Classic Layout

zarazne bolesti

Zarazne bolesti su kao ajfon, svake godine izađe novi model. Ovim intrigantnim citatom, prof. dr Zoran Golušin, upravnik Klinike za kožno-venerične bolesti Kliničkog centra Vojvodine, započeo je predavanje kikindskim srednjoškolcima o polno prenosivim infekcijama- kako ih prepoznati i kako se zaštititi. Istaknuti lekar- dermatovenerolog, rodom Kikinđanin, na poziv profesora Tomislava Bartolića, a u organizaciji Centra za stručno usavršavanje, mlade sugrađane je na prijemčiv način upoznao sa načinima prevencije, simptomima, kao i lečenjem polno prenosivih infekcija.

-Mnoge od zaraznih bolesti mogu se preneti polnim putem. Pre mesec i po dana imao sam pacijenta za koga sam posumnjao da ima majmunske boginje. Ispostavilo se da je tačno. Sve te novootkrivene bolesti često su virusnog porekla i mogu se preneti i intimnim kontaktom, pri čemu se ne misli na seksualni odnos već kontakt kože sa kožom, sluznice sa sluznicom. Na večerašnjem predavanju, srednjoškolcima sam govorio o polno prenosivim bolestima, od sifilisa koji nije stvar prošlosti, o gonoreji, herpesu, humanim papiloma virusima i kondilomima koji su najčešći među mladima i najlakše se prenose. Kondom nije stopostotna zaštita, jeste od HIV-a i sifilisa skoro stopostotna, ali kod kondiloma kondom pruža zaštitu svega 70 odsto. Zato je vakcinacija protiv humanog papiloma virusa važna, posebno kod devojčica- ističe dr Golušin.

-Sve kreće od edukacije. Vakcinacija protiv hepatitisa B i humanog papiloma virusa je dostupna. Kod mladih su najčešće polne infekcije kondilomi i trihomonas kod devojaka- navodi dr Golušin i dodaje da polno prenosive bolesti ne leči samo jedna struka.

Da je tematika sa kojom je dr Zoran Golušin bliže upoznao srednjoškolce aktuelna i naročito važna za ovaj uzrast, potvrđuje statistika. Polno prenosive infekcije su, naime, najzastupljenije kod mladih između 15 i 25 godina. Nedovoljno lečene bolesti mogu uticati na plodnost, pa su, pored prevencije, od velike važnosti rana dijagnostika i pravovremena terapija koje sprečavaju komplikacije i dalje širenje infekcije.

 

Mame i tate u Srbiji najčešće za svoju decu biraju imena Sofija i Luka. Slede: Dunja, Lazar, Mila i Vuk, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku za prošlu godinu.

Kada je u pitanju Severni Banat, ukus roditelja malo je drukčiji. Ovde su najpopularnija imena za bebe Sara i David kao i, takođe veoma popularna: Teodora, Stefan, Una i Nikola.

Milovan Dagović

Tačno dve decenije nakon što je učestvovao na Simpozijumu skulptura u terakoti „Tera“, akademski umetnik Milovan Dagović Dago vraća se u Kikindu. Ovoga puta u istoimenoj galeriji njegova izložba oslikava put pun prepreka i beznađa koji obuhvata period od izgnanstva iz ratnog Sarajeva 1992.godine do sadašnjeg vremena.

Tragičnost savremenog društva ogleda se u velikom raslojavanju, nepoštovanju i kršenju svih društvenih i pravnih normi običnog čoveka. Postajemo dramatično i tragično postojanje ljudske civilizacije iza koje se čuje samo krik izmrcvarenog čoveka, navodi umetnik koji je u Kikindi izlagao prvi put za vreme bombardovanja 1999.godine.

 – Sva ta priča vezana za liniju i crtež je moj svakodnevni način življenja i opstajanja,a pogotovo u tom periodu, ako se govori o likovnom jeziku i strukturi. Ovde izloženi radovi su nastali u protekle dve godine. Iako sam pre svega vajar, crtež je za mene najosnovnije izražajno sredstvo,  tako je i linija početak svega- priča Dagović.

