biblioteka kikinda

citalacki-klub-2

Po tradiciji, Biblioteka „Jovan Popović” veliku pažnju poklanja radu s najmlađim čitaocima. Tako već petu godinu zaredom ova ustanova ima pod svojim okriljem „Čitalački klubić”.  Taj klub upravo ovih dana upisuje nove članove, mališane uzrasta od četiri do 12 godina.

-Klub vodimo moja koleginica bibliotekarka Olivera Šunjica i ja- kaže direktorka Biblioteke Dunja Brkin Trifunović. -Dosad su se naše radionice odvijale petkom, a po prijemu novih članova uskladićemo buduće termine. Odziv je za sada dobar, ali se nadamo da će nam se još više mladih čitalaca odazvati. Cilj je da se deca oslobode, a ujedno i da zavole knjigu i čitanje. To ne podrazumeva samo rad na razvijanju njihovih čitalačkih navika, već i načina na koji čitaju.

Paralelno s razvojem ljubavi prema pisanoj reči, mališani izrađuju i čitalački dnevnik koji ne samo što je jasan pokazatelj pročitanog, nego ima i estetsku vrednost.

-Neka deca i kad prerastu uzrast s kojim radi naša radionica, a to je do dvanaest godina, vrlo često nam se vraćaju i asistiraju u radu našim bibliotekarima.Trenutno se ova aktivnost odvija samo u gradskoj biblioteci, ali i u našim ograncima mi kao biblioteka imamo nešto drugačije organizovanu, ali isto tako vrlo intenzivnu i plodnu saradnju s našim mladim čitaocima. Rečju: mi se ozbiljno igramo, znajući da se kroz igru najbolje uči. S predškolcima radimo na podsticanju rane pismenosti i to kroz skup brižljivo planiranih aktivnosti. Radimo u malim grupama i svakom detetu  smo maksimalno posvećeni- ističe direktorka Dunja Brkin Trifunović.

Kako se navodi u pozivu najmlađim čitaocima: „Ako tražite način da vaše dete zavoli čitanje, Čitalački klub je idealno mesto. Od čitanja se lepše raste, a prijave za radionicu su otvorene”. Osim lično u ovoj ustanovi kulture, prijave se mogu podneti i na mejl kultura@kibiblioteka.org.rs.

PREPORUKE ZA ČITANJE

Kad su u pitanju preporuke za najmlađe čitaoce, naša sagovornica navodi pre svih knjige: „Paja ne želi da deli igračke” Eve Brlek i Julije Kukec, potom „Uspavanku za miša” Jelice Greganović, knjigu „Arči i Dora” Gorana Markovića, „Čak i čudovišta peru zube” Džesike Martinelo i Gregora Mabira, potom „Miš lavljeg srca” Rejčej Brajt i Džim Fild, „Blago nama sa životinjama” Branka Stevanovića, a mlađim školarcima preporučuje knjigu Jasminke Petrović „Od čitanja se raste”, potom Igora Kolarova sa knjigom „Da, to su bizoni”, pa nezaobilaznog Uroša Petrovića s „Bajkama”, kao i Tijerija Roberehta s publikacijom „Vuk koji je ispao iz knjige”.

N. S.

 

dugalic (2)

Povodom Dana biblioteke „Jovan Popović” koji je 18 novembra, a ove godine biće obeležen dva dana ranije, predviđen je bogat kulturni program. Tradicionalno, oktobar kao mesec knjige i novembar u kome je dan naše biblioteke, ujedno su i period u godini kada ova ustanova mobiliše sve svoje potencijale, kako bi sugrađanima priuštila mnoštvo kvalitetnih sadržaja.

Među gostima koji su planirani za 16. novembar biće i glumac Nebojša Dugalić, koji će se našim sugrađanima predstaviti u sklopu poetsko-glumačkog programa. Dugalić je redovni profesor na Fakultetu savremene umetnosti za predmete gluma pred kamerom i javni i medijski nastup. Privatno, poznato je, otac je petoro dece, a na čelu je i Udruženja dramskih umetnika Srbije.

