boban petrović

Boban-Petrovic

Povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika, Vaskrsa, pravoslavnim vernicima obratio se sveštenik otac Boban Petrović, uputivši snažnu poruku jedinstva, vere i ljubavi.

-Čestitajući našim pravoslavnim vernicima Vaskrsenje Hristovo, molim se Bogu da u ovom vremenu podela, kada se delimo na ove i na one, pronađemo snagu da se ujedinimo oko vaskrslog Hrista. Kao što kaže apostol Hristov: nema više Grka ni Jevrejina, nema više roba ni slobodnjaka, nema više muško ni žensko – svi smo jedno u Isusu Hristu – poručio je otac Boban.

On je istakao da upravo ta poruka i danas treba da bude u srcu svakog vernika – da nas Hristovo vaskrsenje okuplja u hrišćanskom životu, vrlinama i ljubavi.

-Hristolika ljubav podrazumeva žrtvu, odgovornost, pa i stradanje. Hristos nije stradao radi sebe, niti zbog svojih grehova, već zbog naših. Upravo po tom primeru i mi treba da živimo – da budemo spremni da ponekad podnesemo žrtvu za svoje bližnje. Tek tada možemo razumeti punoću hrišćanske vere i života – naglasio je on.

Na kraju, otac Boban Petrović uputio je prazničnu čestitku svima koji slave:

-Srećan Vaskrs svima koji praznuju!

T. D.

IMG-20260410-113401

U duhu tradicije i zajedništva, u porti Hram Svetih Kozme i Damjana danas u 11 časova organizovano je tradicionalno farbanje vaskršnjih jaja, koje je okupilo oko stotinu dece – osnovaca i predškolaca, kao i njihove roditelje, veroučitelje i sveštenstvo.

Iako je Veliki petak dan tuge i sećanja na stradanje Isusa Hrista, u porti hrama danas je vladala posebna, tiha radost – ona koja dolazi iz dečje iskrenosti i zajedničkog stvaranja. Mališani su sa velikim entuzijazmom bojili jaja, svako na svoj način, unoseći u ovaj običaj lični pečat i značenje.

Osmogodišnji Filip Gavrančić odlučio se za zelenu boju.

-Ofarbao sam jaje u zeleno jer mi je to omiljena boja. Prvi put sam došao u hram da farbam jaja i jako mi je lepo. Verujem da ću doći i sledeće godine, a nadam se da ću moći i u nedelju da učestvujem u dečijoj tucanijadi.

Slično uzbuđenje deli i Vukašin Milić (11).

-Prvi put sam ovde i super mi je. Ofarbao sam jaje u belo, ali planiram još da ga ukrašavam. Doneću ga u nedelju da se takmičim i nadam se pobedi. Preporučio bih svim drugarima da dođu svake godine na Veliki petak.

Desetogodišnja Dunja Bukva već ima iskustva.

-Dolazim već pet godina. Danas sam ofarbala jaje u crveno jer to predstavlja Isusovu krv. Kad se vratim kući, farbaću jaja za porodicu. U nedelju ću verovatno doći na takmičenje.

I devetogodišnja Anja Stojkov pokazal je da razume simboliku praznika.

-Ofarbala sam jaje u crveno zbog Isusa Hrista i nacrtala krst kao simbol crkve. Prvi put sam ovde i baš mi je lepo. Doći ću i sledeće godine.

Prisutnima se obratio starešina hrama, otac Boban Petrović, koji je zahvalio svima koji su pomogli organizaciju, posebno roditeljima i predstavnicima Crvenog krsta. On je istakao da je cilj ovakvih okupljanja da se deci približi vera kroz radost i zajedništvo.

-Svesni smo da je Veliki petak tužan dan, ali se trudimo da stvorimo radost kod dece. Srećan sam što se odazvao veliki broj dece i roditelja. Pozivamo da deca poste danas i sutra, makar ova dva dana simbolično, kako bi u nedelju mogla da se pričeste – poručio je otac Boban.

On je najavio i novinu – prvo takmičenje u tucanju vaskršnjih jaja, koje će biti organizovano u nedelju, uz nagrade za pobednike, ali i poklone za sve učesnike.

Pored duhovnog i edukativnog značaja, događaj je imao i humanitarni karakter. I ove godine pripremljeni su paketi pomoći za porodice kojima je podrška najpotrebnija – ukupno 33 paketa, simbolično u čast Hristovih godina. Najznačajniji doprinos dala je Tatjana Kosić iz Amerike sa svojim udruženjem i donatorima.

Za naredni period najavljen je i vaskršnji koncert donatorskog karaktera, koji će biti održan 18. aprila u 19 časova, sa ciljem prikupljanja sredstava za izgradnju zvonika – budućeg ukrasa hrama i grada.

