifunkcionalna stolica je  – Manojlović Feher.

 

Najmlađe goste Gradske kuće i njihove roditelje, bake i deke pozdravio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je naveo da su pokloni koje obezbeđuje „Bebi klub“ jedna od najlepših i najradosnijih akcija lokalne samouprave.

-Za sve nas ovo je porodično okupljanje jer je Gradska kuća dom svih naših sugrađana. Svim roditeljima, ali i onima koji se još uvek nisu odlučili za ovaj korak, možemo da obećamo da će lokalna samouprava uvek biti uz njih. Izdvajamo značajna sredstva za populacionu politiku i dečiju zaštitu, a za mere socijalne zaštite u ovoj godini opredeljeno je više sredstava. U planu je da uvećamo izdvajanja za Savetovalište za brak i porodicu – poručio je gradonačelnik Bogdan.

Dodeli su prisustvovali i pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, kao i članice Gradskog veća Marijana Mirkov i Melita Gombar.

 

A.Đ.

sertifikati-nevenka-biljana-(1)

Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović dodelila je 32 sertifikata za stare i umetničke zanate. Među dobitnicima su i dve sugrađanke Nevenka Bošnjakov, koja se bavi voskarstvom i proizvodi sveće i Biljana Tot koja izrađuje magnete.

Za obe je dobijanje sertifikata značajan jer je i novi korak u poslovanju.

-Sertifikat je i potvrda kvaliteta rada, posebno za nas koji se bavimo i živimo od starih zanata – istakla je Nevenka Bošnjakov, vlasnica voskarske radnje „NB Nera“. – Dokument je i preduslov da konkurišemo za sredstva za unapređenje proizvodnje. Biće značajan i kada je reč o plasmanu robe jer i kupci imaju više poverenja u sertifikovanog proizvođača  voskarska radnja.

Biljana Tot, direktorica udruženja „Biljini magnetići“ napominje da se magneti prave od gipsa i da je sa njihovom izradom, najpre iz hobija, počela pre 15 godina. Udruženje je registrovala pre pet godina i tada je odlučila da se bavi samo ovim poslom.

-Sertifikat je dokaz da poslujem u skladu sa kriterijumima i dokaz je mog napretka. Ministarstvo privrede dodeljuje ga samo onima koji posluju u legalnim okvirima, a ujedno je  i dokaz da moje udruženje dobro radi. Kvalitet proizvoda je važan jer samo u tom slučaju kupac se ponovo vrati i promoviše vas. Uz to osnov je za konkurisanje za sredstva na raznim konkursima – precizirala je Biljana.

Uručujući sertifikate ministarka Mesarović je istakla da su sertifikati zvanično priznanje naše države da je rad  zanatlija od nacionalnog značaja, jedno savremeno „majstorsko pismo“ i pečat poverenja – temelj dalje saradnje i podstrek da  se zanati razvijaju, unapređuju, kao i da se kroz njih predstavljate tradiciju i ono najbolje što Srbija ima:

-Posebno mesto pripada starim zanatima i domaćoj radinosti, kao važnom i dragocenom delu našeg kulturnog nasleđa. Ti predmeti i ta dela nisu obični proizvodi, niti roba koja se masovno stvara i proizvodi. To su nosioci pamćenja, iskustva i kontinuiteta jednog naroda, našeg srpskog naroda.

Izradom sveća Nevenka je počela da se bavi pre dve godine. Kako navodi, one stvaraju posebnu atmosferu i ambijent i oduvek im se divila, te je stoga odlučila i da svoje umeće u njihovoj izradi podeli i sa drugima. Svaka je unikat jer se svaka sveća ručno proizvodi i nema dve  iste.

Biljana napominje da je 95 odsto celokupne proizvodnje i rada njenih ruku delo s obzirom na to da, sa suprugom, izrađuje i kalupe. Svaki od magneta, koliko god slično izgledao, je drugačiji. To je suvenir koji se najčešće kupuje tako da ih naše sugrađanka u najvećoj meri proizvodi sa motivima Kikinde i njenih znamenitosti. Kako bi promovisala ovaj zanat često organizuje i radionice sa učenicima u osnovnim školama.

