Classic Layout

Lovci 10

Lovci bratskog udruženja iz Knjaževca bili su gosti kikindskih lovaca  proteklog vikenda. Saradnja i druženje traju već 15 godina, a ovoga puta susret je protekao u lovu na zečeve i fazane u delu atara kod Galada. Za goste koji su prvi put lovili na našem području, iznenađujuće iskustvo bilo je loviti po banatskom dubokom oranju što je, kako su zaključili, daleko napornije nego loviti u brdima.

Susretu su prisustvovali i gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, Miroslava Narančić. Gradonačelnik Lukač i gost, predsednik Lovačkog udruženja i Skupštine opštine Knjaževac, Marko Stojanović, usaglasili su se na teme od zajedničkog interesa i dogovorili početak saradnje lokalnih samouprava.

Miroslava Narančić obećala je stručnu pomoć lovcima radi zaštite divljih životinja ograničavanjem i kontrolisanjem upotrebe hemijskih sredstava u poljoprivredi.

Lovačko udruženje Knjaževac osnovano je 1897. godine i jedno je od prvih u Srbiji. Lovište je locirano na istočnim padinama Stare planine, nadmorske visine od 400 do dve hiljade metara. Love se srne, lisice, divlje svinje, vukovi i jeleni. Udruženje gazduje na oko 60 hiljada  hektara površine i ima oko 400 članova.

Knjaževački lovci podelili su svoja iskustva u borbi protiv afričke kuge koju su, na njihovo područje, donele divlje svinje iz Bugarske. Intenzivnim lovom i smanjenjem populacije sprečeno je širenje bolesti na domaće svinje, istakli su gosti.

Lovci iz Kikinde podelili su svoju zabrinutost zbog smanjenja populacije divljači.

– U našem lovištu na opadanje broja divljači utiču intenzivna poljoprivredna proizvodnja na velikim parcelama, nekontrolisana upotreba hemijskih sredstava, uništavanje prirodnih staništa i nagli porasta broja šakala – rekao je predsednik Lovačkog udruženja „Kikinda“, Mladen Banjac.

Kako bi se ublažile posledice ovih pojava, preduzimaju se konkretne aktivnosti: love se štetočine, lisice i šakali, buše se bunari i iznosi hrana u lovište, postavljaju se pojila. U izradi veštačkih remiza – zasada za ishranu i zaklon divljači, kao i u pošumljavanju, kikindski lovci imaju pomoć lokalne samouprave, rečeno je na skupu.

Jedini način na koji Lovačko udruženje može da osvari prihod jeste lovni turizam koji će upotpuniti i proširiti turističku ponudu grada i u čemu je i lokalna samouprava prepoznala zajednički interes – rekao je Banjac. on je dodao da su, ove godine, u našem gradu lovili gosti iz Grčke, Kipra, Austrije i Crne Gore, i očekuje se dolazak grupe lovaca iz Mađarske.

Organizovano lovstvo na našem području započelo je 1885. godine osnivanjem  “Velikokikindskog lovačkog društva”, jednog od najstarijih u Srbiji.

Danas Lovačko udruženje „Kikinda“ broji oko 160 članova i gazduje lovištem „Varoški rit”, ukupne površine 30.529 hektara. Love se fazani, zečevi i srne.

Druženje članova udruženja iz Knjaževca i Kikinde nastavljeno je na večeri u lovačkom objektu na Mlaki. Dogovoreno je da kikindski lovci za tri nedelje otputuju u Knjaževac, u lov na vukove i divlje svinje.

 

Pijaca nova

Na sastanku predstavnika Ministarstva finansija i Udruženja pijačnih prodavaca Opstanak usaglašeno je da se do 31. decembra 2023. produži rok u kome obavezu fiskalizacije nemaju obveznici fiskalizacije koji se bave prometom dobara i usluga na pijačnim tezgama, rečeno je Tanjugu u ministarstvu.

Ministarstvo finansija će inicirati odgovarajuću izmenu Uredbe o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa na malo preko elektronskog uređaja.