T. D.

gusle-jubilej

Hala Sportskog centra „Jezero“ večeras je bila ispunjena do poslednjeg mesta, dok je oko 500 igrača, pevača i muzičara Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ obeležilo veliki jubilej – 150 godina postojanja i rada. Od najmlađih predškolaca do izvođača u šezdesetim godinama, generacije su se smenjivale na sceni, pretvarajući koncert u snažnu sliku trajanja, zajedništva i identiteta.

Za članove, „Gusle“ su mnogo više od folklora. Aleksandra Rudarski, članica već dve decenije, kaže da društvo za nju predstavlja ljubav, porodicu i pripadnost.

-Član sam već dvadeset godina, od kojih sam petnaest bila aktivna. Sa mnom večeras na sceni su moje dve ćerke, Anja i Vanja. Zajedno predstavljamo zajedništvo koje se ne može rečima iskazati.

Darko Cvijan, član 24 godine, ističe prijateljstva i putovanja kao najlepše uspomene.

– Prva asocijacija ne „Gusle“ jesu ljubav  i prijateljstvo pošto toga najviše ima, a putovanja su naravno nešto što je obeležilo ove godine. Putovali smo na destinacije koje nikad ne bismo mogli da posetimo u suprotnom, a dodatna čar je što smo na tim mestima mogli da predstavimo našu tradiciju.

Mladi Nemanja Isakov kaže da su mu nastupi doneli druženje, putovanja i prvo mesto na takmičenju u Kraljevu.

-U „Guslama“ sam četiri godine. Ovde mi se sviđa jer ima puno putovanja, društva, igara, koreografija.  U Kraljevu sam osvojio pehar.

Svečanosti je prethodila sveta arhijerejska liturgija, a na početku koncerta prelomljen je slavski kolač. Kum slave bio je protojerej Boban Petrović.

-Braćo i sestre, nije lako ni izbrojati do 150 a kamoli brinuti da jedna organizacija kao što je ova opstane. Ova slika je najlepša razglednica koju možemo poslati. Kolika je naša radost večeras, tolika je i svih onih koji su izgarali tokom ovih decenija da održe taj lanac. Mnogi od njih danas nisu među nama, ali ćemo ih se sećati – istakao je otac Petrović.

Predsednik Saveza KUD Srbije Milorad Lonić istakao je da su „Gusle“ institucija od nemerljive vrednosti za očuvanje nematerijalnog nasleđa.

-Nematerijalno nasleđe ne postoji bez živog čoveka. „Gusle“ su primer kako se to radi – sa ljubavlju, znanjem i umećem. Ovo društvo prenosi našu tradiciju širom sveta i čuva je u njenoj punini.

Ovom prilikom Lonić je uručio priznanja direktoru Zoranu Petroviću, Magdaleni Popov i Igoru Popovu. Magdalena Popov već deceniju vodi umetnički rad ansambla, dok Igor Popov, vaspitač specijalista za tradicionalnu igru, sa ansamblima radi od 1999. godine.

Direktor Zoran Petrović poručio je da jubilej nije završnica, već obaveza:

-Ovaj koncert šalje poruku da imamo ogromnu obavezu da nastavimo. Sve okolnosti stvaraju iluziju da će ova delatnost nestati – neće. „Gusle“ čine ljudi. Ovo je spoj radosti, mladosti i zrelosti. Ovo je tek prvih 150 godina – poručio je Zoran Petrović.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je da jubilej prevazilazi lokalni značaj:

-Veoma sam ponosan. Sto pedeset godina „Gusala“, najstarijeg takvog društva u Srba koje kontinuirano radi, veliki je ponos za Kikindu i za ceo srpski narod. Koliko je generacija prošlo kroz ovo društvo, govori i ova prepuna hala. Dokle god „Gusle“ postoje, postojaćemo i mi – izjavio je Bogdan.

Na sceni su se večeras susretale generacije – deca, roditelji i nekadašnji članovi koji su se vratili da zajedno obeleže jubilej. Upravo ta međugeneracijska povezanost čini „Gusle“ ne samo kulturnim društvom, već velikom porodicom.

Društvo, osnovano u 19. veku, nikada nije prekidalo rad i danas predstavlja jedan od stubova očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Jubilarni koncert pokazao je da tradicija nije prošlost, već živa snaga zajednice. Kikinda je večeras slavila svoje korene, ali i svoju budućnost — u koracima mladih igrača koji nastavljaju put dug vek i po.

Jer, kako su poručili iz „Gusala“, ovo je tek početak narednih 150 godina.

