Србија

penzioneri-banje

Prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) junske penzije će prvo dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti i to u sredu, 2. jula, kada će primanja početi da pristižu svim korisnicima iz ove kategorije bez obzira na to za koji način primanja penzija su se opredelili.

Tri dana kasnije, u subotu, 5. jula, počeće isplata za vojne i poljoprivredne penzionere koji primanja dobijaju preko tekućih računa, dok će za korisnike iz ove dve kategorije koji penzije dobijaju na kućnim adresama ili šalterima pošta isplata početi u ponedeljak, 7. jula.

Poslednji će penzije dobiti penzioneri iz kategorije zaposlenih. Njima će primanja početi da pristižu 10. jula, nezavisno od toga da li penzije dobijaju preko tekućih računa, na kućnim adresama ili poštanskim šalterima.

Iznosi na čekovima biće isti kao i prilikom prethodne isplate, a prosečna majska penzija iznosila je 50.684 dinara.

(Izvor: Dnevnik)

grcka-zakintos
 Direktorka službe informisanja Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Aleksandra Beslać izjavila je da srpski turisti i ovog leta mogu tokom putovanja u zemljama sa kojima Srbija ima zaključene sporazume o socijalnom osiguranju da koriste besplatno zdravstvenu zaštitu, odnosno da će nju platiti RFZO.

Beslaćeva je u izjavi za Tanjug navela da je Srbija potpisla sa 25 zemalja sveta sporazume o socijalnom osiguranju, kao i da građani pre nego što otputuju moraju da uzmu potvrdu od RFZO, naglasivši da je to uslov koji je neophodan kako bi osiguranici mogli da koriste zdravstvenu zaštitu u zemljama sa kojima su potpisane konvencije.

“Procedura za izdavanje ovih dvojezičnih obrazaca je jednostavna i sprovodi se u dva koraka. Potrebno je da naša osigurana lica odu kod svojih izabranih lekara i da tamo dobiju izveštaj o zdravstvenom stanju, da ne boluju od akutnih bolesti, od hroničnih bolesti u akutnoj fazi u poslednjih 12 meseci i na osnovu takvog izveštaja da se obrate svojoj matičnoj filijali i da se u kratkom roku tamo pribavi ta potvrda, odnosno dvojezični obrazac za korišćenje hitne zdravstvene zaštite u inostranstvu”, rekla je ona.

Kako je naglasila, na tom dvojezičnom obrazcu se nalaze svi podaci gde bi trebalo da se jave srpski putnici u slučaju da im je potrebna hitna zdravstvena zaštita, a što zavisi i od same zemlje gde su otputovali.

“Srbije ima takve sporazume sa 25 zemalja i sa jednom provincijom, Kvebek. Od tih 25 zemalja, 19 država praktično omogućava tu proceduru da naši osiguranici ništa neće platiti, kao ni izdavanje tog dvojezičnog obrazca koji je besplatan”, kazala je Beslać.

“Moram da naznačim, da ukoliko naši osiguranici putuju u Poljsku i u Veliku Britaniju, to su zemlje sa kojima takođe imamo sporazum o socijalnom osiguranju koji obuhvata oblast zdravstvenog osiguranja, ali tu u slučaju da im se nešto dogodi, potrebno je da samo pokažu putnu ispravu i karticu zdravstvenog osiguranja”, navela je ona.

Beslaćeva je takođe istakla da sa sa nordijskim zemljama, među kojima su Norveška, Danska, Švedska postoje potpisani sporazumi koji obuhvataju zdravstveno osiguranje, ali da će građani morati da plate zdravstveno osiguranje jer je sporazum zaključen na principu refundacije troškova.

“Po dolasku u Srbiju građani će podneti zahtev matičnoj filijali koja je izdala zdravstvenu karticu za refundaciju troškova korišćenja te hitne zdravstvene zaštite i tu je onda potrebno da podnesu medicinsku dokumentaciju, kopije originalnih računa i zahteva. To će onda biti rešavano po brzom postupku”, rekla je Beslaćeva.

Izvor: Tanjug

566532-vucic-04042024-0017-f

Predsednik Aleksandar Vučić poručio je danas u obraćanju javnosti, posle protesta u organizaciji studenata u blokadi, da je Srbija pobedila i da Srbiju ne mogu da pobede nasiljem. Zahteva, kako je dodao, od nadležnih tužilaštava da rade svoj posao.

