Classic Layout

Biblioteka 7

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi danas je obeleženo 177 godina rada. Ove godine, u najstarijoj kulturnoj ustanovi u gradu, imaju poseban razlog za slavlje – u njihovom vlasništvu sada je osnivački akt Srpske čitaonice, prve biblioteke u našem gradu.

– Osnivački akt smo dobili od profesora Jefte Trifunca. On je u svojoj kućnoj biblioteci imao taj dokument koji je bio u vlasništvu njegovih predaka, osnivača Prve srpske čitaonice. U dokumentu je datum 1. maj 1845. godine i navedena su imena osnivača, kao i tadašnjeg učitelja, Lazara Kirića. Kirić je svoj dom ustupio za službeni prostor Čitaonice koja je tada imala 250 knjiga i nalazila se u današnjoj zgradi pozorišta. Čitaonica je nastala ne samo zbog želje tadašnjih studenata osnivača, da se obrazuju i šire svoje vidike, nego i kao simbol buđenja srpske naciopnalne svesti – rekao je direktor Narodne biblioteke, Brane Marjanović.

Svečanosti su, u ime lokalne samouprave, prisustvovali članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski, i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i mesne zajednice, Bogdan Tasovac.

Tasovac je istakao značaj Biblioteke kao okružne ustanove koja ima devet ogranaka i bogat književni, kulturni i izložbeni program. Valentina Mickovski obratila se nagrađenim đacima i pohvalila njihov talenat i želju da se, u vreme sve veće digitalizacije, bave umetnošću.

Povodom Dana Biblioteke i ove godine bio je raspisan konkurs za najbolje likovne i literarne radove na slobodnu temu, na srpskom i na mađarskom jeziku. Urednica kulturnog programa, Dunja Brkin Trifunović, istakla je da je na konkurs stiglo više od 200 radova iz čitave Srbije, iz Republike Srpske i Crne Gore.

– Dobili smo mnogo radova inspirisanih pročitanim knjigama, što nas je posebno obradovalo. Bilo je teško odabrati najbolje, pa smo odlučili da dupliramo druge i treće nagrade i da dodelimo mnogo pohvala, kako bismo podstakli najmlađe da nastave da stvaraju i učestvuju na našem konkursu.

Na likovnom konkursu, koji je bio namenjen samo predškolcima, ravnopravno su nagrađeni: Dragana Golić, Anđelija Stanišić, Teodor Cekuš, Jovana Pejić i Vera Janković.

Na literarnom konkursu, dobitnik prve nagrade među mlađim osnovcima je Lazar Reljin, učenik OŠ „Sveti Sava“. Drugo mesto pripalo je Kseniji Divljakov iz OŠ „Gligorije Popov“ iz Ruskog Sela“ i Neveni Vukelić, učenici OŠ „Jovan Popović“. Trećeplasirani su radovi Srne Jović iz Niša i Ognjena Perića iz OŠ „Vuk Karadžić.

U kategoriji starijih osnovaca, prvonagrađena je Sanja Čolović iz Čačka, drugo mesto podelile su Lena Davidović iz OŠ „Žarko Zrenjanin“ i Tara Petrović iz Niša, dok su trećeplasirane Teodora Simić iz Lapova i Nikolina Vasiljević, učenica škole „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

Među srednjoškolcima, najbolji rad napisala je Nikolina Pavlović iz Ćuprije, drugo mesto pripalo je Nataši Vuković iz SSŠ „Miloš Crnjanski“, a treće Mihailu Jovanoviću iz Kruševca i Nađi Toškov iz Zrenjanina.

Za radove na mađarskom jeziku, nagrađeni su učenici OŠ „Feješ Klara“ i OŠ „Mora Karolj iz Sajana. Zoltan Fekete osvojio je prvo mesto, Marija Kadar bila je drugoplasirana, a dve treće nagrade dobili su Petra Kovač iz Sajana i Mate Komarek. Svi nagrađeni dobili su knjige na poklon.

Današnja biblioteka u fondu ima 160 hiljada knjiga. Dan Biblioteke obeležava se na rođendan pesnika, književnika i revolucionara, Kikinđanina Jovana Popovića, čije ime nosi od 1952. godine.

staša terzin

U Kikindi živi trogodišnja Staša koja ima retko urođeno oboljenje- ahondroplaziju.

Odnedavno za ovu bolest postoji lek koji košta 270 hiljada evra godišnje, a dete bi trebalo da ga uzima do završetka razvoja.

