Classic Layout

duhovi-f

Od 8. do 10. juna hrišćani širom sveta slave praznik Silaska Svetog Duha na apostole, poznat i kao Duhovi, Pedesetnica, Trojica ili Trojčindan.

Ovaj važan hrišćanski praznik pada tačno 50. dan nakon Uskrsa i obeležava se tri dana, uz bogate crkvene obrede i narodne običaje. Duhovi su jedan od tri najvažnija praznika u hrišćanstvu, pored Božića i Uskrsa.

Duhovi su pokretni praznik koji se svake godine slavi 50 dana nakon Uskrsa i deset dana posle Spasovdana (Vaznesenja Gospodnjeg). Proslava traje tri dana i prati je niz verskih i narodnih običaja, koji simbolizuju zaštitu porodice, zdravlje i napredak.

Na prvi dan Duhova, u crkvama se tokom Svete liturgije unose sveže grančice lipe, trava i cveće, od kojih vernici prave venčiće. Ovi venčići, koji se pletu u crkvi, smatraju se blagoslovenim i veruje se da donose zdravlje, sreću i zaštitu ukućanima. Venčići se čuvaju uz ikonu do sledeće Pedesetnice, a često se nose i onima koji ne mogu da prisustvuju liturgiji.

Osveštana voda, koja se takođe deli na Duhove, koristi se za blagoslov i isceljenje bolesnih, dok se molitve upućuju za oprost grehova i duhovno pročišćenje.

download

Kikinda – Gledalaca: 350. Sudija: Nikola Čekičević (Morović). Strelci: Gajić 35, Stanković 58, Molnar 64. i Pjošta (kazneni udarac) 78. za OFK Kikindu, Stevanović 68. za Dinamo. Žuti kartoni: Gajić, Stanković, Đorđević, Tasić (OFK Kikinda), Ožegović, Andžić, Marković (Dinamo). Crveni karton: Nikolić (Dinamo) 11. minut.
OFK KIKINDA: Tasić, Hromiš (Vasović), Čutović, Gajić, Molnar (Stojanov), Budai (Đorđević), Stanković (Ivanović), Viola, Pjošta, Grković, Pajtin (Zagorac).
DINAMO: Andžić, Lazić (Stojanovski, Vukojević), Mojsilović, Ožegović, Nikolić, Vlahović (Stanimirović), Dašić, Stevanović, Vujović (Pantić), Marković, Jonaš. 
Direktan sudar banatskih klubova za opstanak pripao je severu, a budući da je Podunavac poražen u Divošu, Kikinđanima je to bilo dovoljno za opstanak u društvu srpskoligaša iz kojeg je ove sezone ispalo čak sedam klubova, među njima i Dinamo iz Pančeva.
U 11. minutu trenutak koji je u značajnoj meri odredio tok susreta, direktan crveni karton zbog nesportskog ponašanja dobio je Pančevac Nikolić, a 20 minuta kasnije prva opasnost, iz izgledne pozicije Viola je tukao preko gola. Nedugo potom isti igrač izveo je slobodan udarac iskosa sa desne strane, lopta je išla ka maloj mreži, a glavom ju je tamo i prosledio Gajić s peterca. Do odmora pokušaj Budaia, a na suprotnoj strani i Dinamo je zapretio, ali je čuvar mreže Tasić intrevencijom najavio da će biti junak utakmice. Još je i Stevanović u poslednjim trenutcima prvoga dela bio u idealnoj situaciji, ali je loše šutirao, visoko preko prečke.
U prvom minutu nastavka, gužva pred golom domaćina i nestvarna intrevencija Tasića, nogom odbranio je udarac Markovića iz blizine i, ispostaviće se, prelomio utakmicu, premda je taj odbitak Stevanović u padu, s dva metra, još neverovatnije uputio preko gola. Na drugoj polovini terena, Molnar je u 58. minutu po levoj strani istrčao kontru, odlično ubacio na drugu stativu, sve je ispratio Stanković i udvostručio prednost Kikinđana. Šest minuta nakon toga opstanak OFK Kikinde osiguran je, imajući u vidu, u tim trenutcima, vođstvo Divošana protiv Belegišana. Tada je Pjošta izvrsno centrirao s desne strani, a Molnar u trku kolenom, u visini druge stative, prosledio loptu u mrežu. Povratili su se malo Pančevci, posle dodavanja u kaznenom prostoru, smanjili preko Stevanovića, ali bliže kraju stavljena je tačka. Nakon saplitanja Grkovića s leđa, s bele tačke siguran je bio Pjošta.
D. P.