Posvećen veri, profesuri i roditeljstvu, ipak stiže da odgovori i na zahteve ovdašnjih reditelja i producenata, a ponekad i novinara. Sve je traženiji, i zapaženiji na malim i velikim ekranima. Stižu i zaslužena priznanja, za koja kaže da ga uvek iznenade jer im se ne nada.

U pauzi mnogobrojnih obaveza, a povodom predstojećeg gostovanja u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović”, uprkos preokupiranosti ovog glumca, ipak smo za „Komunu” uspeli da sa Dugalićem „an pasan”  razmenimo nekoliko rečenica o njegovoj glumačkoj poetici.

Čini se iz perspektive običnog gledaoca da vam je u poslednje vreme mnogo bliža televizija kao medij, nego film?

– Tu nema neke velike razlike, sličan je medij, kao i sredstva. Najvažnije je da se sada više radi, da postoje prilike da se neke nove generacije pokažu i da tako zaživi ta vrsta umetnosti, pošto je dugo bila skrajnuta, a evo sad, na svu sreću, to se pokrenulo, pa se nadam da će taj trend ostati i dalje.

Vi ste religiozan čovek, a da li su u koliziji gluma kao javni poziv i javni čin i vera kao intiman, lični čin?

– Ništa nije u koliziji ni sa čim ako čovek želi da se trudi oko pomirenja različitih stvarnosti, naprotiv. Ako želimo da sve ono što je drugačije doživimo kao potencijal i inspiraciju, onda ćemo i sopstveni prostor preosmišljavati i nadograđivati. To je jedini način da nekako napredujemo. Tako da ništa nije u suprotnosti ni sa čim. Mi pravimo suprotnosti.

Kako komentarišete to što još uvek slovite za miljenika ženskog dela publike?

– Ne bavim se time, verujte.

Kakvi su vam planovi u skorijoj budućnosti, jer, evo, gostujete i po unutrašnjosti?

– Ne znam ni ja, pošto mnogo toga se dešava. Nešto se otkazuje, nešto odlaže, nešto se novo događa, otvara, tako da – dinamično je, to je važno.

BROJNA PRIZNANJA

Ovaj rođeni Kraljevčanin, poznat po vanrednoj dikciji, dobitnik je prestižnih glumačkih priznanja. Među njima je i Zlatna antena „Ljubiša Samardžić“ za najbolju glavnu mušku ulogu u serijama „Vreme zla“ i „Državni službenik“. Uspešno se hvata u koštac i sa rediteljskim poslom. Između ostalih, potpisuje pozorišne predstave „Višnjik”, „Osvrni se u gnevu”, „Siroti mali hrčki”, „Putujuće pozorište Šopalović”, „Paviljon broj 6” i mnoge druge, po tekstovima najboljih dramskih stvaralaca Čehova, Simovića, Mihića…

 

 

Biblioteka 3

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ raspisala je nagradni konkurs za najbolji trejler za knjigu izdatu na teritoriji Republike Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Makedonije.

Trejler ne može biti kraći od 30 sekundi i duži od 10 minuta. Na konkursu mogu učestvovati autori do 20 godina starosti,a jedan autor može da učestvuje sa najviše 2 rada (jedan samostalni i jedan grupni s tim da grupu čini najviše sedam članova).

Radove slati putem elektronske pošte na: kultura@kibiblioteka.org.rs (koristiti wetransfer) najkasnije do 15. juna. Obavezno je napisati razred, školu i kontakt telefon i kratak opis trejlera. Naziv trejlera čine naslov knjige i ime autora/grupe autora trejlera.

Trejler je mora biti u rezoluciji visokog kvaliteta (full HD) i predstavlja originalan rad autora, dok je pomoć starijih, roditelja ili nastavnika dozvoljena, ali ideja i realizacija moraju biti autorove.  Autori koji pošalju svoje radove saglasni su da se njihov video objavi ili koristi kasnije u promotivne svrhe. Izabrane knjige mogu biti deo školske lektire.

Za više informacija putem mejla kultura@kibiblioteka.org.rs i broja telefona 0230/316-084.

error: Content is protected !!