A.Đ.

mikulas-2025-(3)

Mikulaš, kako ga u narodu zovu i ove godine deli paketiće dobroj, ali i deci koja su bila neposlušna. Dobru obraduje slatkišima i voće, a neposlušnoj sleduju luk, krompir ugalj i prut. U KUD-u „Eđšeg“ 135 dece od  godinu dana do učenika osmog razreda iz Kikinde dobilo je zaslužene paketiće, a dodeljeni su đacima iz Mokrina koji uče mađarski kao izborni predmet.

Tradicionalno za decu je upriličena priredba o dočeku ovog sveca koju su pripremili učenici iz OŠ „Feješ Klara“. Predstavu je osmislila nastavnica mađarskog jezika Violeta Momić, a pomoć je pružio i režiser Šandor Kiralj.

-Predstavu smo počeli da pripremamo početkom novembra, a ove godine glumili su đaci od petog do sedmog razreda – istakla je Violeta Momić. – Ove godine odlučili smo da mališanima prikažemo kako patuljci pripremaju poklone za Mikulaš.  Paketići za ovaj praznik nisu skupi kao oni koje Deda Mraz donosi. To su najčešće slatkiši i voće i poneka igračka. Ukoliko deca nisu bila dobra dobijaju virgač odnosno prut koji posle služi za vaspitanje, a tu su krompir, luk i ugalj.

Očuvanje darivanja dece za Mikulaš je važno jer čuva tradiciju i kulturu mađarskog naroda.

-Prvenstveno je ovo praznik posvećen deci. Njihov posao je da oribaju čizme i da ih stave na prozor kako bi Mikulaš imao gde da im ostavi poklone – saznajemo od naše sagovornice.

Sredstva za pripremu paketića obezbeđena su prodajom kolača tokom „Dana ludaje“. Veliku pomoć u pripremi poklona pružila su udruženja žena, članovi KUD-a „Eđšeg“, udruženje prosvetnih radnika „Vera Pastor“, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, kao i donatori.

A.Đ.

bogdan-busteri-(4)

Predškolci kikindskih vrtića dobili su buster i bojanku „Pažljivko“ u okviru akcije lokalne samouprave čiji je cilj bolja bezbednost dece u saobraćaju. Mališani u vrtićima „Poletarac“ u Kikindi i „Lastavica u Banatskom Velikom Selu, gradonačelnika Mladena Bogdana, člana Gradskog veća Miroslava Dučića i predstavnici Savet za bezbednost u saobraćaju i Odeljenja saobraćajne policije u Kikindi, goste su dočekali pesmom.

U ime dece, ali i roditelja na poklonima je zahvalila direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić.

-Vaspitači u našim vrtićima svakodnevno decu uče o pravilima ponašanja u saobraćaju. Naš zajednički zadatak je, ne samo vaspitanje, obrazovanje, zdravlje i sreća, nego i bezbednost naših mališana u vrtićima, ali i automobilima kojim ih roditelji dovoze do vrtića – navela je Kristina Drljić.

Sedišta se dodeljuju četvrtu godinu zaredom, a za ovu namenu obezbeđeno je milion dinara iz sredstava koji se lokalnoj samoupravi vraćaju od naplaćenih saobraćajnih kazni.

-Želja nam je da deca budu što bezbednija i ova akcija je pravi način da podignemo svest koliko je važno koristiti bustere prilikom prevoženja mališana u automobilima. Deca, stari i pešaci su najugroženiji učesnici u saobraćaju i na nama je da se potrudimo i da, u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja, njihova bezbednost bude što bolja. Cilj je da do 2030. godine nemamo nijedno poginulo dete u saobraćaju u našoj zemlji – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Busteri su obezbeđeni za 443 predškolaca u 18 vrtića.

A.Đ.