Rezultati 30. kola Srpske lige „Vojvodina”: Vrbas – Sloboda 2:1, Hajduk – Podunavac 3:1, Novi Sad – Bečej 11:0, OFK Kikinda – Dinamo 4:1, Borac – Vojvodina 3:3, Naftagas – Radnički 3:2, Železničar – Sloga 2:1, Omladinac – Kabel 1:1.

POREDAK: Kabel 56, Sloboda 52, Hajduk 50, Železničar 49, Vrbas 49, Omladinac 48, Naftagas 47, Sloga 47, OFK Kikinda 46, Novi Sad 45, Dinamo 44, Podunavac 44, Radnički 37, Vojvodina 22, Borac 22, Bečej (-1 bod) 30 1 5 24 12:123 7.

Kabel je prešao u drugi rang, a u tri vojvođanske grupe (četvrti stepen) ispali su: Bečej, Borac, Vojvodina, Radnički, Podunavac, Dinamo i Novi Sad.

 

VOJVOĐANSKI „ISTOK”

Rasplet u Srpskoj ligi „Vojvodina” pogodovao je klubovima koji su uoči poslednjeg kola u Vojvođanskoj ligi „Istok” bili ugroženi pa neće biti dodatnog ispadanja iz ovog četvrtog ranga.

Rezultati 30. kola: Budućnost – Jedinstvo (BK) 1:3, Borac – Dolovo 3:1, Polet (N) – Kozara 1:4 /Đukić – Zeljković, Ratko, Jankov, Spahić/, BAK – Rusanda 3:0 /službenim rezultatom, gosti nisu došli/, Napredak – Begej 3:5, Proleter – Polet (I) 1:2, Sloboda – Crvena zvezda 2:1 /Ćulibrk, Čubrilo – Popeskov/, Jedinstvo (V) – Mladost 1:0.

Kozara je na kraju peta, Sloboda 10, Crvena zvezda 11, a Polet 12. Mladost iz Omoljice novi je srpskoligaš, a Begej će u doigravanje. Ako bude uspešan u ligi će ostati i Nakovčani. Ispali su sigurno: Napredak, BAK, Rusanda i Proleter.

Milos-pavlovic-Studenjak

U društvu u kojem su reči postale oružje, a jezik često sredstvo diskreditacije, ponekad se pojavi rečenica koja iznenadi jasnoćom i tačnošću. „Bolje ćaci nego naci”, izjava predsednika Aleksandra Vučića izrečena nakon nasilnog napada na grupu studenata koji samo žele da idu na fakultet, a koji su u delu javnosti poznatiji kao Ćaci, postala je povod za polemike ali i ljutnju jednog dela javnosti. Međutim, kad se ova rečenica ogoli do suštine, postaje jasno: ona ne vređa, već razotkriva, piše portal Vojvodina uživo.

Jer šta zapravo znači „ćaci”? Ova reč je plasirana od strane studenata u blokadi i opozicije, kao pogrdna reč kojom poslednjih meseci opisuju studente koji žele da se vrate na fakultet, studente koji žele da uče… Ovaj naziv studenti blokaderi i opozicija doživljavaju kao pogrdan, pežorativan, degradirajući. U tom okruženju, reč „Ćaci“ opisuje grupu ljudi koju treba da omalovažavate, koji nemaju dovoljno moralnih i mentalnih sposobnosti i koje treba, ako situacija dozvoli, napasti, „vijati po ulicama“, „dinstati“ i „pumpati“. A šta su „Ćaci“ “skrivili” studentima blokaderima i opoziciji? Pa oni su studenti koji žele da uče, na početku su tražili dijalog sa rukovodstvima fakulteta, žele da fakulteti izađu iz blokada i, možda najvažnije, ne žele vanredne izbore već da se život vrati u normalu, kada su fakulteti radili, kada su polagali ispite i slušali nastavu

I tu dolazimo do reči „Naci“: ko je zapravo naci?