Pijačni prodavci su bili izuzeti od primene novog zakona o fiskalizaciji do početka naredne godine, a sada će im biti rok produžen do kraja 2023. godine.

 

Melodianum Choir

Međunarodni festival horske muzike „Melodianum“ ove godine pored takmičarskog dela i tri koncertne večeri, obuhvatiće i predavanja eminentnih profesorki o horskoj muzici. Za takmičenje se prijavilo četrdesetak horova iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. O najboljim nastupima, u devet kategorija, odlučivaće osmočlani žiri na čelu sa prof. dr Biljanom Jeremić.

Za publiku će biti organizovane tri koncertne večeri. U petak u Hramu Svetog oca Nikole sa početkom u 20 sati biće upriličen nastup Hora pevačkog društva „Prepodobni Rafailo banatski“ iz Zrenjanina. U subotu, od 19 časova u Narodnom muzeju biće održan koncert Ženskog vokalnog sastava „Res Miranda“ iz Novog Sada i Muške vokalne grupe „Panonika“ iz Zrenjanina, a u nedelju, takođe u Muzeju od 19 sati, nastupiće Zrenjaninski kamerni orkestar sa „Biserima klasične muzike“.

-Hor „Res Miranda“ je osvojio Gran Pri našeg festivala prošle godine, pa ćemo im u subotu uručiti nagradu- kaže za Kikindski portal Marko Markovljev, direktor Kulturnog centra Kikinda.

-Za horske pevače i sve one koji su ljubitelji horske muzike, na ovogodišnjem festivalu imaćemo i dva predavanja odnosno radionice. Tema prof. dr Antoanete Radočaj Jerković biće „Horska umetnost iz različitih pespektiva“, a prof. dr Agote Vitkai Kučere „Glas kao čovekov najvažniji instrument“.

Počeli smo 2020. godine, za vreme pandemije, kada ni mnoge manifestacije koje su postojale, nisu mogle da se održe. Veoma smo zadovoljni što svake godine uvodimo neku novinu i postajemo značajno mesto u horskom i muzičkom svetu. Sledeće godine, nadam se, imaćemo više obrazovnih sadržaja, a u nekom budućem momentu očekujem da ćemo moći da takmičenje održimo i uživo- zaključuje Markovljev.

Organizator Festivala „Melodianum“ je Kulturni centar Kikinda, a pokrovitelji su Grad Kikinda i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

 

 

 

puder od ludaje 1

Poljoprivredno gazdinstvo Krstonošić posvećeno je proizvodnji zdrave hrane. Proizvodnju hladno ceđenih ulja, počeli su pre dve godine. Njihovi proizvodi naišli su na veliko interesovanje kupaca, a nedavno su proširili  asortiman proizvodnjom biljnih putera. Probna serija putera od semena ludaje golice planula je tokom proteklih Dana ludaje.  Ukusan i zdrav namaz proizveden je bez ikakvih dodataka, a pogodan je i za vegetarijanski ili postan režim ishrane.

-Dobija se od blago pečenog semena golice kada se samelje na mlinu velike snage i sa velikim brojem obrtaja. Nije potrebno dodavati ni kap ulja, nikakvu tečnost, ni zrno soli niti šećera, samo 100 odsto seme golice. Pomeša se sa sopstvenim uljem i pretvori u pastu, poput putera od kikirija,  istom tehnologijom se dobija.Neutralnog je ukusa, ni slano ni slatko. Kao namaz  je najpopularniji, a ima dosta recepata na internetu kako se sve može upotrebiti- kaže Vladimir Krstonošić.

Ovo poljoprivredno gazdinstvo  proizvodi hladno ceđenja ulja od osam vrsta sirovina- suncokreta, lana, kikirikija, konoplje, uljane repice, maka, uljane tikvice i crnog kima. Sve biljke uspevaju na severnobanatskim poljima.