-U Kikindi sam 2002. učestvovao na vajarskom simpozijumu. Tada sam ovde bio prvi put, sa vajarima iz Italije, Španije, koleginicom iz Beograda. Ravnica je ostavila na mene utisak. Živeo sam neko vreme i u Somboru, a danas u Subotici. Ravnica je sastavni deo i ove likovne slojevitosti- ukazuje umetnik čiju izložbu „Tragovi identiteta“ posetioce Galerije „Tera“ mogu pogledat do kraja novembra.

Dagović nudi sveže likovno umeće i zbog finog sopstvenog kodeksa povezivanja konstruktivizma i figurativnosti, plastičnog i pikturalnog, fantastičnog u duhu neshvatljive surove stvarnosti, ocenila je istoričarka umetnosti Radmila Savčić.

Milovan Dagović Dago rođen je u Užicu 1954. godine. Umetničku školu i Akademiju likovnih umetnosti, na odseku vajarstva, završio je u Sarajevu, gde je i magistrirao. Član je ULUS-a. Radio je kao profesor u Umetničkoj školi u Užicu. Izlagao je kolektivno i samostalno u Srbiji i inostranstvu.

 

 

Sugrađanka Gordana Kežić (23) ove godine je diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu gde je i upisala master studije. Sklonost ka crtanju pokazuje od najranijeg detinjstva. Talenat i tehniku crtanja usavršavala je kao polaznik strip radionice „Epika“ u Kulturnom centru. Upravo ova ustanova je i domaćin njene prve izložbe.

-Izloženo je četrdesetak portreta, uglavnom poznatih ličnosti. Tu su Merlin Monro, Eminem, Konstrakta, Salvador Dali, Miloš Biković… Crtanje je za mene i svojevrsna stres terapija, hobi koji me opušta. Inspiraciju pronalazim u muzici, serijama, filmovima- kaže Gordana za naš portal.

Otvaranje izložbe koju u galeriji Kulturnog centra možete pogledati u naredne dve nedelje, proteklo je uz poznate pop i rok hitove u izvedbi mladih rokera iz benda „Roj“.

 

 

 

 

 

 

sove

Turistička organizacija Grada Kikinde na listi je potencijalnih dobitnika nagrade „Turistički cvet“. Ovo priznanje dodeljuje Turistička organizacija Srbije za doprinos unapređivanju turističke ponude i promociji turizma Republike Srbije, i to u sedam kategorija.

U kategoriji manifestacija, Turistička organizacija Grada konkuriše sa svojim programom „Novembar – mesec sova“. „Sovembar“ se odvija već jedanaest godina.  Pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“, organizuju se svakodnevne aktivnosti radi popularisanja najvećeg urbanog zimovališta sova utina na svetu.

Dobitnici najprestižnije nagrade u ovoj oblasti, „Turističkog cveta“, nagrađuju se diplomom, statuom i promocijom na kanalima komunikacije Turističke organizacije Srbije. Nagrada se uručuje tokom decembra.

Laureat u svakoj od sedam kategorija dobija se glasanjem na sajtu www.turistickicvet.rs. Sa jedne IP adrese moguće je poslati samo jedan glas.

Podržite kikindsku Turističku organizaciju, glasajte za Sovembar!

Pravoslavni vernici u subotu obeležavaju Zadušnice uoči praznika posvećenom Svetom velikomučeniku Dimitriju – Mitrovdanu. Ovaj dan posvećen je mrtvima, izlazi se na groblje i obavlja parastos ili pomen.

Po kalendaru Srpske pravoslavne crkve postoje četiri zadušna dana: uoči Velikog posta, zatim Duhovske zadušnice, Miholjske zadušnice, i jesenje ili Mitrovske zadušnice. Sledeće su zimske i obeležavaju se 18. februara 2023. godine.

U Srbiji se zadržao običaj da na dan zadušnica na groblja treba izaći što ranije, svakako u prepodnevnim satima. Ovo potiče od činjenice da se nekada prvo išlo na litrugiju u crkvu, a tek onda na groblje.

road-g0bece804d_1280

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, u Kikindi su zaustavili i sankcionisali dvojicu vozača koji su upravljali automobilima brzinom većom od dozvoljene.

Saobraćajna policija je u 11.43 časova, na auto-putu u smeru Čoka-Kikinda presretačem zaustavila vozača automobila „škoda superb“ koji je upravljao brzinom od 199,7 kilometara na čas, na delu puta van naselja gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.

