Classic Layout

Kviz-svi

U velikom finalu kviza “Moja Kikinda: Otkrijmo gde živimo”, održanom danas u Kulturnom centru, sve četiri ekipe pokazale su izuzetno znanje i konačni plasman bio je neizvestan do poslednjeg trenutka. Prvo mesto osvojila je ekipa Gimnazije „Dušan Vasiljev“. Drugoplasirana je bila ekipa OŠ “Vasa Stajić” u Mokrinu, na trećem mestu su đaci iz Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, a na četvrtom OŠ „Žarko Zrenjanin“.

Prvoplasirani – ekipa Gimnazije “Dušan Vasiljev”

Kviz je namenjen završnim razredima osnovnih i početnim razredima srednjih škola i ove godine je, u organizaciji Kancelarije za mlade Grada, održan deseti put.

Drugo mesto – OŠ “Vasa Stajić”

– Ove godine prijavile su se ekipe iz 14 škola sa teritorije grada. Naš cilj je da podstaknemo mlade da steknu što više znanja o kulturnom, istorijskom i geografskom nasleđu grada – rekla je Dunja Ćešić, koordinatorka Kancelarije.

Trećeplasirani – Tehnička škola “Mihajlo Pupin”

Finalu je, u ime lokalne samouprave, prisustvovao Tihomir Farkaš, član Gradskog veća za resor obrazovanja.

– Mi smo jedna od malobrojnih lokalnih samouprava koja, na ovakav način, uključuje decu u upoznavanje grada i njegove prošlosti. Uživao sam u tome koliko su đaci pokazali znanja i koliko su dobro pripremljeni, što je, takođe i zasluga njihovih profesora, kao i u samom kvizu, koji je osmislio profesor Miroslav Grujić – naveo je Farkaš i dodao da će podrška Grada u ovakvim aktivnostima biti kontinuirana.

Četvrto mesto – OŠ “Žarko Zrenjanin”

Najveći uspeh kviza je, osim njegovog trajanja, znanje koje mladi stiču o svojoj lokalnoj sredini, rekao je profesor Grujić, koji kviz priprema i vodi od samog početka.

– To je moja misija kao profesora geografije, sam sebi sam to zacrtao, da edukujem decu da što više znaju o sredini u kojoj žive i ovaj kviz je nastao iz te ideje. Ovo je lep način da mladi upiju mnogo znanja. Puno oni znaju o Parizu, Londonu, Njujorku, ali treba da imaju znanje i o sredini u kojoj žive. Mislim da je moja misija urodila plodom. Ove godine je bilo veoma napeto u polufinalnim takmičenjima, a i danas je bilo vrlo neizvesno do samog kraja. Deca vole da učestvuju u ovom kvizu, dobrovoljno se javljaju i jako se raduju kad uspeju da postanu deo tima svoje škole. Ovo je divan dan za kikindsko obrazovanje i Kikinđani mogu da budu ponosni na ove mlade ljude – rekao je profesor Grujić.

Jedna od najsrećnijih učesnica danas je bila Mina Radivojša iz pobedničke ekipe Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

– Bilo je teško, ali zabavno i jako poučno – kaže Mina. – Veoma je važno da znamo mnogo o svom gradu i da sa ponosom to širimo dalje.

Sve četiri ekipe finalista na poklon će dobiti klima uređaje, kao i vaučere: prvoplasirani za „Sport Vision“, drugoplasirani za DM, ekipa koja je zauzela treće mesto nagrađena je i vaučerima u firmi „BUS Computes“, dok su đaci koji su zauzeli četvrtu poziciju dobili večeru u restoranu „Slap“.

S. V. O.

zeleznicna-novi-sad

Vlada Srbije objavila je sva dokumenta Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koja se tiču mogućeg izvršenja krivičnog dela povodom obrušavanja nadstrešnice na staničnoj zgradi u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.

Na sajtu Vlade Srbije ukupno je 195 dokumenata, navedeno je u saopštenju vlade.