U istorijskoj i naučnoj definiciji, nacizam i fašizam nisu samo ideologije mržnje. Obe ideologije negiraju principe demokratije, ljudskih prava, pluralizma i jednakosti. To su sistemi u kojima određena grupa ljudi odlučuje da su oni „viša rasa“, moralno i umno superiorniji u odnosu na druge. U kojima se jedna grupa stavlja iznad druge grupe i koristi nasilje kao „prirodno pravo“. Nacizam je, u svojoj suštini, tvrdnja da neki ljudi nemaju pravo na postojanje, na slobodu, na dostojanstvo — jer nisu „pravi“, „čisti“, …

Upravo zato je reč „naci” ovde pogođena i precizna. Ne kao etiketa političkog protivnika, već kao opis ponašanja. Naci su oni koji misle da imaju pravo da odluče ko ima pravo da uči. Oni koji misle da je u redu da više desetina pripadnika jedne grupe opkoli troje „Ćacija“ i prebije ih, polije vodom i gađa limenkama. Naci su oni koji prepoznaju „nepoželjne“ na osnovu njihovog izgleda (krezubi), govora (akcenat), porekla (nisu iz Srbije), političkog stava (ne misle isto kao oni). Koji dele ljude na podobne i nepodobne. Koji misle da pravo na obrazovanje i odlazak na fakultet pripada samo njima i nikome drugom.

Dakle, da budemo jasni: rečenica „bolje ćaci nego naci” je jasna poruka društvu da je znanje vrednost, a da nasilje nije zakon.

Jer ako je ponižavanje studenata koje nazivaju „Ćaci“ postalo prihvatljivo za studente blokadere i deo društva koji ih podržava, ako je vređanje onih koji uče znak moći, onda to već liči na obrasce ponašanja iz tridesetih godina prošlog veka u Nemačkoj. A naša društvena osnova, naš identitet i naš ustavni poredak počivaju na antifašizmu kao vrednosnom temelju. Ta borba nije bila samo vojna, već i moralna i civilizacijska: borba za društvo u kojem je svaka osoba jednaka pred zakonom, ima pravo na obrazovanje i pravo na rad.

Izvor: Vojvodina uživo

lastavica-dvoriste-(4)

U vrtiću „Lastavica“ u Banatskom Velikom Selu organizovana je akcija uređenja dvorišta. U ovom poslu veliku podršku vaspitačima pružili su roditelji koji su sami izradili nove sprave i edukativna pomagala. Među onima koji su se rado prihvatili zadatka je i Nemanja Mihić čiji sin Uroš ide u „Lastavicu“.

-Nije bilo dileme koju igračku ću da napravim. Traktor sam izradio, u najvećoj meri od drveta, a točkovi su od stare poljoprivredne mašine. Verujem da su deca zadovoljna i da će se rado igrati sa njim. Ovo je odlična inicijativa, da se svi zajedno uključimo i našoj, ali i deci koja će biti u ovom vrtiću, obezbedimo nešto novo – rekao je Mihić.

Sve dečije sprave izrađene od ekološki prihvatljivih materijala tako da će mališani u narednom periodu imati priliku da koriste traktor, interaktivnu tablu, kuhinju, ali i bubamaru napravljenu od traktorskih guma.

-Cilj druženja bio je stvaranje podsticajne sredine u vrtiću – navela je vaspitačica Nevena Soleša. – To je i osnovni preduslov za pravilan rast i razvoj dece predškolskog uzrasta. Dobili smo nove sprave i rekvizite kojima smo upotpunili dvorište. U svim vrtićima Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ realizuje se program „Godine uzleta“ koji podstiče saradnju sa roditeljima. Želim svima da im se zahvalim na uloženom trudu.

A.Đ.

brza saobracajnica

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine dao je saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje brze saobraćajnice Osmeh Vojvodine. Zelena dozvola odnosi se na deonicu od Srbobrana do Novog Bečeja.

