Classic Layout

Derbi jeseni na rubu kikindskog Velikog parka završen je, prema svemu viđenom, najpravednijim ishodom – remijem, a nakon ovoga kola i rezultatske havarije Karađorđevčana u Kovinu, evidentno je i da je susret između OFK Kikinde i novokozaračke Slobode bio istovremeno i okršaj dve najkvalitetnije ekipe na vojvođanskom „Istoku”. Poraz Karađorđevčana iskoristila je ruskoselska Crvena zvezda za skok na treće mesto pa sada tri naša kluba predvode istočnu grupu pokrajinske lige. Ruskoselci su, istina, do minimalne pobede nad slabašnim Kačarevcima stigli u poslednjem minutu, ali bodovi se jednako pišu za svaki trijumf, dok je u Karlovcu Kozara upisala prve „recke” na strani ove sezone, čak štaviše ostvarivši uverljivu pobedu, te je i ona uhvatila priključak s „gornjim domom”. Još je ŽAK visoko poražen u Perlezu na gostovanju Vojvodini.

Rezultati devetog kola: Vojvodina – ŽAK 6:1 (Detari), Begej – Mladost 4:0, Proleter – Kozara 0:3 (Misić, Erdeljan, M. Bunić), C. zvezda – Jedinstvo (K) 1:0 (Čubrilo), OFK Kikinda – Sloboda 1:1 (Đukić, Galić), Jedinstvo (V) – Polet 2:0, Radnički – Jedinstvo (BK) 4:0, Borac – Omladinac 1:1.

Novokozarčani su prvi s 21. bodom, OFK Kikinda druga s tri manje, Ruskoselci treći sa 16, Velikoselci osmi s 13, a ŽAK pretposlednji 15. sa sedam bodova.

U 10. kolu u subotu i nedelju (15.00), igraće: ŽAK – Omladinac, Jedinstvo (BK) – Borac, Polet – Radnički, Sloboda – Jedinstvo (V), Jedinstvo (K) – OFK Kikinda, Kozara – C. zvezda, Mladost – Proleter, Vojvodina – Begej.

Iz Gradske uprave su saopštili da se danas zatvara konkurs za nabavku bicikala, zbog velikog broja prijava i utroška sredstava po ovom konkursu.

U ime lokalne samouprave, Stevan Iličić, predsednik komisije za realizaciju nabavke bicikala zahvalio se sugrađanima na velikoj zainteresovanosti, uz obećanje da će ovaj konkurs postati tradicija, odnosno da će se program podsticaja nabavke bicikala kao ekološki prihvatljivog načina prevoza naći u budžetu resora za ekologiju i naredne godine.

Iličić je rekao da će preliminarna lista krajnjih korisnika biti objavljena u narednih 7 dana.

Poljoprivredna gazdinstva koja se bave prodajom proizvoda sa kućnog praga, njih 12, dobili su danas turističke table zahvaljujući novcu koji je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dodelio Gradu za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture. Dodeljeno je oko pola miliona dinara i postavljene su 24 table, rekao je rukovodilac Odseka za poljoprivredu, Dalibor Oličkov.

– Najviše su zastupljeni vinari i pčelari. Trudili smo se da svako selo dobije table, u zavisnosti od ponude. U razgovoru sa vlasnicima gazdinstava kojima smo postavili table, saznali smo da su veoma zadovoljni. Nadam se da će Pokrajinski sekretarijat uvideti potrebu, a mi ćemo ponovo konkurisati, jer smatramo da je ovo veoma važno za predstavljanje turističkih kapaciteta u gradu – istakao je Oličkov.

Turističku signalizaciju dobilo je i domaćinstvo „Raca“ u Nakovu.

– Ovo je znak da dobro radimo svoj posao, da je Gradska uprava prepoznala da se bavimo kvalitetnom proizvodnjom. Bićemo znatno vidljiviji posetiocima u selu  – izjavio je Aleksa Raca.

Poljoprivredno gazdinstvo „Raca“ bavi se uzgajanjem i preradom lešnika. Ima plantažu na oko tri hektara i u asortimanu ima i puter, hladno ceđeno ulje i druge prozvode na bazi meda i lešnika.

 

 

 

Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede raspisao je Konkurs za dodelu kredita za kupovinu poljoprivrednog zemljišta do pet hektara u 2022. godini.

Osnovni cilj odobravanja kredita je ukrupnjavanje poseda registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a u cilju stvaranja uslova za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i podizanje nivoa efikasnosti i stepena konkurentnosti individualnih poljoprivrednih gazdinstava, navedeno je u tekstu Konkursa.

Krediti će biti odobravani sa kamatnom stopom od 1% na godišnjem nivou. Najviši iznos kredita je 4.500.000 dinara, a najmanji 600.000 dinara. Učešće je najmanje 20% vrednosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet kupovine, a rok vraćanja kredita pet godina uz grejs period od 12 meseci.

Prijavljivanje na konkurs traje do 31. oktobra.

Pravoslavni vernici smatraju da jesen, zapravo, počinje od Miholjdana, koji se obeležava 12. oktobra. Praznik je posvećen Svetom Miholju, odnosno Svetom Kirjaku, hrišćanskom svetitelju i mučeniku iz četvrtog veka, iscelitelju i utešitelju nevoljenih.

Za sebe je govorio da ga, od kako je monah, sunce nikada nije videlo da jede niti da se ljuti na nekoga. Monasi su, poštujući njegova pravila, jeli samo jednom dnevno, po zalasku sunca.

Prema predanju, Sveti Kirjak je, uprkos isposničkom životu, bio snažan i krupan, i doživeo je duboku starost. Preminuo je sa 109 godina.