Link ka dokumentima:

https://www.srbija.gov.rs/dokument/843976/dokumenta-ministarstva-građevinarstva-saobracaja-i-infrastrukture-koja-se-ticu-moguceg-izvrsenja-krivicnog-dela-povodom-pada-nadstresnice-na-zeleznickoj-stanici-u-novom-sadu-1-novembra-2024-godine

20241211-101637-768x432

Projekat STOP FIRES – Jačanje organizacija u zaštiti od požara, broj projekta HUSRB/23R/11/086, realizuje se u okviru programa Interreg VI-A IPA Mađarska-Srbija program i okuplja partnere iz Srbije (JP „Vojvodinašume“, Fond za evropske poslove i razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Sektor za vanredne situacije) i Mađarske (KEFAG d.o.o za šumarstvo i drvnu industriju iz Kiškunšaga) s ciljem povećanja otpornosti životne sredine na klimatske promene i unapređenja prevencije rizika kroz efikasnije upravljanje požarima i bolju pripremljenost za vanredne situacije.

Dana 11. decembra 2024. godine, u Kečkemetu, u organizaciji KEFAG-a d.o.o za šumarstvo i drvnu industriju iz Kiškunšaga, održana je otvarajuća konferencija projekta STOP FIRES.

Otvarajuća konferencija bila je prilika za predstavljanje plana aktivnosti projekta i inovativnih metoda za prevenciju i monitoring šumskih požara. Učesnici su upoznati sa naprednim strategijama i tehnologijama koje mogu doprineti boljem reagovanju u kriznim situacijama, kao i sa rešenjima za rano upozoravanje na potencijalne rizike. Doprinos celokupnoj konferenciji dali su i stručnjaci i predstavnici ključnih institucija, predstavljajući u svojim prezentacijama širok spektar tema vezanih za moderne pristupe u prevenciji požara, napredne tehnologije za monitoring i specifične primere dobre prakse iz prethodno realizovanih projekata.

Projekat STOP FIRES potvrđuje spremnost svih partnerskih organizacija da zajednički rade na izgradnji otpornijih zajednica, primeni savremenih metoda i kreiranju održivih rešenja za upravljanje požarima i reagovanje u vanrednim situacijama.

Implementacija projekta počela 1. jula 2024. godine i trajaće 24 meseca, do 30. juna 2026. godine. Ukupan budžet projekta iznosi 1.635.275,68 evra, od čega je 1.389.984,32 EUR obezbeđeno iz sredstava Evropske unije.

Interreg VI-A IPA program Mađarska-Srbija sprovodi se u okviru finansijskog okvira Evropske unije 2021-2027, u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Na osnovu „podeljenog sistema upravljanja“ zemalja učesnica – Mađarske i Srbije, Program finansira i podržava projekte saradnje organizacija koje se nalaze u programskom području – u Mađarskoj: Županiji Čongrad-Čanad i Županiji Bač-Kiškun, i Srbiji: Zapadnobačkom okrugu, Severnobačkom okrugu, Južnobačkom okrugu, Severnobanatskom okrugu, Srednjebanatskom okrugu, Južnobanatskom okrugu i Sremskom okrugu. Program doprinosi razvoju stabilnog regiona koji sarađuje i opštem kvalitetu života u pograničnom regionu.

Takođe, Program pospešuje ekonomsku saradnju organizacija iz dve zemlje, neguje zajednički identitet i kulturno-istorijsko nasleđe pograničnog regiona i doprinosi njegovoj ekološkoj održivosti i bezbednosti. Za više informacija posetite: www.hungary-serbia.eu.

Izvor: Gradske info

Foto: Ustupljena fotografija

Dusan-Vasiljev-(1)

Grad Kikinda raspisao konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2024. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.
Izdavači i autori mogu poslati knjige početiri primerka po pojedinačnom naslovu, tri za žiri i jedan za biblioteku na sledeću adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23.300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 14. februara 2025. godine. Žiri će ocenjivati pristigle radove u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, Selimir Radulović, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je Odlukom Kulturno prosvetne zajednice Kikinde 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika, tj. pesnika ekspresionističke ideologije. Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novom Pravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku. Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović i drugi.

Nagrada će biti dodeljena 27. marta 2025. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.

 

bogdan-busteri-(4)

Predškolci kikindskih vrtića dobili su buster i bojanku „Pažljivko“ u okviru akcije lokalne samouprave čiji je cilj bolja bezbednost dece u saobraćaju. Mališani u vrtićima „Poletarac“ u Kikindi i „Lastavica u Banatskom Velikom Selu, gradonačelnika Mladena Bogdana, člana Gradskog veća Miroslava Dučića i predstavnici Savet za bezbednost u saobraćaju i Odeljenja saobraćajne policije u Kikindi, goste su dočekali pesmom.

U ime dece, ali i roditelja na poklonima je zahvalila direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić.