-Neke od ovih uljarica sami proizvodimo, a neke nabavljamo u kompenzaciji za usluge ceđenja. Počeli smo pre tačno dve godine, kada smo krajem novembra nabavili presu u čemu nam je značajno pomogao konkurs grada. Proizvodimo i proteinska brašna od pet vrsta uljarica. U početku je prodaja nadmašila naša očekivanja, a sada se to stabilizovalo. U međuvremenu smo počeli smo da snabdevamo jednu prodavnicu zdrave hrane u Beogradu i jednu u Kosovskoj Mitrovici.

Golica je specifična vrsta bundeve čije seme nema opnu. Seme je bogato aminokiselinama, zdravim masnoćama, proteinima i vitaminskim kompleksom. Pored putera od semena ludaje golice, PG Krstonošić proizvodi i puter od kikirikija.

Teglica od 280 grama putera od semena bundeve košta 650 dinara, dok teglica od 300 gr putera od kikirikija staje 400 dinara. Ista je zapremina, ali razlika u masi nastaje zbog toga što kikiriki sadrži veći procenat masnoće, a ludaja suve materije. Cene ulja kreću se od 350 dinara za ulje od suncokreta ili uljane repice (0,75 l) pa do najskupljeg- ulja od crnog kumina (1 dl košta 800 dinara i 2,5 dl 1800 dinara).

 

povratak na selo

Selo hvali, a u gradu živi- ne važi u slučaju porodice Ćuk. Ivana i Goran, roditelji četvorogodišnje Sare i tromesečne Sofije, odlučili su da svoju porodičnu oazu naprave na selu. Tu su videli mogućnost da žive komfornije, zdravije i deci pruže svakodnevni dodir sa prirodom.

Goran je kao dečak sa porodicom izbegao iz Hrvatske, a Ivana je iz Novog Kneževca. Posle podstanarskog života u Kikindi, priliku da dođu do svog krova nad glavom pružio im je program dodele seoskih kuća izbeglim licima koji je Komesarijat za izbeglice realizovao sa Gradom.

Svoj dom su pronašli u Ruskom Selu.

Penzioneri Kikinda 4

Predstavnici Grada Kikinde, Gradskog udruženja penzionera i Kulturnog centra Kikinda danas su bili gosti Udruženja penzionera u Temišvaru povodom njihove slave, Svetog Nikole.

– Ovo je, zapravo, nastavak saradnje jer se nismo posećivali u vreme pandemije. Naši prijatelji iz Temišvara bili su u Kikindi u toku Dana ludaje i sada im mi, za njihovu slavu, uzvraćamo posetu. Negujemo lepe veze koje se ne svode samo na druženje; trudimo se da, sa zajedničkim projektima apliciramo kod nevladinih organizacija u Rumuniji i Srbiji – rekao je Milan Periz, predsednik kikindskog udruženja penzionera.

Povelju o saradnji dva udruženja potpisala su pre više od decenije. Nikolae Vlad, predsednik udruženja penzionera Temišvara, pozdravio je goste i poželeo da se lepa saradnja nastavi još dugo godina.

Događaju su prisustvovali i predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan, sekretari sekretarijata, Miroslava Narančić i Bogdan Tasovac, i direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

– Članove dva udruženja povezuju zajedničke aktivnosti i druženje koje je  izuzetno značajno za građane trećeg doba. Pokazali smo da podržavamo i pomažemo naše Udruženje penzionera i sada, i na ovaj način, želimo da promovišemo saradnju dva grada – rekao je Mladen Bogdan.

U programu proslave nastupili su horovi i folklorna grupa kikindskog Udruženja, i uručene su zahvalnice, a zatim su gosti i domaćini posetili Božićni vašar.

migranti u muzeju

Zanimljiva muzejska tura –od upoznavanja sa istorijatom grada i lokalnim nasleđem kroz stalnu muzejsku postavku, preko učešća u radionici istraživanja sovinih gvalica pa do izložbe o fudbalu „Zbirka u šesnaestercu” organizovana je danas za grupu od 24 migranata iz Maroka i Avganistana. Među posetiocima kikindskog Narodnog muzeja bio je i  Salman Ahnuš (25) iz Maroka. Pre skoro dva meseca napustio je rodnu zemlju, a u Prihvatnom centru u Kikindi boravi  tek pet dana.