Zato je u našem gradu formirano udruženje čije aktivnosti su usmerene ka tome da se sva deca sa dijagnozom koju ima i Staša, leče u Srbiji, o trošku države.

 

j_popovic3

U Osnovnoj školi „Jovan Popović“ danas je svečano – učenici, nastavnici i roditelji obeležavaju Dan škole, 72 godine njenog postojanja i rada. Tema proslave je „Škola nekad i sad“.

– I ove godine smo odlučili da organizujemo radionice jer tako uključujemo i roditelje. Danas će đaci u svakom odeljenju izraditi porodično stablo i od tih radova ćemo napraviti video zapis koji će ostati kao trajna uspomena – kaže direktorica, Jelena Krvopić.

U učionicama su se odvijale radionice na različite teme, pravio se i origami, a đaci su sa nastavnicima razgovarali i o tome kako su učenici nekada bili kažnjavani i sami davali predloge kakve bi danas mere trebalo da se primenjuju. Učenici četvrtog razreda i njihovi roditelji takmičili su se u igrama spretnosti u fiskulturnoj sali.

Đacima i zaposlenima Dan škole čestitala je članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu, Valentina Mickovski.

– Učenici i nastavnici izuzetno su predani i u nastavnim i u vannastavnim aktivnostima. Prvaci su, pre nekoliko dana, posetili korisnike Gernotološkog centra, izveli priredbu i poklonili im likovne radove, što govori o tome koliko se u školi radi na podizanju svesti i učenju dece pravim vrednostima, empatiji i brizi o starijima, što me posebno raduje.

Članica Veća podsetila je da je lokalna samouprava uložila ove godine, dva miliona dinara u radove u školi. Ona je dodala da je ovo prilika da se odrede potrebe i prioriteti u čijem ostvarivanju Grad može da pomogne.

OŠ „Jovan Popović“ ima 302 đaka. U školi su ove godine zamenjeni prozori i deo krova iznad produženog boravka i kuhinje. Sada je potrebno zameniti krov i uložiti u uređenje unutrašnjost zgrade, kaže direktorica, a za novac će se konkurisati i kod republičkih i pokrajinskih fondova.

 

 

 

laza i paralaza 1

Sa predstavom „Laža i paralaža“, Narodno pozorište iz Kikinde učestvovaće na drugom Festivalu „Publikum“ u Kuli. Pored kikindskog Pozorišta, na „Publikumu“ će, odlukom selektora Kamenka Bertića, direktora Kulturnog centra Kula, nastupiti i Narodno pozorište „Toša Jovanović“ iz Zrenjanina, sa predstavom “Silvija”, subotičko Narodno pozorište sa „Izbiračicom“ i Šabačko pozorište koje će izvesti komad „Violina, daire i pegla“.

Specifičnost Festivala koji se ove godine odvija pod sloganom „Korak napred“, jeste da najbolju predstavu, ocenjivanjem, bira publika. Prošle godine Kikinđani su nastupili sa tragikomedijom „Smrt čoveka na Balkanu“ i zauzeli drugo mesto. Prvoplasirano je bilo Srpsko narodno pozorište koje je igralo „Autobiografiju“.

Festival „Publikum“ na sceni Kulturnog centra Kula održaće se od 22. do 26. novembra. Kikindsko pozorište će nastupiti treće festivalske večeri, 24. novembra.

 

 

 

TOZA 5

Sadašnji menadžment fabrike „Toza Marković“ preuzeo je rukovođenje u junu prošle godine kada je za v.d. direktora imenovan Branislav Bandić, postavljen na predlog nadležnih u „Srbijagasu“, većinskom vlasniku kikindske fabrike.

-Godina na izmaku za fabriku „Toza Marković“ nije bila loša- ocenjuje v.d. direktora Branislav Bandić. – Plan proizvodnje je ispunjen i sve je prodato, iako možemo da prodamo daleko više robe, ali nas zastarela tehnologija i oprema u tome sprečavaju. Planovi su da se oprema zameni mlađom, da se poveća količina i kvalitet robe i verujem da ćemo sve moći sve da prodamo i zauzmemo bolje mesto na tržištu nego što imamo sada. Ove godine prodali smo skoro 30 miliona komada crepa, a toliko smo i napravili. Za narednih mesec i po napravićemo još četiri i po miliona, verujem da ćemo i to prodati. Tržište raste, otvorili smo nova tržišta (Mađarska i jedan izvoz za Francusku), mogli bismo da prodamo 35 do 38 miliona komada crepa- uveren je Bandić.