-Vaspitači u našim vrtićima svakodnevno decu uče o pravilima ponašanja u saobraćaju. Naš zajednički zadatak je, ne samo vaspitanje, obrazovanje, zdravlje i sreća, nego i bezbednost naših mališana u vrtićima, ali i automobilima kojim ih roditelji dovoze do vrtića – navela je Kristina Drljić.

Sedišta se dodeljuju četvrtu godinu zaredom, a za ovu namenu obezbeđeno je milion dinara iz sredstava koji se lokalnoj samoupravi vraćaju od naplaćenih saobraćajnih kazni.

-Želja nam je da deca budu što bezbednija i ova akcija je pravi način da podignemo svest koliko je važno koristiti bustere prilikom prevoženja mališana u automobilima. Deca, stari i pešaci su najugroženiji učesnici u saobraćaju i na nama je da se potrudimo i da, u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja, njihova bezbednost bude što bolja. Cilj je da do 2030. godine nemamo nijedno poginulo dete u saobraćaju u našoj zemlji – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Busteri su obezbeđeni za 443 predškolaca u 18 vrtića.

A.Đ.

 

ena-gogicc-(2)

Sugrađanka Ena Gogić (15) osvojila je titulu laureata i prvo mesto na Internacionalnom takmičenju „THALIA AWARD“. Ena je je pevala pesme „Kruna“ na maternjem jeziku, i „La la love“  u kategoriji svetski hit. Ovom prilikom Ena želi posebno da se zahvali svojoj profesorici pevanja Anđeli Ninković koja ju je pripremala za takmičenje.

 

Onlajn nadmetanje organizuje „THALIA ART DEVELOPMENT FULCRUM“ i od 2020. godine održava tri puta godišnje. Deo je prestižnog internacionalnog festivala „ANGEL VOICE“ čiji je domaćin Beogradu svakog aprila i septembra.

U finalu je bilo 250 učesnika u disciplinama: muzika ,pevanje i instrumentalno izvođenje, pozorište i slikarstvo. Takmičili su se mladi iz Crne Gore, Srbija, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Severne Makedonije, Rumunije, Bugarske, Moldavije, Estonije, Turske, Kipra, Ukrajine, Mađarske, Čilea, Italije, Tajlanda i Poljske.

 

Jefimija

Studio plesa „Jefimija“ u Ruskom Selu organizuje Novogodišnji festival plesa u nedelju, 15. decembra, od 17 sati, u Osnovnoj školi „Gligorije Popov“. Pored članova Studija, nastupiće i vrtić „Bubamara“; KUD „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, Plesna škola „Dance N Soul“ i Kikindsko gimnastičko sportsko udruženje.

Organizatori najavljuju da je Festival donatorskog karaktera. Cena ulaznice biće 350 dinara, a prikupljen novac biće upućen vrtiću „Bubamara“ u Ruskom Selu.

Milos-Paovic

Kikinđane je danas rastužila vest o odlasku poštovanog profesora, dugogodišnjeg direktora Istorijskog arhiva i istaknutog kulturnog radnika, Miloša Paovića.

Profesor Miloš Paović preminuo je u 81. godini, u porodičnom domu, posle kratkog lečenja u kikindskoj bolnici.

Rođen je u Arilju, a u Kikindu se, zbog posla svog oca, doselio sa porodicom i ovde je završio Gimnaziju „Dušan Vasiljev“. U istoj školi je i radio, posle diplomiranja na novosadskom Filozofskom fakultetu i sticanja zvanja profesor srpskog jezika i književnosti. Bio je omiljeni profesor generacijama gimnazijalaca.

Bio je i veoma angažovan u kulturnom životu grada: u Kulturno-prosvetnoj zajednici i u Narodnom pozorištu, gde je bio aktivan u Upravnom odboru i Umetničkom veću.

Iza sebe je ostavio suprugu i ćerku. Datum sahrane biće naknadno saopšten.

(Foto: privatna arhiva, FB stranica)

 

tera-tamara-(2)

U specijalnoj epizodi emisije „Radna akcija sa Tamarom”, uređen je zapušteni objekat u okviru Ateljea Tera namenjen održavanju različitih aktivnosti, kao i edukaciji dece i osoba sa posebnim potrebama. Za deset dana rada Tamarini majstori su renovirali i uredili objekat za profesore i decu.