-Kikinda kao mali grad mi se sviđa i u kampu su prijatni prema nama. Ovo je lepa prilika da naučim nešto više o kulturi i istoriji Kikinde. Naša kultura se dosta razlikuje. Završio sam za kuvara. Želim da idem u Italiju, tamo imam prijatelja koji će me zaposliti da radim građevinske poslove. Maroko je otvorena zemlja za turiste, ali je tamo skup život, mladi ljudi nemaju posla, loša je ekonomska situacija. Tamo su moja žena i sin, očekujem da mi se kasnije i oni pridruže u Italiji- rekao je Ahnuš.

Jelena Stanarević iz Humanitarnog centra za integraciju i toleranciju podseća da je i prošlogodišnja organizovana poseta migranata muzeju imala pozitivan odjek.

-Posetu muzeju organizovali smo u sklopu inkluzije i integracije. Želeli smo da uključimo izbeglice iz Prihvatnog centra u Kikindi, da im ulepšamo dan i da nešto nauče o gradu u kom se nalaze.  U poseti je 12 migranata iz Maroka i 12 iz Avganistana. Trenutno je u Prihvatnom centru u Kikindi oko 400 migranata iz Bangladeša, Indije, Sirije, Pakistana, Avganistana, Maroka- rekla je Stanarević.

Obilazak Muzeja započet je upoznavanjem sa nezaobilaznom muzejskom atrakcijom, mamuticom Kikom.

-Drago nam je da migrantima ukažemo dobrodošlicu. Mislim da je važno da budemo gostoljubivi i pokažemo im nasleđe grada u kom trenutno borave. Prema novoj definiciji donetoj letos na generalnoj konferenciji IKOM-a, muzej je otvoreno i inkluzivno mesto čiji je zadatak da ugosti kako redovne posetioce, tako i marginalizovane i manjinske grupe- ukazao je Dragan Kiurski, kustos pedagog Narodnog muzeja.

 

 

P1100836

Radnici javnih preduzeća „Kikinda“ i „Toplana“ biće bolje plaćeni za dežurstva, noćni rad, rad vikendom i praznicima, povećana su im solidarna davanja i izdvajanja za lečenja i oporavak u banjama. Imaće i prava na slobodne dane za proces vantelesne oplodnje i brigu o deci, kao i stopostotnu nadoknadu u slučaju lečenja od maligniteta. Sve ovo obuhvaćeno je novim kolektivnim ugovorima koji su danas, u Gradskoj kući, potpisali predstavnici Grada Kikinde, dva javna preduzeća i Saveza samostalnih sindikata.

Potpisivanju su prisustvovali gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika.

– Napravili smo još kvalitetniji, bolji kolektivni ugovor, i postigli smo dogovor u korist svih zaposlenih u ovim javnim preduzećima. Smatram da, zajedničkim trudom i razgovorom, uvek možemo da dođemo do najboljih mogućih rešenja, kako za položaj zaposlenih, tako i za poboljšanje usluga koje ova preduzeća pružaju građanima Kikinde – izjavio je Lukač.

Novi kolektivni ugovori važe tri godine. Prethodno su već potpisani sa direktnim budžetskim korisnicima, a sada je to učinjeno i sa preduzećima čiji je osnivač Grad i koja zapošljavaju više od 200 ljudi.

Dijana Jakšić Kiurski naglasila je da su odredbe ugovora usklađene sa svim zakonskim i podzakonskim aktima, kao i da njihova realizacija neće ugroziti finansijsku stabilnost i likvidnost ovih preduzeća.