U narodu je ovaj dan poznat i kao “mišji dan” jer se veruje da će miševi i druge male poljske životinje tog dana uginuti, ako u svoja skloništa nisu dopremile hranu za zimu. Takođe, smatra se da su rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.

Period lepog vremena oko ovog praznika naziva se Miholjskim letom. Postoji i verovanje da će, ako je vreme na početku oktobra lepo, zima biti hladna.

U ovo doba godine obavljaju se poslednji poljoprivredni radovi pre zime, pa je i za Miholjdan, za razliku od ostalih crkvenih praznika, preporuka da se radi.

Prema sačuvanim podacima iz 1845. godine, u Austrijskom carstvu živelo je 2.624.000 Srba (Šokci i Raci). U grupi „Ilirskih Srba“ popisani su i Hrvati, kojih je bilo 813.000 i Slovenci – njih 1.167.300. Onih koji su se izjasnili kao Italijani i romanizovani Srbi, upisano je čak 5.183.000.

U Srbiji, prvi „popis ljudstva“  urađen je 1834. godine i, do Prvog svetskog rata, ponavljan je svakih pet godina. Između ratova izvršena su samo dva jugoslovenska popisa – 1921. i 1931. godine.

Zbog podnošenja jugoslovenskih zahteva za naknadu ratne štete međunarodnim forumima, posle Drugog svetskog rata, urađen je „skraćeni“ popis 1948, a zatim, 1953. godine i prvi kompletan posleratni popis stanovništva. Shodno preporukama Ujedinjenih nacija, od 1961. godine uspostavlja se desetogodišnja popisna periodika.

Popisi sprovedeni posle Drugog svetskog rata pokazuju da je Republika Srbija najviše stanovnika imala 1981. godine – oko 9,4 miliona. Najmanje ljudi, samo 6,5 miliona, popisano je 1948. Prema poslednjim podacima, iz 2011. godine, u Srbiji je živelo samo 700 hiljada ljudi više nego te posleratne godine.

books-geeb58ccaa_1280

Prve čitaonice u Velikokikindskom distriktu ustanovljene su sredinom 19. veka. U Velikoj Kikindi je, 1845. godine, osnovana Srpska čitaonica.

Čitaonice su osnivale nacionalne zajednice, a finansirane su donacijama. Zabeleženo je da su bile omiljeno mesto okupljanja velikog broja građana koji su, osim literature, u njima čitali i štampu.

Zanimljivo je da su u čitaonice dolazili i nepismeni, kako bi čuli novosti.

 

IZVOR: Milivoj Rajkov, „Kultura u Kikindi do 1941. godine“

elders-g546e36106_1280

Posle novembarskog, penzionere u Srbiji očekuje još jedno povećanje primanja u januaru. Ukupno povećanje biće između 20,2 i 20,8 odsto. Prosečna penzija biće oko 323 evra, računajući i bivše poljoprivrednike.

Penzioneri će prve, za devet odsto uvećane prinadležnosti, dobiti početkom decembra, rekao je u današnjem obraćanju predsednik Republike, Aleksandar Vučić.

Isplata septembarskih penzija bivšim zaposlenima, preko tekućih računa, na kućne adrese i na šalterima pošta, počeće u utorak, 11. oktobra.

pharmacy-g3ab868944_1280

Proterivanjem Turaka iz Južne Ugarske i ponovnim nastanjivanjem Kikinde posle 1751. godine, otvara se i prva apoteka. Otvorio ju je Franc Frank, oko 1790. godine.

Ime ove apoteke nije poznato, kao ni mesto, gde se nalazila, ali se zna da je 1807. godine nazvana „Kod Spasitelja“ (na nemačkom: „Zum Erlöser“).

Apoteke toga vremena nazivane su po svecima, koji su bili i njihovi zaštitnici i u prostorijama su bile obavezno postavljene njihove slike.

 

(„Prilozi iz prošlosti velikokikindskih apoteka“ – Marta Ištvan. Zahvaljujemo Istorijskom arhivu Kikinda.)

 

 

311054636_1157109618226295_1804718890208990073_n

Dvodnevna likovna kolonija u Legatu Zdravka Mandića u Novim Kozarcima okupila je dvadesetak umetnika iz Beograda, Novog Sada, Bečeja i Kikinde. Održava se u okviru manifestacije „Miholjski susreti sela“ koju organizuje Ministarstvo za brigu o selu.

Ove godine, „Miholjski susreti“ sela traju od 1. jula do 1. decembra i okupiće 1.300 sela u 87 lokalnih samouprava. Sadržaji su različiti- od kulturno-umetničkih, literarnih, pa do sportskih i gastronomskih.

„Ovo je susret naših poznatih slikara, najviše ih je došlo iz Beograda. Tema je slobodna, a umetnost je najlepša sloboda. Najčešće slikarske tehnike su ulje na platnu i akrilne boje“, kaže Braco Azarić, slikar i rukovodilac Galerije „Zdravko Mandić“.

Grad je učestvovao na konkursu Ministarstva za brigu o selu i podržao ovu manifestaciju, ukazuje Ljuban Sredić, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice.

„Manifestaciju smo realizovali iz tri dela, letos u Banatskom Velikom Selu i Ruskom Selu, a sada u Novim Kozarcima. Cilj je da se obogati društveni život na selu, da se zaustavi iseljavanje sa sela i da mladi ostaju- rekao je Sredić i istakao  da je Grad Kikinda među prve tri lokalne samouprave po broju kupljenih kuća na selu, a u okviru javnog konkursa za dodelu bespovratnih sredstava, koji realizuje Ministarstvo za brigu o selu.