-Sve dobre priče kreću kreću slučajno ali sa dobrim razlogom uz inicijativu entuzijasta koji veruju u to što rade, a ova naša je protekla ovako. Krajem maja 2023 kontaktirali smo Tamaru i ekipu emisije „Radna akcija sa Tamarom”, posle njene posete Centru Tera, za pomoć oko objekta „zimskog ateljea i portirnice” sa idejom da ga pretvorimo u multifunkcionalni, edukativno-rezidencijalni objekat u kom bi se održavale različite edukativno-radioničarske aktivnosti za decu, mlade i osoba sa invaliditetom, ali i drugih socijalnih grupa i u čijem drugom delu bi se napravio smeštaj za mentore, edukatore i volontere u programskim aktivnostima.

– Tada nismo znali za postojanje „specijal” emisija te smo stidljivo pitali da li postoji i podrška institucijama, pravnim licima. Na našu sreću Tamara je reagovala pozitivno i veoma zainteresovano za ovaj društveno odgovorni projekat, sa napomenom da bi se sve moralo realizovati naredne, 2024. godione jer je produkcijska šema za 2023. već bila zaključana- objašnjava Aleksandar Lipovan, direktor CLPU „Tera”.

U međuvremenu, Ministarstvo kulture odobrilo je tri miliona dinara za projekat rekonstrukcije starog krova na istom objektu, po Konkursu za zaštitu kulturnog nasleđa Republike Srbije. Grad Kikinda i JP Kikinda su projekat pomogli obezbeđivanjem dela građevinskog materijala, kao i angažovanjem radnika na poslovima postavljanja izolacije, vodovoda i kanalizacije.

-Početkom septembra 2024, za deset dana rada Tamarini majstori su renovirali i uredili objekat za profesore i decu i staru portirnicu vratili prvobitnoj nameni, nakon čega su usledili radovi na krovu.
Da zadovoljstvo bude veće, dobijamo poziv iz Serbia Better Energy kompanije da će nam uz podršku USAID na krov objekta postaviti i solarne panele kako i objekat bio energetski efikasniji i upotrebljiv tokom cele godine. Da se lepe priče nižu, pre nekoliko dana dobijamo informaciju da su nam po konkursu ASITEŽ fondacije odobrena sredstva za osnivanje Omladinskog kluba Tera čije će sedište upravo i biti renovirani objekat i gde praktična primena već biti vidljiva početkom 2025- najavljuje Lipovan.

Foto: Printskrin Prva TV

U Teri dodaju da su izuzetno zahvalni Tamari i čitavoj ekipi emisije, kao i svim sponzorima koji su učestvovali, i da su presrećni što se misija Tere prepoznaje i prihvata.

Za ovu renomiranu ustanovu kulture, nije sam kraj godine obeležen dobrim vestima. takav će biti i početak iduće, kada će skulpture nastale na „Terinom” simpozijumu biti izložene u Kulturnom centru Srbije u Parizu, o čemu smo već pisali.

