čitanje

vlasta-cenic-biblioteka

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ danas nije bilo tišine – bar ne one uobičajene. Umesto nje, prostorom su odzvanjali smeh, pesma i radoznala pitanja najmlađih, koji su sa oduševljenjem dočekali gosta – dečjeg pisca Vlastu Cenića.

Cenić nije od onih autora koji stoje iza knjige – on je ulazi u nju zajedno sa decom. Tokom radionice, mališani su postali deo „carevine stilskih figura“, sveta u kojem reči nisu samo sredstvo, već igra, osećaj i lepota. Pisac im je pričao, recitovao, postavljao pitanja, ali i pažljivo slušao njihove odgovore, pamtio imena i svakom detetu prilazio sa iskrenom pažnjom.

Kako kaže, upravo je to suština njegovog rada.

-Ovaj svet je pun surovih reči, a gladan je lepih. Moja knjiga o carevini stilskih figura uči decu da misle pozitivno, lepo govore i pronađu te lepe reči – poručio je Cenić.

Iako je iza njega već bio bogat dan – radionice u Banatskoj Topoli i Mokrinu – umor se nije mogao ni naslutiti. Naprotiv, energija, vedrina i toplina kojom je zračio jasno su pokazivali koliko voli ono što radi.

-Pišem za decu jer želim da ne ostarim, da večno budem dete. Sećanje na detinjstvo je moja najveća inspiracija – otkrio je pisac, koji iza sebe ima čak 42 godine rada u prosveti.

Mališani su na ovu energiju odgovorili onako kako samo deca umeju – iskreno i bez zadrške. Sa pažnjom su slušali, smejali se, pevali i rado učestvovali u razgovoru. Za neke je ovo bio i prvi korak ka otkrivanju sveta knjiga.

-Volim pomalo da čitam, ali još nemam omiljenu knjigu. Nadam se da ću je posle ove radionice pronaći – rekla je učenica trećeg razreda OŠ „Đura Jakšić“, Jana Čolić, ne krijući uzbuđenje.

Cenić ističe da se deca danas jesu promenila u nekim aspektima, ali ne u i svojoj suštini.

-Deca su uvek ista u svojoj radoznalosti, ali su danas nestrpljivija. Navikla su na brzinu, na sadržaje „na klik“. Zato je na nama da se prilagodimo i da im književnost učinimo zanimljivijom i bližom – objasnio je on.

Ključ za razvijanje ljubavi prema čitanju, dodaje, leži u sredini u kojoj dete odrasta.

-Porodica, škola i biblioteka – to je sveto trojstvo. Ako dete ne vidi knjigu kod kuće, ako ga škola ne podstakne i ako ga biblioteka ne usmeri, ostaje uskraćeno za nešto veoma važno.

Da su ovakvi susreti dragoceni, potvrđuju i u biblioteci. Vršilac dužnosti direktora, Dunja Brkin Trifunović, istakla je da je ovo prvo gostovanje Cenića u kikindskoj biblioteci i da je izbor bio više nego opravdan.

-Pozvali smo ga jer odlično radi sa decom i veoma je inspirativan. Deca vole direktan kontakt sa piscima i trudimo se da im to omogućimo – navela je ona, najavljujući i nove aktivnosti u narednom periodu, počevši od Svetskog dana knjige u četvrtak.

T. D.

studenti

Studenti generacije Z sve češće dolaze na američke univerzitete bez veštine čitanja dužih tekstova, pokazuju najnoviji podaci. Činjenica da mladi ne čitaju i nemaju sposobnost razumevanja složenih tekstova u akademskom okruženju pokreće pitanja o budućnosti visokog obrazovanja i stručnosti novih diplomaca.

Na američkim fakultetima, mladi rođeni između 1997. i 2012. godine sve češće ne ispunjavaju očekivane standarde u čitanju i razumevanju akademskih tekstova. Prema izveštaju časopisa Fortune, skoro polovina Amerikanaca nije pročitala ni jednu knjigu tokom 2025. godine, a čitanje knjiga u SAD palo je za oko 40 odsto u poslednjih deset godina. Mladi od 18 do 29 godina godišnje pročitaju u proseku 5,8 knjiga, što je značajno manje u odnosu na starije generacije.