Reč je o šestoj deonici (od ukupno osam), dužine od 18,8 km, koja počinje na granici opština Srbobran/Bečej i završava se na granici opština Bečej/Novi Bečej. Podsetimo, pred sam kraj prošle godine doneta su rešenja o saglasnosti na studije o proceni uticaja na životnu sredinu za još dve deonice brze saobraćajnice Osmeh Vojvodine – od raskrsnice sa priključkom na industrijsku zonu Kula do administrativne granice sa opštinom Srbobran, i od administrativne granice sa opštinom Vrbas do administrativne granice sa opštinom Bečej.

Ovim je dato zeleno svetlo za nastavak izgradnje brze saobraćajnice od Bačkog Brega do Srpske Crnje, koja je počela krajem 2023. godine u Bačkom Bregu.

Izvor: e kapija

foto-Nemanja-Potkonjak-(1)

Već više od tri decenije novinar Aleksandar Saša Filipović prepoznatljivo je TV lice. Najpre nas je pozdravljao sa nekad veoma popularnog NS plusa, potom i sa nekih od beogradskih televizija, ali je i dalje najviše vezan za svoj rodni Novi Sad i Radio-televiziju Vojvodine. Naročito su slušani njegovi radijski formati „Subotom sa Sašom” i „Čuvar noći”. Pored toga što ga gledaoci prepoznaju kao tipičnog Vojvođanina, Saša je i sinonim za pozitivnu energiju i muzičku nostalgiju. Kao odličan poznavalac regionalne muzičke scene, često je pozivan da bude član žirija na mnogim ovdašnjim prestižnim festivalima.

Rado je viđen i relativno čest gost i u našem gradu, a svoje poveznice s ljudima i događajima iz našeg kraja, podelio je sa čitaocima „Komune“.

Poznato je da u Kikindi imate dosta prijatelja, koliko često ste u našem gradu?

– U Kikindi sam bio prvi put zahvaljujući mom najboljem prijatelju, psihologu i pesniku Nenadu Adamovu. Zahvaljujući njegovom pozivu sam video vaš prelepi grad, nisam pola veka pre toga bio, a upoznao sam gotovo ceo Mediteran – Tursku, Grčku, jadransku rivijeru, ceo prostor bivše Jugoslavije… Postoji jedna anegdota vezana za Kikindu. Taksisti su vam jako ljubazni. ali su me svi mešali sa nekim od poznatih ličnosti. Za neke sam bio Aleksandar Timofejev, za neke Vanja Bulić, a za neke Miodrag Popov… Elem, većina je znala ko sam kad sam pružio prstić i rekao čarobnu reč „Tabloid”. Imam dosta poznanika iz Kikinde i pratilaca, mislim da me Sose i Lale baš vole…

Šta vam je prva asocijacija na Kikindu?

– Jednom je to Vesna Čipčić rekla za Kikindu da je to asocijacija za Vojvodinu, mir, tišina, nedeljni ručak i na ulici košava nosi kese… To je taj mir koji mislim da je Novi Sad izgubio…

Mnogi vas doživljavaju kao tipičnog Vojvođanina, a vi volite i Dalmaciju. Koliko su te dve regije bliske?

– Ja mislim da sam panonski mornar, kradem stihove mog velikog sugrađanina Đorđa Balaševića. Ponašam se kao tipični Lala iako sam Bačvanin. Dernjam se jer su mi roditelji poreklom iz Tršića i Dragačeva, a moja duša je duša jadranska. Kao da sam bio Dalmatinac u nekom od prethodnih života. Pa naše more je presušilo pa ja tražim svoje more. Mada mislim da sam u nekom od prethodnih života bio Dalmatinac. Vidite kako sam ja komplikovan miks kao dobar bački ručak – ima i supe i mesa i sosa i svega… Takav sam i ja, blizanac, podznak ovan, Mesec u lavu.

Foto: Privatna arhiva

Pomenuti Balašević je u „Ringišpilu” pevao „Sve mi je ravno ko (naš) severni Banat“. Da li ste vi Novosađani stalno ravnodušni, kao u toj pesmi, ili nekad proradi temperament?