istok

Jesen na vojvođanskom „Istoku” nisu obeležili naši klubovi, ali neće biti ni ugroženi ispadanjem, barem dok ne odmakne prolećni deo.
SLOBODA
Sloboda je najbolje plasirana ekipa sa šire teritorije grada. Novokozarčani su jesen okončali na sedmom mestu, ostvarili su po šest pobeda i remija, uz tri poraza.
– Letos smo dobro odradili pripreme, imali i odličan odziv igrača, na svakom treningu bilo ih je više od 20, međutim u sezonu nismo ušli prema očekivanjima. U prva tri kola uzeli smo tek bod – kaže trener Slobodan Mitrović.
Ne potencira trener Slobode, ali treba napomenuti i da raspored nije išao na ruku njegovoj ekipi. Upravo na startu, Novokozarčani su odmerili snage s tri najbolje ekipe u tom periodu. Rivali su im bili Omoljičani, koji sada zimuju na vrhu, a remizirali su s njima kod kuće. Potom su poraženi u Vlajkovcu od Jedinstva koje je imalo silovit start, u prvih šest kola izelo je 15 bodova, a onda je Sloboda poražena od Srpskocrnjana koji su najveći deo jeseni bili lideri.
– Imali smo kasnije i seriju od četiri remija, koja je bila u sklopu još dužeg niza od osam utakmica bez poraza. Drugi deo jesenje polusezone bio je mnogo uspešniji za nas. U sedam utakmica osvojili smo 16 bodova, a izgubili smo minimalcem jedino u Žitištu od Begeja koji je na kraju jeseni drugoplasirani tim. Na samom kraju, 4:0 slavili smo na najbližem gostovanju, u Ruskom Selu, pa s 24 boda mirno zimujemo. Cilj nam je zadržati igrački kadar i uz, možda, neko pojačanje, boriti se na proleće pošteno i za svaki bod – jasan je Mitrović.
CRVENA ZVEZDA
Start Ruskoselaca bio je furiozan, u prva četiri kola zabeležili su sve pobede, a u petom remizirali na teškom gostovanju u Starčevu. Srpskoligaške ambicije nisu imali pa se činilo da će krojiti vrh i, eventualno, oprobati se u baražu na kraju proleća. Usledio je međutim pad forme i igre u stilu toplo-hladno uz izrazito loših 90 minuta na samom kraju jeseni, kada ih je Sloboda dotukla pomenutom četvorkom, pa Crvena zvezda zimuje na devetom mestu s 23 boda.
Ukupno gledano solidan je to skor, ali, i pored toga, došlo je do razlaza s trenerom Jovicom Lakićem koji pak nije bio raspoložen za komentar, a ostaje da se vidi ko će i s kakvim ambicijama povesti Crvenu zvezdu u nastavku sezone.
KOZARA
Dvojica trenera predvodili su Kozaru tokom jeseni. Posle Zorana Karanovića, koji je u šest utakmica uzeo četiri boda, kormilo je preuzeo Rade Medić, a potom su Velikoselci, u preostalih devet rundi, osvojili još 14 pa ih ukupno imaju 18 i na 10. su poziciji.
– Smatram da se Kozara nije konsolidovala letos i mojem prethodniku nije bilo lako raditi, ali kada se sve sabralo, bila je ovo zadovoljavajuća jesen za kolektiv koji ima dugačak staž, možda i najduži, u četvrtom stepenu, a i kulturu treniranja za razliku od većine klubova u okruženju. Kada govorim o periodu u kojem sam bio na klupi, moram napomenuti da su vremenom igrači shvatili šta od njih očekujem i to je donelo rezultate, a u poslednjih nekoliko kola došli smo i do dobre igre – veli Medić.
Stručnjak Velikoselca najavljuje i dopunsku selekciju igrača.
– Već jesenas imali smo veći broj mladih igrača koji više nisu imali pravo nastupa u kadetima pa su priključeni prvom timu i tu nas, možda, čeka i najdelikatniji zadatak. Biće potrebno i vreme i strpljenje u radu s njima, a cilj nam je da proleće odigramo što je moguće mirnije i bez straha od borbe za opstanak. Dakle, ostaje nam samo dobar trening tokom predstojećih zimskih priprema – zaključuje Medić.
POLET
Nakon šest godina nakovački Polet letos je opet zaigrao na vojvođanskom „Istoku”, a posle prvog kruga 12. je na tabeli sa 16 bodova.
– Kao povratnici u pokrajinski rang, postavili smo nekoliko ciljeva: da igramo lep i napadački fudbal, osvojimo najmanje 16 bodova, budemo dovoljno udaljeni iznad ekipa koje će ispasti iz lige i da naš Polet opet ima značajnu ulogu i ravnopravno se takmiči sa svima. Te ciljeve smo i ostvarili – ističe Aleksandar Kresoja, trener Nakovčana.
Međutim, jesen je obeležio incident nakon utakmice u Nakovu, protiv Napretka iz Česterega.
– To nas je u velikoj meri poremetilo, ostali smo bez šestorice kažnjenih igrača, uz suspenziju našeg stadiona. U šest utakmica zakinuti smo da igramo pred našim vernim navijačima tako da smo u krajnje teškim i nepovoljnim okolnostima izvukli maksimimum tokom jeseni.
Kresoja očekuje mirnije proleće.
– Najpre, ove zime moramo da zadržimo igrački kadar. Pokazali su momci da imaju kvalitet za vojvođanski stepen, a onda ćemo jedva čekati da nam se vrate kažnjeni igrači, a potom i da odradimo još tri utakmice kazne van Nakova. Verujem da smo kadri da ispunimo osnovni cilj, opstanak u ligi u kojoj Nakovčani po svojoj tradiciji i istoriji kao „najfubalskije selo” u bivšoj Jugoslaviji, u najgorem slučaju, zaslužuju da igraju u kontinuitetu – optimist je Kresoja.
D. P.

error: Content is protected !!