T. D.

svetosavska-akademija-4

Svetosavska akademija u Kikindi okupila je učesnike iz kulturnog i obrazovnog života grada kroz horske nastupe, besede i dodelu nagrada učenicima koji su se istakli na likovnom i literarnom konkursu. Program je imao za cilj da, kroz primer Svetog Save, podstakne decu i mlade na vrednosti znanja, odgovornosti i zajedništva.

Program su obogatili hor „Atendite“, Ženski crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“, Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“, učenici odeljenja II1 Ekonomsko-trgovinske škole i Dečiji hor „Sveti Jovan Šangajski“.

Nakon predavanje na temu Svetog Save koje je održao veroučitelj Branislav Jesić, nastupila je svečana dodela nagrada deci koja su se istakla na literarnom i likovnom konkursu.

Najveći broj pristiglih radova bio je iz oblasti likovnog stvaralaštva – oko 200 radova, od kojih je nagrađeno 36, dok su u kategoriji literarnih radova najzastupljeniji bili učenici srednjih škola.

Specijalna nagrada za kreativni pristup dodeljena je učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Anđeli Batanski, koja je rad realizovala u video-formatu.

-Moja ideja je bila da to bude kreativni zadatak, a ne klasičan literarni rad. Napravila sam video u kojem govorim o Svetom Savi, sa specijalnim efektima koji daju poseban utisak. Za takmičenje nas je pripremao razredni starešina Branislav Jesić – rekla je Batanski.

Jerej Miroslav Bubalo istakao je da je Svetosavska akademija način da se kulturni potencijal grada usmeri ka mladima i očuvanju vrednosti.

-Sveti Sava je svojim primerom učio ljude šta znači ne biti egoista, imati ljubav i požrtvovanje za svoj narod. Želeli smo da podsetimo odrasle, a pre svega decu, kakav temelj imamo i da tu zajedničku kuću sačuvaju i očuvaju – poručio je Bubalo.

O značaju Svetog Save za identitet i obrazovanje govorio je i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Danas smo se okupili da bismo shvatili ko smo i odakle dolazimo. Sveti Sava nije samo istorijska ličnost, već putokaz i tiho svetlo koje vekovima vodi srpski narod kroz veru, znanje i dostojanstvo. On je razumeo da se snaga države ne meri mačem, već knjigom i znanjem. Svetosavlje nas uči miru, dijalogu i zajedništvu i da su deca najveća svetinja – istakao je Bogdan.

Protojerej Boban Petrović zahvalio je Gradskoj upravi na podršci organizaciji i ukazao na rast interesovanja učenika.

-Malo je ličnosti u našoj istoriji kakva je bio Sveti Sava. Zahvaljujemo svima koji su učestvovali u konkursu. Ove godine stigao je najveći broj radova, što nam je bio i cilj kada smo konkurs pokrenuli. Ponosni smo na to kako naša deca misle i pišu o Svetom Savi – jer svetosavlje nije samo sećanje, već i način života – naglasio je Petrović.

Među dobitnicima prvih nagrada za literarne radove su učenici srednjih i osnovnih škola iz Kikinde i okolnih mesta: Ivana Vlačić (učenica 4 razreda Srednje stručne škole „Miloš crnjanski“), Dunja Adamović (VII3 OŠ „Žarko Zrenjanin“), Petra Subotin (VII3 OŠ „Žarko Zrenjanin“), Andrej Sandić (OŠ „Petar Kočić“ iz Nakova).

Prva mesta na likovnom konkursu pripala su sledećim učenicima osnovnih i srednjih škola: Nikolina Mirkonj (OŠ „Milivoj Omorac“ iz Iđoša), Filip Grahovac (OŠ „Žarko Zrenjanin“), Selena Subotić (OŠ „Vuk Karadžić“), Vladimir Badrljica (OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina), Ognjen Terzin i Matija Vidač (OŠ „Žarko Zrenjanin“), Sanja Davidović (OŠ „Žarko Zrenjanin“), Dunja Milečić (OŠ „Žarko Zrenjanin“), Teodora Tomić (OŠ „Sveti Sava“), Dragan Mekičić („Šesti oktobar“), i Marina Kovačević (Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“).

krvavi-januar

Povodom 84 godine od stradanja nedužnih građana u takozvanom Krvavom januaru, u Kikindi su danas položeni venci i služen parastos na mestu sećanja. Okupljanju su prisustvovali predstavnici grada, boračkih organizacija, sveštenstvo i potomci stradalih.

Komemorativni skup održan je uz prisustvo većeg broja sugrađana, uprkos hladnom vremenu, a nakon verskog obreda prisutnima su se obratili predstavnici organizatora i zvaničnici. Parastos su služili sveštenici Srpske pravoslavne crkve Boban Petrović i Miroslav Bubalo.