– Mi rođeni Novosađani smo kao Indijanci, sve nas je manje jer je velika migracija u gradu. Tipični Novosađani su stidljivi, uobraženi, sa distancom, stara škola Austrougarske. Priznajem vaspitanje mi je takvo, ali po temperamentu sam južnjačke krvi, što je ponekad kontradiktorno…

Jeste li jugonostalgični i sećate li se nekih kikindskih brendova iz vremena Jugoslavije?

– Sećam se starih brendova Kikinde i sada vidim koliko je kod vas još uvek bila kvalitetna gradnja stanova. Nekad je sve počinjalo iz Kekende…. I divni lekoviti ljudi su ovde dolazili iz Novog Sada.. Ljudi iz Kikinde su pravi Vojvođani, ljudi posebnog kova. Kada pričate o tim vremenima, pričate o leksikonu nostalgije jer ja mislim da su bila bolja vremena kada smo slušali ploče, imali fiksni telefon i imali brendove koje je znala cela bivša zemlja. Meni se ova nova vremena ne sviđaju i stalno plačem za starim. Promašio sam i vek i godinu…. „Zaustavite zemlju silazim”, lepo reče Milovan Ilić Minimaks u jednom svom aforizmu, a i grupa „Prljavo kazalište” na jednom svom albumu.

Hoćemo li mi novinari opstati i preživeti mešanje veštačke inteligencije u naš posao?

– Baš sam radio emisiju na Radio Novom Sadu gde imam dva uspešna formata „Čuvar noći” i „Subotom sa Sašom”. Veštačka inteligencija će moći sve – da napiše novinski tekst, da odglumi voditelja, da otpeva pesmu… Upravo veštačka inteligencija mi je spevala pesmu i sve je super… Ali zaboravlja se da ljude čini duša. I to naša duša panonska  E, to veštačka inteligencija  nema.. Već su nas upropastile mreže, mobilni telefoni, veštačka inteligencija, pevanja na auto tjun, glupi tekstovi u folk i pop muzici. Mislim da je spas pronalaženje svoje mirne luke u vremenima ludila i vraćanju starim, dobrim, vremenima, tamo je sve ostavljeno šta treba čovečanstvu. Nova vremena donose samo superćelijske oluje, čudne viruse i bezličnost veštačke inteligencije…

Poznato je da je Lepa Brena počela karijeru u Kikindi, a ovaj grad je imao i Lepu Lanu, vi ste mnogo puta s njima razgovarali.

-Posebna priča je vezana za Lepu Brenu. Nju sam čekao punih 18 godina, da dobijem intervju. A znam da su njeni počeci vezani za Kikindu i fenomenalne nastupe koje je imala po hotelima. Mnogo sam tugovao i što nisam bio na gradskom trgu u Kikindi kad je Neda Ukraden oterala kišu, ali sam gledao taj koncert preko interneta i ronio suze sto nisam bio sa vama u Kikindi. Zora je svanula, suza je iz oka kanula… I na kraju Gordana Adamov je bila kod mene u „Tabloidu” da ispriča priču da je „Vanzemaljac” pravi muškarac i da li je to neki Bosanac. Bilo je to jedno od fantastičnih gostovanja, pošto je Gordana Adamov izdavala prelepe LP ploče za Jugoton, kada je bila verzija Merlinke pre Tajči u domaćem šou biznisu i Zahar joj je pravio super pesme.. Još i danas rado slušam te ploče. A za „Tabloid” se i vaš sugrađanin Nenad Adamov javljao specijalno iz „Tere” i to je bilo jedno od naših najgledanijih javljanja.

N. Savić

Foto naslovna: Nemanja Potkonjak

 

 

kud-basaid

KUD „Bašaid“ u nedelju, 8. juna, organizuje koncert dečijih i izvođačkih ansambala. U Domu kulture početak je zakazan za 20.30 sati.

Pored domaćina učestvuju i KUD „Milan Ajvaz“ iz Srpskog Krstura i KUD „Jovan Aćimac“ iz Kumana. Ulazak se naplaćuje 200 dinara.