Takođe, saobraćajni policajci su oko 12 časova na putu Kikinda-Zrenjanin presretačem zaustavili automobil marke „audi“ kojim je tridesetdevetogodišnjak upravljao brzinom od 188,3 kilometra na čas, na mestu gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.

Oba vozača su isključena iz saobraćaja i protiv njih su podnete prekršajne prijave zbog nasilničke vožnje.

 

braco azarić

Samostalna izložba slika Brace Azarića biće otvorena u galeriji Doma kulture u Mokrinu u subotu 5. novembra sa početkom u 19.30 sati. Posetioci će biti u prilici da pogledaju retrospektivu Azarićevih slika.

– Biće izloženo dvadesetak mojih radova, među kojima će biti i novih slika koje do sada nisu prikazane publici. Posebno mi je drago kada izlažem u selima, sela su naša osnova jer odatle potičemo. Izložbu će otvoriti pisac Dobrivoj Vujin- navodi Azarić.

Najavljuje da će, nakon otvaranja izložbe u Mokrinu, 6. novembra uslediti Pokrajinska smotra slikara amatera u Novom Bečeju, a potom 11. i 12. novembra likovna kolonija u Bečeju. Za Kikindski portal Azarić najavljuje i predstojeću izložbu u Novim Kozarcima.

-U Galeriji „Zdravko Mandić“ 18. novembra biće otvorena izložba slika nastalih na slikarskoj koloniji organizovanoj u Novim Kozarcima, u okviru manifestacije „Miholjski susreti sela“. Dvodnevna kolonija je, početkom oktobra, okupila dvadesetak umetnika – podseća Azarić.

Braco Azarić rođen je 1951.godine u Novim Kozarcima. Slikarstvom se bavi od 1975.godine. Direktor je Umetničke galerije „Zdravko Mandić“ koja je od svog osnivanja, pre deset godina, do danas postala važno mesto na umetničkoj mapi Vojvodine.

 

U završnicu jesenjeg dela prvenstva u Vojvođanskoj fudbalskoj ligi „Istok”, vodeće na tabeli novokozaračka Sloboda i OFK Kikinda ulaze s istim brojem bodova. Ovog vikenda prividnu startnu prednost imaće Kikinđani, jer će u subotu od 13 sati biti domaćini, međutim rival im je jedan od najboljih na pokrajinskom „Istoku” – trenutno petoplasirana Vojvodina iz Perleza i ekipu s Gradskog stadiona čeka težak zadatak.

Sloboda pak u Botoš će u nedelju na okršaj s Omladincem, koji ove polusezone ni izbliza ne pruža partije iz minulih godina, te Novokozarčani, u najgorem slučaju, ne bi smeli izgubiti, a eventualna pobeda „belo-plavih” sigurno neće biti iznenađenje.

Ruskoselska Crvena zvezda, četvrta na tabeli, vodeća je među 13 klubova koji, deklarativno, nemaju šampionske ambicije. Ruskoselci su već sakupili zavidan broj bodova, samo pet manje od našeg vodećeg pomenutog dvojca, a u nedelju Zvezda će dočekati Begej iz Žitišta, tim koji je u poslednje dve utakmice upisao dva poraza, a u tri kola unatrag ima osvojen tek bod.

Velikoselsku Kozaru u subotu će u Kovinu dočekati Radnički, koji igra promenljivo i trenutno se nalazi mesto ispred Velikoselaca, sedmi je s tri boda viška, pa se Kozari, koja nema pritisak u ovom kolu, pruža prilika da pobedom sustigne Kovince.

ŽAK koji je 11. na tabeli u sličnoj je situaciji kao i Velikoselci, pošto će sutra gostovati u Banatskom Karlovcu kod Proletera koji ima tri boda više od „žutih mrava”. Nepovoljnija je okolnost za tim s kikindskog Vašarišta jedino je ta što su dosad sakupili samo dva boda više od 14. na lestvici, pomenutog Slobodinog nedeljnog rivala Omladinca, a ta pozicija, trenutno, prva je ispod crte opstanka.

U 13. kolu igraće još: Jedinstvo (V) – Mladost, Borac – Jedinstvo (K) i  Jedinstvo (BK) – Polet.