Potresno svedočanstvo iznela je Anđelija Rankov, potomak stradalog Žarka Trećakovog, koja je podsetila na ličnu i porodičnu tragediju.

-Imala sam devet godina kada su mi ubili oca. Svakog devetog januara mi je teško. Nas troje dece je ostalo bez oca. Imao je samo 44 godine – rekla je Rankov.

U ime organizatora, predsednik SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je na istorijski značaj događaja i okolnosti u kojima su građani stradali.

-Okupili smo se da obeležimo jedan od najtragičnijih događaja u istoriji našeg grada. Nedužni građani Kikinde i okoline stradali su bez krivice i suđenja od strane okupatora – izjavio je Orelj, dodajući da su njihova stradanja „ugrađena u temelje slobode koju danas živimo“.

Predsednik SUBNOR-a AP Vojvodine Jovo Baroševčić naglasio je da je sećanje na stradale deo šire borbe protiv zaborava.

-Na svirep način neprijatelj je pobio mlade ljude samo zato što su bili Srbi i rodoljubi. Istoriju moramo da učimo i da ne zaboravimo njihovu žrtvu – naglasio je Baroševčić.

Sveštenik Boban Petrović je u obraćanju istakao značaj lične i zajedničke odgovornosti u očuvanju uspomene na žrtve.

-Ako mi ne budemo poštovali druge, ni nas neće poštovati. Moramo pokazati našoj deci da se večne vrednosti ne smeju zaboraviti – poručio je on.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je da je obaveza zajednice da neguje kulturu sećanja i da žrtve fašističke okupacije ne smeju biti zaboravljene.

-Ovaj zid plača treba da bude svetilnik i spomenik našeg stradanja. Prošlo je 84 godine, a mi se ovde okupljamo svake godine da ovaj tragičan događaj ne bi bio zaboravljen – rekao je Bogdan, zahvalivši se potomcima stradalih i predstavnicima boračkih udruženja na očuvanju sećanja.

Komemoracija povodom Krvavog januara u Kikindi organizuje se svake godine i ima za cilj da podseti javnost na stradanje civila tokom Drugog svetskog rata, kao i na značaj očuvanja istorijskog pamćenja u lokalnoj zajednici.

trpeza-posna

Na radost velikog broja vernika, hram Svetih Kozme i Damjana i večeras je bio mesto okupljanja, topline i porodične radosti, u okviru obeležavanja Božićnog posta i praznika Materice.

Veče je proteklo u znaku duhovnosti, zajedništva i očuvanja pravoslavne tradicije, uz snažnu poruku o značaju vere, porodice i međusobne ljubavi.

Upriličena je izložba posnih specijaliteta pod nazivom Moja posna trpeza“. Ova lepa i sve posećenija manifestacija pruža priliku vernicima da predstave svoja posna jela i kulinarske veštine, ali i da se, po završetku ocenjivanja, kroz zajedničku degustaciju zbliže i razmene iskustva.

Govoreći o značaju praznika Materice, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana, protojerej Boban Petrović podsetio je da se ovaj porodični niz praznika – Detinjci, Materice i Očevi – slavi kao uzajamno darivanje pažnje, ljubavi i poštovanja među članovima porodice.

– To je naša istinska pravoslavna tradicija. Deca danas „dreše“ majke, prošle nedelje smo slavili Detinjce, sledeće nedelje Očeve, i sve se zasniva na darivanju, pažnji i ljubavi. Tako se jača porodica, ali i vera – istakao je otac Boban.

On je posebno naglasio značaj pravilnog razumevanja posta i krsne slave, poručivši da posna trpeza ne treba da bude razlog za brigu, već prilika da se pokaže volja, ljubav i posvećenost Crkvi.

– Nije nemoguće pripremiti posnu trpezu. Kada postoji dobra volja i ljubav, sve je moguće. Važno je da slušamo Crkvu, a ne samo svoje navike ili savete onih koji ne poznaju tradiciju – rekao je naš sagovornik dodajući da se ove godine treći put organizuje izložba posnih jela.

Duhovno veče i izložbu posnih jela upotpunili su nastupi dečijeg hora Sveti Jovan Šangajski i ženskog hora Sveti Josif Temišvarski.

Još jednom je potvrđeno da se u Hramu Svetih Kozme i Damjana okupljaju brojni sugrađani koji sa posvećenošću neguju pravoslavnu tradiciju i običaje, poštuju post i rado učestvuju u crkvenom životu, čuvajući vrednosti koje traju i povezuju zajednicu.

error: Content is protected !!