-Ove zime neće biti zaustavljanja proizvodnje. Pravićemo malo veće zastoje jer hoćemo neku opremu da popravimo, da bude funkcionalna u jeku sezone, ali stajanja na 60 dana neće biti. Uvek će raditi jedna linija, dok se na drugoj bude radilo i sređivalo- objašnjava Bandić koji o dugovanjima „Toze“ kaže:

-Dugove smo dobrim delom vratili, za ovih 16 meseci koliko sam tu, vratili smo 220 miliona dinara. Vraćamo dugove po potpisanim sporazumima, očekujemo da će se u toku iduće godine vratiti 90 odsto tih dugova- rekao je v.d.direktora fabrike.

Kako navodi, „Toza“ ima 550 zaposlenih i otvorene konkurse za više pozicija.

-Primamo radnike na raznim pozicijama. Nedostaju nam inženjeri sa iskustvom, u creparskoj industriji teško ih je naći. Primamo radnike i u maloprodaji, na klasiranju, za rad na liniji- ističe Bandić.

Da je situacija u „Tozi Markoviću“ komplikovana i neizvesna pogotovo zbog krize sa gasom, ocenjuje predsednik Organizacije nezavisnog sindikata Zoran Sredojev.

-Ukoliko dođe do ozbiljnijih problema, mi svakako nismo fabrika prioriteta. Mogu reći da su zarade redovne, nema kašnjenja, a očekujemo da se tako i nastavi. Sa druge strane, vrlo su skromne, prosečna zarada u proizvodnji je nešto iznad minimalca, oko 40.000 dinara. Tehnologija u fabrici jeste zastarela, ne vidim da će to da se poboljša jer smatram da kupovanje polovnih mašina nije poboljšanje- kaže Sredojev.

Javno preduzeće „Srbijagas“ nedavno je objavilo spisak najvećih dužnika, na kom su se našle i dve kikindske kompanije. Pored MSK, koji je najveći dužnik za gas, navedeno je i da „Toza Marković“ ima dospeli dug iz 2022. godine u iznosu od 399,5 miliona dinara.

 

 

ljubicasta

U Srbiji i u svetu 17. novembar se obeležava kao Dan prevremeno rođene dece. Kao podrška „malim divovima“ i njihovim porodicama, Gradska kuća u Kikindi večeras je osvetljena ljubičastom bojom. Akcijom „Ljubičasti novembar“ u Srbiji se, od 2015. godine, na taj način podiže svest o izazovima sa kojima se suočavaju prevremno rođene bebe i njihove porodice.

Ispred Gradske kuće, sa majkama i decom, rođenom pre vremena, razgovarala je Ramona Tot, u Gradskom veću zadužena za brigu o porodici, nacionalne manjine i rodnu ravnopravnost.

– Ovaj dan posvećen je najvećim borcima, onima koji se bore od prvog minuta života, a s njima i njihovi roditelji. U našem društvu nije dovoljno izgrađena svest o tome. Naša lokalna samouprava je tu da pruži pomoć od prvog trenutka ako je potrebno, naša vrata su otvorena za roditelje i najmlađe sugrađane.

Jedan od najvećih izazova za roditelje nakon prevremenog rođenja su nedostatak informacija i osećanja brige, straha i usamljenosti. Sandra Marković je majka devojčice koja sada ima osam i po godina.

– Rodila sam je u 36. nedelji. Dani strepnje i suza sada su iza nas i danas podršku dajemo majkama i očevima koji prolaze kroz isto iskustvo. Poručujemo im da se bore, da budu pored svoje dece i da ih samo prate, jer oni jesu snaga i jesu mali divovi jer su jedini kojima je život dat, a koji se odmah bore za njega – kaže Sandra.

Prevremeno rođenom smatra se svaka beba rođena pre punih 37 nedelja trudnoće. Procenat prevremeno rođene dece sa kasnijim dugoročnim zdravstvenim teškoćama kreće se od 30 do čak 60 posto, a mnogi razvojni problemi traju dugo, i često ostavljaju posledice za ceo život.

Svaka deseta beba na svetu rodi se pre vremena, što godišnje čini 15 miliona beba. Prema podacima Udruženja prevremeno rođene dece „Mali div“, svaka 11. beba u Srbiji rodi se pre vremena, što je četiri hiljade dece svake godine.