U akademskom kontekstu, profesori sa različitih univerziteta u SAD ukazuju da studenti imaju teškoće sa čitanjem i razumevanjem složenijih tekstova i zadataka. Neki predavači su svedočili da su primorani da uključe čitanje naglas u nastavu i posvećuju više vremena objašnjavanju osnovnih pojmova, jer studenti nemaju naviku ili sposobnost da samostalno analiziraju pisane sadržaje.

Pad nivoa čitanja dovodi i do prilagođavanja nastavnih metoda. Neki univerziteti uvode interaktivnije pristupe, uključujući analizu teksta „reč po reč“, grupne diskusije i češće provere razumevanja. Cilj je da se podrži razvoj čitanja sa razumevanjem, ali kritičari upozoravaju da ove mere mogu rezultirati smanjenjem očekivanih akademskih standarda.

Uzrok problema pripisuje se generalnom smanjenju interesovanja za čitanje knjiga u čitavoj populaciji i dominaciji digitalnih formata koji favorizuju brzo skeniranje umesto dubokog čitanja. Neke studije ukazuju da digitalne platforme i fokus na kratke forme većinu vremena zamenjuju tradicionalno čitanje, što utiče i na sposobnosti neophodne za akademski uspeh.

Stručnjaci upozoravaju da nedostatak veština dubinskog čitanja može imati posledice i van univerzitetskih klupa — od smanjene kritičke analize informacija do izazova u profesionalnom okruženju gde je sposobnost čitanja i tumačenja pisanih materijala ključna.

Ovo pitanje je deo šireg razgovora o obrazovnim navikama i kulturi čitanja u digitalno doba, a nastavnici, istraživači i institucije traže načine da podstaknu studenata da ponovo usvoje navike koje podržavaju dublje razumevanje i kritičko razmišljanje.

 

Izvor: Srpski ugao

bibliokamp-(1)

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ do petka traje „Bibliokamp“ koji je okupio dvadesetak dece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. Uz zabavne igre i druženje mladi sugrađani puno toga će naučiti. Sofija Popov deo je ovog kampa.

-Radionice su zanimljive i mogu da naučim puno toga. Pričali smo o Nikoli Tesli, crtamo, bojimo i čitamo. Volim knjige i omiljena mi je „Princeza na zrnu graška“. I naredne godine projaviću se za bibliokamp – saznali smo od Sofije.

Ivana Ivetić kaže da nema omiljenu knjigu i da su joj sve drage. Redovan je posetilac Dečijeg pozajmnog odeljenja.

-Posebno mi se svidelo što smo učili o tehnologiji i kako ona napreduje i razvija se. Naučila sam da ne pričam sa nepoznatim ljudima preko društvenih mreža, da ne otvaram mejlove kako ne bi izazvala virus u računaru i slično – otkrila nam je Ivana.

Dunja Brkin Trifunović, urednica programa Narodne biblioteke ističe da je cilj kampa da se deca podstaknu da čitaju, da stvaraju čitalačke navike i veštine.

-Svaki dan kampa ima svoju temu, a cilj nam je da našoj deci predstavimo i upoznamo ih sa značajnim ličnostima poput Nikole Tesle koji je rođen u julu. Na radionicama čitamo, a naš cilj je da ono što pročitaju deca znaju i da interpretiraju. Sva naša deca lako nauče da čitaju, ali teško nauče da čitaju sa razumevanjem. Pored želje da deci približimo knjigu, ovo je jedan od vidova naše podrške čitanju. Učesnici bibliokampa koji znaju čitaju svima nama. Imamo i aktivnosti poput pozorišta senki i likovnog izražavanja – napomenula  je Dunja Brkin Trifunović.

Sa decom, pored Dunje Brkin Trifunović, radi i Olivera Šušnica, bibliotekar na Dečijem odeljenju.

A.Đ.

error: Content is protected !!