– U novim ugovorima takođe su čvršće definisani određeni kriterijumi, da ne bi bilo zloupotrebe, kako bi pomoć dobijali oni kojima je zaista potrebna – rekla je zamenica gradonačelnika. – Kada je reč o osnovama za povećanje zarade, data su i veća prava u odnosu na to kako nalažu Zakon o radu i granski kolektivni ugovor. Posebno je stavljen akcenat na zdravstvenu zaštitu zaposlenih jer je radnik najvažniji resurs. Za svaku pohvalu je to što će na teret poslodavca biti obezbeđena sredstva za preventivne preglede i za prevenciju radne invalidnosti. Svi radnici, poslovodstvo, osnivači i reprezentativni sindikat zadovoljni su potpisanim kolektivnim ugovorima.

Sa zamenicom gradonačelnika složio se i predsednik Osnovne organizacije Samostalnih sindikata za komunalne delatnosti u Javnom preduzeću „Kikinda“, Nikola Vojnović. On je ocenio da je novi kolektivni ugovor jedan od najboljih i da su u sindikatu zadovoljni postignutim.

Predsednik Veća Saveza samostalnih indikata za Kikindu, Čoku, Novu Crnju i Novi Kneževac, Ilija Drljić, istakao je da su danas potpisani kolektivni ugovori među najboljima u državi i da je Grad pokazao visok nivo razumevanja kada je u pitanju briga o zaposlenima.

– Dobijena su povećanja zarade od pet do deset odsto po satu za dežurstva. Za  rekreativni oporavak i odmor u fond se izdvaja 0,75 odsto; solidarno davanje, koje se redovno isplaćuje, povećano je na 41 hiljadu dinara. Topli obrok sada je definisan na 250 dinara dnevno, a regres će biti 75 odsto prosečne bruto  zarade u Republici uvećane za 33 hiljade, što je sada oko 89 hiljada dinara na godišnjem nivou. Povećane su i naknade za prekovremeni rad, rad subotom i na državni praznik, prve dve 30, a za rad na praznik 120 odsto. Posebna briga iskazana je za akutne problem i proširenje porodice: za vantelesnu oplodnju dobijaće se deset radnih dana, do sada se nisu dobijali slobodni dani, a za brigu o detetu do 12 godina, obezbeđeno je pet radnih dana – objasnio je Drljić.

On je dodao da su kolektivni ugovori sa direktnim budžetskim korisnicima veoma slični danas potpisanima, osim u delovima izdvajanja za topli obrok i regres i solidarnih davanja koja su, kod njih, nešto manja. U ovom Sindikatu su, kažu, zadovoljni što Grad poštuje odredbe potpisanih ugovora, pa se i njihova realizacija nikada ne dovodi u pitanje.

U subotu u „Jezeru”. „Kikindska zlatna rukavica”

Naš grad i Bokserski klub Odred 45 biće i ovog decembra domaćini „Kikindske zlatne rukavice”. Početak nadmetanja zakazan je za subotu u 14 sati pod svodovima dvorane „Jezero”.

– Biće održano i završno kolo Lige, a ujedno i svi ti mečevi u okviru su „Kikindske zlatne rukavice”. To nam predstavlja veliku čast i obavezu. U konkurenciji je 130 klubova, a svega je 10 kola Lige pa poveravanje organizacije našem klubu znači i priznanje dosadašnjeg rada nama u Odredu – kaže Milan Škapik predsednik Odreda 45 i zahvaljuje Gradskoj upravi na podršci.

Karatistima Feniksa 34 medalje

Proteklog vikenda u Kaću, u dvorani „Hram” održan je međunarodni turnir „Panter open” u organizaciji istoimenog karate kluba iz Budisave i Karate saveza Vojvodine, na kojem se okupilo više od 400 takmičara iz 38 klubova iz Srbije te Bosne i Hercegovine. Kikindski Karate klub Feniks učestvovao je sa 42 takmičara u svim uzrasnim kategorijama i disciplinama i u ukupnom plasmanu zauzeo drugo mesto. Zbirno je Kikinđanima pripalo 34 medalje. Poletarcima 11, pionirima osam, nadama dve, kadetima četiri, juniorima šest i seniorima tri odličja.