„Ono što je najvažnije i kao što sam nagovestio da će da se dogodi, Srbija je pobedila. I Srbiju ne možete da pobedite nasiljem kao što su neki hteli. Srbija nije i Srbija nikada neće stati“, rekao je Vučić u Palati Srbija.

Istkao je da Srbija nije stala pokazuju brojne činjenice i najavio da će za nekoliko dana, u sredu, petak, subotu ili nedelju, biti otvorena deonicu Pakovraće – Požega.

„Time ćemo u poslednjih 12 godina uraditi 610 kilometara, završiti 610 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Pre toga, od 1945. do 2012. godine uradili smo 596 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Mogu sa zadovoljstvom da kažem da vreme od kada smo zajednički na vlasti će biti obeleženo kao vreme u kojem se petostruko više autoputeva i brzih saobraćajnica izgradilo nego u svim vremenima od Drugog svetskog rata do tada“, rekao je Vučić.

Najavio je da će brza pruga za 200 km na sat od Novog Sada do Subotice biti otvorena krajem avgusta.

„Tako da krajem avgusta ljudi će moći da putuju do Subotice za samo sat i deset minuta iz Beograda. Što će reći iz Novog Sada za nekih 35 minuta, ne više od toga“, istakao je Vučić.

Vučić je takođe najavio da će za tri meseca biti otvorena pruga Niš-Brestovac od 23,4 kilometra za 120 kilometara brzine vozova. Dodao je da će već u julu biti otvorena za teretni saobraćaj, a krajem avgusta i putnički voz.

Izvor: Tanjug

fdn-2.JPG

Na Fakultetu društvenih nauka održana prva međunarodna konferencija uz učešće naučnika iz Italije, Crne Gore, Grčke, Bugarske i Srbije.

Na Fakultetu društvenih nauka (FDN) u Beogradu 27. juna 2025. godine održana je prva Međunarodna naučna konferencija The Balkans (the Western Balkans) and Europe (the European Union) Facing the Challenges of the World in the Transition Processu saradnji sa ibera Università Mediterranea (LUM “Giuseppe Degennaro”) iz Italije, Barija i Faculty for Information Technology (University Mediterranean) iz Crne Gore, Podgorice.

Konferencija je okupila istaknute profesore i istraživače iz Italije, Crne Gore, Grčke, Bugarske i Srbije, koji su, u duhu otvorenog i interdisciplinarnog dijaloga, razmenili uvide o savremenim globalnim izazovima i njihovom uticaju na region Zapadnog Balkana i širu evropsku zajednicu.

Cilj ove konferencije bio je da podstakne kritički dijalog i interdisciplinarnu razmenu znanja o savremenim izazovima koji oblikuju odnose između Zapadnog Balkana i Evropske unije. Poseban fokus stavljen je na geopolitičke promene, održivost, digitalizaciju i procese evropskih integracija, sa namerom da se razmotre perspektive i mehanizmi tranzicije u širem društvenom, političkom i tehnološkom kontekstu. Konferencija teži da doprinese dubljem razumevanju regionalnih dinamika kroz prizmu društvenih nauka i da ponudi preporuke zasnovane na naučnim istraživanjima, koje mogu biti od koristi kako akademskoj zajednici, tako i donosiocima odluka u zemljama regiona i EU. Istakla je prof. dr Dragana Trifunović, prodekan za nauku na Fakultetu društvenih nauka i predsednica Akademskog odbora konferencije.

Konferenciju je svečano otvorio dekan Fakulteta društvenih nauka, prof. dr Srđan Žikić, dok je program konferencije vodio i moderirao prof. dr Slobodan Pajović, savetnik za međunarodnu saradnju Fakulteta društvenih nauka.

Konferenciji je prisustvovao i doc. dr Boris Bursać, savetnik ministra za međunarodnu saradnju u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, koji je u ime Ministarstva poručio da je:

„U vremenu brojnih društvenih izazova, uloga društvenih nauka od ključnog je značaja. Kroz analizu, kritičko mišljenje i inovativne pristupe, doprinosite razumevanju složenih pojava i pronalaženju rešenja.“

Dodao je da je skup odlična prilika za razmenu ideja, uspostavljanje novih saradnji i produbljivanje znanja u oblasti društvenih nauka.