Već naredne nedelje, 15. juna, na popularnom izletištu Dudarnica biće organizovano takmičenje u kuvanju svinjskog gulaša „Kotlić 2025“. Skup takmičara je u 9, a nadmetati počinje u 10 sati. Ekipe dobijaju 2,5 kilograma mesa za pripremu gulaša.

Dok se krčka tradicionalno jelo najavljena su i takmičenja u ispijanju piva, nadvlačenju konopca, brzom krunjenju klipa kukuruza i skakanje u džakovima.

A.Đ.

meso

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je nove pravilnike i uredbe, koji bi trebalo da utiču na uvoz mesa i mlečnih proizvoda. Na pakovanju će biti istaknuta zemlja porekla i datum proizvodnje mesa, a biljni sirevi razvrstaće se u zasebnu kategoriju, odvojenu od mlečnih.

Za meso koje je uvezeno u Srbiju moraće da se zna poreklo, u kojoj je zemlji obrađeno, kao i koliko je staro. Kako kažu iz nacionalne organizacije potrošača Srbije, najskuplje će biti sveže meso, a na pakovanju će jasno biti obeleženo ono koje je zamrznuto nekoliko dana.

-Pravo onoga ko kupuje je da zna na kojoj farmi je uzgajano, da li je bila prirodna ispaša ili se tretiralo nekim drugim stvarima i ko je to odvezao, koja klanica je obradila u kojoj smeni je obrađeno, ko je distribuirao, a ko je prodavao – navode u pomenutom Ministarstvu.

Obavljaće se i provera natpisa, kao i veličina fonta kojim su napisane informacije o proizvodu.

Nove promene regulisaće  tržišni nadzor, a savet  potrošačima je  da prijave, ukoliko primete da neko ne poštuje deklaraciju.

Zeljkovic

Naš sugrađanin, Željko Zeljković, vlasnik „Sapundžijske radnje Zeljković“ ušao je u finale takmičenja za najpreduzetnika 2025. dnevnog lista „Blic“ i „3 Bank“ banke.

Stručni žiri odabrao je petoro najboljih, a kome će pripasti vredne novčane nagrade odlučuju čitaoci, glasanjem na linku „Blica“.

Šansu za vredne nagrade imaju mali preduzetnici do pet zaposlenih, koji su uspeli da obezbede posao za sebe i svoje porodice. Zeljković, Kikinđanima dobro poznat po proizvodnji kvalitetnih sapuna, svoj porodični posao započeo je, od nule, pre više od dve decenije.

Zeljković sa ćerkom Sarom

– Sapune pravimo ručno, u pitanju je stari zanat, sertifikovan u Ministarstvu trgovine. Od početka je porodični posao u kojem su i moja supruga Dragana i ćerke Una i Sara – kaže Zeljković. – Počeli smo sa osnovnim sapunom i do sada se asortiman proširio na deset vrsta sa lekovitim travama. Sapuni su potpuno prirodni i, prema iskustvima kupaca, leče ekcem i seboreju, pomažu i kod psorijaze, suština je u tome da koža posle upotrebe ovih sapuna dugo ostaje hidrirana, što je veoma važno za njeno zdravlje.

Dodaje da je, posle tržišta Vojvodine, brzo osvojio i region, zemlje bivše države, a danas svoje kvalitetne i čuvene sapune izvozi i na druge kontinente. Skromno objašnjava da uspehom smatra već i sam plasman u najboljih pet preduzetnika u Srbiji.

Proglašenje pobednika – najpreduzetnika, biće 12. juna, a „3 Bank” će nagraditi prva tri mesta vrednim novčanim nagradama.

Kandidati za junake mikro biznisa za 2025 su, pored našeg sugrađanina i: firma za proizvodnju i prodaju ubrusa od papira iz Sombora „Niki M”, „Nameštaj MAKA” iz Prijepolja, krojačka radionica „Anhel” iz Lajkovca, i fizioterapeutska ordinacija iz Beograda „INLOCCO”.

(Foto: FB – privatna arhiva)

error: Content is protected !!