blagovesti

Blagovesti

Pravoslavni hrišćani danas svetkuju Blagovesti – praznik kojim obeležavaju  dolazak Arhangela Gavrila koji je javio Bogorodici blagu vest da će ona začeti od Duha Svetoga (bez muškarca) i roditi Sina Božijeg kao Sina Čovečijeg, sa imenom Isus Hristos.

Presveta Deva Marija je pristala na to tek pošto je proverila Arhangela. Jer ona se tajno zavetovala Bogu da će uvek biti devojka, a to je znao samo Bog, njen tobožnji muž Josif i ona sama. Ona je znala iz Biblije da se i đavo može javiti u obliku svetlog Angela.

Na praznik Blagovesti, Bogorodica je svojom poslušnošću Bogu ispravila Evin greh neposlušnosti. Eva je upotrebila svoju slobodu na zlo i na radost đavola, a Bogorodica je upotrebila svoju slobodu na svetu službu Bogu i smireno uskliknula “Evo sluškinje Gospodnje, neka mi bude po tvojoj reči!”.

Blagovesti se u pravoslavlju ubrajaju među dvanaest velikih praznika. Danas je crveno slovo u kalendaru.

Događaje Blagovesti opisuje jedan jevanđelista — apostol Luka. U svom jevanđelju on izveštava da je, u šestom mesecu po začeću pravedne Jelisavete, majke svetog Jovana Preteče, arhanđela Gavrila Bog poslao u Nazaret Devici Mariji sa vešću o predstojećem rođenju Spasitelja sveta:

I ušavši k njoj anđeo reče: Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama! A ona videvši ga, uplaši se od reči njegove i mišljaše: kakav bi ovo bio pozdrav? I reče joj anđeo: Ne boj se, Marija, jer si našla blagodat u Boga! I evo začećeš i rodićeš sina, i nadenućeš mu ime Isus. On će biti veliki, i nazvaće se Sin Višnjega, i daće mu Gospod Bog presto Davida oca njegova; I carovaće nad domom Jakovljevim vavijek, i carstvu njegovu neće biti kraja.

Prema određenom broju teologa, reči arhanđela Gavrila — „Raduj se, blagodatna!” prve su „dobre” vesti za čovječanstvo od pada Adama i Eve.

Praznik posvećen ženama

Prema narodnim običajima, danas žene ne bi trebalo da se češljaju, ali je zato poželjno umiti se na reci ili potoku. Takođe, ne bi trebalo biti velikih veselja. Pošto su u toku Vaskršnji post i nedelja tihovanja, mirovanja, običaj je da se ovaj dan proslavi u miru, bez velike pompe.

Žene koje žele da rode, a ne mogu, na ovaj dan treba da se pomole pored ikone Bogorodice. Novi početak je simbol ovog praznika, pa je čišćenje kuće poželjno. Izbacite sve ono nepotrebno i ono zbog čega se osećate loše.

Naši stari su verovali da od Blagovesti nastupa proleće, te da je gotovo sa hladnim vremenom i zimom. Smatralo se da na Blagovesti voćari treba da kaleme voće, a vinogradari da orežu lozu.

Blagovesti

Blagosvesti su praznik kada se Hrišćani podsećaju dolaska Arhangela Gavrila koji je Bogorodici javio blagu vest da će roditi Sina Božijeg.

“Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama” – ovim rečima arhanđel Gavrilo saopštio je Devici Mariji da je odabrana od Boga da rodi Božijeg sina, Isusa Hrista, Mesiju i Spasitelja sveta i čoveka.

Ovim je počela istorija spasenja ljudskog roda – Blagovesti se smatraju velikim i radosnim praznikom. Praznik najviše svetkuju žene, posebno nerotkinje, koje se mole Svetoj Bogorodici.

Prema narodnom verovanju, dok ovaj dan ne prođe, ljudi se još boje zime. Blagovesti su, uz Cveti, jedina dva dana kada je dozvoljeno jesti ribu tokom Vaskršnjeg posta.

Na Blagovesti, uoči Lazareve subote, u večernjim satima, u severnom Banatu se, ispred kuća, pale vatre „lazarice“, koje preskaču deca. Stariji se okupljaju na ulici, oko vatri, služe se kokice i krofne.

Običaj „Lazarice“ biće večeras upriličen u dvorištu Kulturnog centra, od 19 sati.

error: Content is protected !!