 

 

 

đorđe tešin

Na izbornoj konferenciji Gradskog odbora Socijalističke partije Srbije održanoj večeras u kikindskom Kulturnom centru, za predsednika tog odbora izabran je Đorđe Tešin. Da su u SPS-u u toku izbori na svim nivoima-  republičkom, pokrajinskom i lokalnim nivoima, napomenuo je Branko Ćurčić, potpredsednik Pokrajinskog odbora socijalista.

-U Kikindi smo imali privremeni organ u proteklim izborima i to rukovodstvo pokazalo se kao dobro i uspešno. Uglavnom će ti ljudi i nastaviti da vode Gradski odbor u Kikindi. Politička poruka koju šaljemo članstvu je poruka jedinstva, pre svega, jer nam je jedinstvo potrebno ne samo na partijskom nivou nego i na državnom. S obzirom na to da smo deo vladajuće koalicije u državi, potrebno nam je političko jedinstvo i stabilna situacija iz koje ćemo sve potencijalne probleme moći uspešno da rešavamo-istakao je Ćurčić.

Đorđe Tešin preuzeo je rukovođenje kikindskim odborom početkom godine.  Na izbornoj konferenciji izabrano je, pored predsednika još 40 članova Gradskog odbora.

-Nastojaćemo da menjamo način rada na lokalnom nivou, pre svega u gradskom odboru, misleći pre svega na pojačanje kontakata sa žiteljima grada i okolnih sela gde ćemo u direktnoj komunikaciji pokušati da prodremo do njihovih potreba, saznamo probleme i poteškoće i da radimo na njihovom rešavanju. I dalje ćemo biti lojalan koalicioni partner u gradskoj skupštini. Imamo četiri odbornika i dva člana Gradskog veća. Ja ću biti šef odborničke grupe i mislim da ćemo tu saradnju nastaviti uspešno i efikasno. Lojalnost sa naše strane, nikada se nije dovodila u pitanje, međutim radimo na tome da očuvamo sopstveni identitet i integritet naše partije- rekao je Tešin.

Prema njegovim rečima, po poslednjoj reviziji od letos, SPS ima oko 1.200 članova na teritoriji Grada Kikinde.

Svečanoj konferenciji su prisustvovali i funkcioneri koalicionih partnera SNS i SVM. U uvodnom delu konferencije, osim Branka Ćurčića, okupljenima se obratila i Stanislava Hrnjak, pokrajinska poslanica i poverenica Srpske napredne stranke u Kikindi.

Najavljeni dolazak Dušana Bajatovića, predsednika Pokrajinskog odbora SPS-a izostao je zbog obaveza, a među prisutnima su bili predsednik Okružnog odbora SPS Vitomir Vučković, direktor MSK Mirko Latinović, generalni direktor fabrike „Toza Marković“ Branislav Bandić, članovi Gradskog veća iz redova socijalista Ljuban Sredić i Stevan Iličić, kao i, ispred lokalne samouprave, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

 

 

Iako bez imperativa pobede, jer kako kažu zbog finansija nemaju ni srpskoligaške ambicije u pravom smislu tih reči, u novokozaračkoj Slobodi žale za celim plenom u derbiju s Karađorđevčanima. Međutim, s kakvim je pehovima počeo taj susret na „Iliji Panteliću”, a i kako je mogao završiti, čak je i bod na kontu Novokozarčana dobra uteha.

Već u petom minutu povredio se kapiten Slavko Ćulibrk, ubrzo je i napustio igru, a nakon pola sata isključen je Duško Vokić. I u tim okolnostima ređale su se silne prilike Novokozarčana, a za najboljeg strelca Nikolu Galića kao da je mreža gostiju bila ukleta. Nemoguće je i pobrojati šta je sve sjajni napadač promašio, a pridružio mu se i Vojislav Stanaćev koji je bio zamalo prekratak s tri metra. Grešio je i arbitar Džafić, ako ne u prvom delu kada je mogao pokazati na penal za domaćina, onda besumnje sredinom nastavka kada je Galiću protivnički čuvar u svom kaznenom prostoru naskočio na leđa i bukvalno ga pregazio. Na kraju, dotad neocenjeni golman Marko Živkov u dva navrata u poslednjih pet minuta spasio je svoj tim kada su svi već videli lopte u mreži, iako je Galić i u sudijskom dodatku još jedanput bio u prilici, ali nije se snašao u gužvi.