 

rpk-nagrade

U prostorijama Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga dodeljene su nagrade kikindske komore, nagrade za uspeh i jubilarna priznanja. Nagrada Privredne komore za regionalnog poslovnog lidera u 2024. godini pripala je Nikoli Kneževiću, suvlasniku „Blik produkta“ koji je firmu preuzeo od svog oca.

-Direktor sam firme koja ove godine obeležava četiri decenije rada i moram odati priznanje svim kolegama koji sve ovo verem rade sa mnom i od kojih sam naučio sve što radim. Drago mi je što smo prepoznati i što je naš rad i trud vrednovan u okruženju u kom je firma osnovana. Siguran sam da u našem gradu ima još ljudi poput mene, mladih, koji privređuju i treba ih sve istaći – rekao je Knežević.

Nagradu za poseban doprinos regiona u oblasti industrije primio je Jovan Bulatović, vlasnik i direktor „Grindeksa“ koja se bavi proizvodnjom alatnih mašina. Osnovana je 2003. godine i od tada unapređuje proizvodnju. Pre pet godina izgradili su novu halu za montažu mašina i CNC mašina za obradu na 4.000 kvadrata i svake godine povećavaju izvoz i proizvodnju.

-Rastemo i razvijamo se zato što sve što zaradimo reinvestiramo u fabriku, ljude i opremu. To mora da da rezultate. Ulaganja u sopstvenu proizvodnju i firmu su nam najvažnija i neophodna su kako bismo održali korak sa napretkom, međutim sve je išlo postupno i u skladu sa realnim mogućnostima – dodao je Bulatović.

Za poseban doprinos razvoju privrede i poljoprivrede regiona priznanje je pripalo kikindskoj firmi „Hartopak “. Priznanje je primio vlasnik Živojin Stojkov, a preduzeće postoji petnaestak godina i bavi se proizvodnjom transportne kartonske ambalaže odnosno proizvoda od drveta i papira.

-Zaslužni za ovu nagradu su svi zaposleni u „Hartopaku“ koji su pomogli da dođemo do odličnih rezultata. Ukoliko bude onako kako planiramo naša firma postaće lider u proizvodnji proizvoda od papirne pulpe. Siguran sam da ćemo sledeće godine ostvariti još bolje poslovne rezultate – kazao je Stojkov.

Firmi „DNI“ iz Banatske Topole dodeljena je nagrada za posebni doprinos razvoju privrede regiona u oblasti usluga i trgovine. Vlasnici su braća Željko i Zoltan Kurunci i firmu su osnovali 2007. godine kao zastupnici nemačkih firmi „Koš“ i „Rauh“ te se bave trgovinom poljoprivrednim mašinama.

-Iako nas više ljudi zna po proizvodnji lekovitog i ostalog bilja, mi imamo firmu i njena najveća vrednost je što se nalazi u Banatskoj Topoli koje je i najmanje seli na teritoriji našeg grada. Svako priznanje je vredno jer to je pokazatelj da dobro radimo. Ovo što smo postigli zahtevali je puno truda i rada i kako bi napredovali treba nam bolja infrastruktura, jer je naša želja da zadržimo mlade da ostanu u selu – naveo je Željko Kurunci.

Plaketa Privredne komore Srbije za jubilarnih 30 godina rada dodeljena je Javnom preduzeću „Autoprevoz“.

-Naša firma i u narednom periodu biće na usluzi sugrađanima i svim našim korisnicima Cilj nam je unapređenje poslovanja i kvaliteta naših usluga. Potrudićemo se na kupimo još novih vozila kako bi naši korisnici, ali i zaposleni bili još zadovoljniji – precizirao Miroljub Tomić, finansijski direktor.

Jovan Bulatović dobiće i nagradu Privredne komore Srbije za poslovnog lidera na nivou države. Ona će mu biti uručena u decembru u Beogradu, a razlog povećanje izvoza, proizvodnje, broja zaposlenih, dok „Grindeks“ ima i veliki doprinos u pomoći lokalnoj zajednici.

A.Đ.

error: Content is protected !!