I u Područnoj ligi „Zrenjanin” na rasporedu su utakmice 13. kola. Drugoplasirani nakovački Polet gostovaće u nedelju u Zrenjaninu kod ŽFK Banata, a drugi naš klub u ovom rangu, 14. na tabeli mokrinski Delija, dan ranije, igraće u Vojvodi Stepi protiv Crvene zvezde.

Igraće još: D. oktobar – Radnički, Krajina – ASK, MSK – Rusanda, Stajićevo – Budućnost, Banat – Napredak i Mladost – Vojvodina.

Od 13 sati, u nedelju, na terene će i fudbaleri u najnižem razredu – Međuopštinskoj ligi „Kikinda-Žitište”. Poslednje je to jesenje kolo u ovom stepenu takmičenja, a sastaće se u Bašaidu dva jedina naša predstavnika: Vojvodina, koja je peta na tabeli, i Napredak iz Banatske Topole, drugi na lestvici. U prvom kolu, 4. septembra, Topolčani su kao domaćini bili bolji od Bašaidaca – 4:2.

Odmeriće snage još i: Terekveš – Jedinstvo, Borac – Omladinac, Roham – Proleter i Podgrmeč – P. oktobar.

Nagradu „Dušan Vasiljev” raspisuje Grad Kikinda za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku, objavljenu u 2022. godini. Za ovo književno priznanje mogu da konkurišu autori sa svojim pesničkim i proznim delima, objavljenim na teritoriji naše države.

Konkurs su danas, u Gradskoj kući, predstavili Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, i književnik i direktor Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa, Radovan Vlahović.

– Naš cilj je afirmacija književne umetnosti i iskazivanje poštovanja prema našem književniku, Dušanu Vasiljevu. Ovo je jedna od najpopularnijih nagrada u Srbiji za srpsko književno delo, a želja nam je da još više podignemo standard kvaliteta. Prošle godine stigla su nam dela 184 autora, sada se nadamo još većem odzivu. Nadam se da će konkurs i nagrada inspirisati mnoge književnike da se prijave i da, na taj način, i oni inspirišu mlade umetnike – rekla je Valentina Mickovski.

Nagradu „Dušan Vasiljev” ustanovila je Kulturno-prosvetna zajednica Kikinde 1997. godine, kako bi se sačuvalo sećanje na delo pesnika, rođenog u Kikindi 1900. godine. Vasiljev je bio jedan od najznačajnijih pesnika srpskog ekspresionizma. Tragično je izgubio život u 24. godini.

Prvih godina priznanje se dodeljivalo za poseban doprinos razvoju kulture. Zatim je usledio prekid, da bi ponovo bilo ustanovljeno 2009. godine. Od tada, dodeljuje se za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora, objavljenu na srpskom jeziku.

Između ostalih, do sada su nagrađeni: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić i drugi.

Ove godine Grad Kikinda je imenovao žiri koji čine pisci: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, i Đorđe Pisarev.

– Ovu nagradu pratim od 1997. godine, kada ju je ustanovio pokojni Nedeljko Radlović. Imali smo visok nivo nagrađenih i to je trajalo do 2000. godine. Konkurs je ponovo je pokrenuo Miloš Latinović koji je, takođe, književnik. Poslednjih godina je, pod vođstvom dr Srđana Srdića, dobila novu dimenziju. Sada, sa novim žirijem, nadam se da ćemo animirati ljude koji ranije nisu konkurisali i da će nagrada, u srpskoj književnoj javnosti, dobiti dimenziju koju zaslužuje pesnik Dušan Vasiljev. Takođe nam je želja da se, u dogovoru sa osnivačem, nastavi lepu tradiciju saradnje Grada i Saveza Srba u Rumuniji, tačnije Srba iz Čeneja, gde je službovao Dušan Vasiljev. Lepa tradicija bila je i ta da su nagrađeni pisci odlazili u tamošnju školu i čitali svoje pesme – istakao je Radovan Vlahović.

Uvedena je i novina, da autori šalju po četiri primerka svoje knjige, po jednu za svakog člana žirija, i jedan primerak koji će dobiti Narodna biblioteka „Jovan Popović“.

Nagrada se sastoji od plakete i od novčanog dela od sto hiljada dinara. Svečana dodela zakazana je za 27. mart 2023. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva.

Dodatne informacije dostupne su na sajtu: nagradadusanvasiljev@gmail.com.