– Silno smo se potrošili tokom pola sata s igračem manje, a da ne pričam koliko prekaljeni Ćulibrk u odbrani znači za ekipu. Koncentracija nam je zbog toga pala pa momcima ne zameram na promašajima. Pred kraj smo mogli biti i kažnjeni. I u Idvoru ćemo odigrati maksimalno i nadam se uspešno završiti jesen a onda se pošteno odmoriti – kaže trener Slobodan Mitrović.

Male su šanse da Sloboda, koja je tokom jeseni ukupno devet od 14 kola bila lider vojvođanskog „Istoka”, prezimi na prvoj poziciji čak i ako slavi u Idvoru, jer teško je poverovati da će OFK Kikinda, sada vodeća, propustiti zicer na svom terenu u subotu kada će dočekati Proletera.

kutija zelja 4

Deda Mraz je danas doneo prazničnu kutiju želja u drvenu kućicu ispred Gradske kuće, gde ga je dočekao veliki broj mališana.

– Drago mi je što sam stigao u Kikindu. Osluškivao sam roditelje, bake i deke, i čuo sam da su ovde sva deca bila dobra. Trudiću se da ispunim sve želje i da uđem u svaku kuću u kojoj me očekuju sa poklonom. Pišite mi i ubacite svoja pisma u kutiju želja – rekao je Deda Mraz mališanima.

Mnogi su na doček Deda Mraza već doneli svoja pisma sa novogodišnjim željama. Sestre Helena i Hana, među prvima su ubacile svoja pisma. Helena je, kaže, poželela da dobije „deksiko dnevnik“, a Hana – jednoroga.

Već tradicionalna kutija želja koju postavlja Gradska uprava biće na trgu, u drvenoj kućici, do 11. decembra. Mališani do 10 godina ili njihovi roditelji, osim želje, treba da napišu i ime, prezime, godinu rođenja i adresu deteta, i ime i prezime roditelja ili staratelja.

Lokalna samouprava je, u prošlogodišnjoj akciji, podelila više od 5.700 paketića za najmlađe Kikinđane.

grad kikinda

Grad Kikinda učestvovao je na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine na kom su odobrena bespovratna sredstva za izradu planskih dokumenata. Tri miliona dinara opredeljeno je za izradu Prostornog plana grada Kikinde i 333.000 dinara za izradu izmene i dopune Plana generalne regulacije severoistočnog dela Kikinde.

-Prostorni plan je najvažniji strateški dokument koji se radi za administrativno područje grada Kikinde i kojim se određuju smernice za dalji razvoj delatnosti i namenu površina, kao i uslovi za održivi i ravnomeran razvoj na teritoriji grada. Prostorni plan je donet 2013. godine i pretrpeo je dve manje izmene koje su se odnosile na radne zone u naseljima Banatska Topola i Nakovo. Izrada Prostornog plana poverena je JP Zavod za urbanizam Vojvodine sa kojim je potpisan ugovor na iznos od 11,6 miliona dinara, od kojih Pokrajinski sekretarijat za urbanizam dodeljuje tri miliona bespovratnih sredstava. Cilj izrade novog prostornog plana je preispitivanje važećeg planskog rešenja, a njegovo donošenje je predviđeno do kraja 2023. godine- navodi Jelena Bajić Ivetić, sekretarka Sekretarijata za urbanizam, objedinjenu proceduru i izgradnju grada.

Plan generalne regulacije severoistočnog dela Kikinde usvojen je 2016.godine i pretrpeo je jednu manju izmenu koja se odnosila na sportsko-rekreativne površine u obuhvatu Plana.

-Cilj izrade izmena i dopuna ovog dokumenta je stvaranje planskog osnova za korišćenje prostora, a odnosi se na radne površine i dodatna pravila uređenja i građenja. Želimo da proširimo u radnoj zoni kod Baninija namenu kompleksa, odnosno da preispitamo mogu li još neke delatnosti da se obavljaju, a da budu kompatibilne sa postojećim stanjem. Donošenje ovog dokumenta planirano je početkom iduće godine-navodi Jelena Bajić Ivetić.

U toku javnog uvida oba planska dokumenta, mogućnost da se izjasne o predloženim urbanističkim rešenjima imaće sva zainteresovana pravna i fizička lica.