Poseban doprinos konferenciji dala je prof. dr Kandida Busoli sa LUM Giuseppe Degennaro univerziteta u Bariju sa Departmana za menadžment, finansije i tehnologiju, koja je održala uvodno predavanje. U svom izlaganju istakla je značaj digitalne finansijske pismenosti i sposobnosti interpretacije finansijskih podataka kao ključnih alata u prevenciji investicionih prevara.

Kroz niz stručnih izlaganja i dinamičnih diskusija, obrađene su ključne geopolitičke i geoekonomske teme, uključujući odnose između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije, kao i različite politike pojedinačnih članica EU prema regionu. Konferencija je u potpunosti ispunila očekivanja organizatora, potvrdivši da se i u izazovnim vremenima može postići visok nivo stručne prezentacije i naučne diskusije, u kreativnom i fleksibilnom akademskom okruženju.

Zaključci konferencije ukazuju na potrebu za intenzivnijim povezivanjem naučnih zajednica zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije, posebno u svetlu zajedničkih izazova tranzicije, održivosti, digitalizacije i društvenih promena. Učesnici su se saglasili da je interdisciplinarni pristup, zasnovan na naučnoj saradnji i otvorenom dijalogu, ključ za razumevanje složenih globalnih procesa i oblikovanje uspešnih politika u budućnosti.

Organizatori su ocenili da je konferencija ostvarila visok akademski i međunarodni domet, uz snažnu poruku o važnosti društvenih nauka u savremenom svetu. Kao preporuku, istakli su značaj nastavka zajedničkog rada na konkretnim istraživačkim projektima, razmeni znanja i mobilnosti istraživača.

U skladu sa postignutim rezultatima i interesovanjem učesnika, najavljeno je da će Međunarodna naučna konferencija postati godišnja tradicija, sa ciljem daljeg osnaživanja naučne i institucionalne saradnje u regionu i šire.

Ozvor: Srbija Danas

 

mala-matura

Analiza preliminarnih rezultata završnog ispita Ministarstva prosvete pokazala je da prosečan broj bodova na testu koji su osmaci širom Srbije imali početkom nedelje iz maternjeg jezika (srpski jezik i jezici nacionalnih manjina) ove godine iznosi 11,54, a prosečno postignuće na testu iz srpskog jezika je 11,61 poena, dok je iz matematike prosek bodova ove godine 11,63.

Učenici su i ove godine imali mogućnost da biraju i polažu jedan od pet predmeta istoriju, geografiju, fiziku, hemiju ili biologiju.

  U skladu sa tim, geografiju je izabralo 46,5 odsto osmaka, biologiju 31,5 odsto, istoriju 8,8 odsto, fiziku 6,9 odsto i hemiju 6,3 odsto.

  Na testu iz geografije, kako se navodi u saopštenju, prosek bodova iznosi 13,01, na testu iz biologije 13,89, na testu iz istorije prosek bodova je 14,02, na testu iz fizike prosek bodova je 15,77, dok je iz hemije prosek bodova 15,87.

Tanjug

studenti

Univerzitet u Beogradu objavio je da će se prvi upisni rok za akademsku 2025/26. godinu organizovati od 22. jula do 8. avgusta.

Kako je objavljeno na Instagram nalogu “univerzitetubeogradu”, prijem dokumenata kandidata otpočeće 21. jula, a realizacija prijemnih ispita u skladu sa politikom upisa fakulteta, u terminu od 24. do 28. jula.

Nakon toga, prema važećim procedurama, kako dodaju, sprovešće se upis nove generacije studenata do 8. avgusta.

Tanjug

 

Kosovska-bitka

Vidovdan je za Srbe veliki i stari praznik. Po Zakonu o praznicima, od 2001. godine je državni praznik i obeležava se radno, u spomen na Kosovsku bitku, koja se odigrala 28. juna 1389. godine, odnosno 15. juna po starom kalendaru na Gazimestanu i predstavlja sećanje na poginule u svim ratovima.

U crkvenom kalendaru je obeležen crvenim slovom. To je nepokretni praznik, uvek se praznuje 28. juna.

U hrišćanskom kalendaru ne postoji svetac s ovim imenom. Tek 1892. godine Srpska pravoslavna crkva ga je prvi put unela kao praznik u svoje kalendare, stavljajući ga u zagradu iza proroka Amosa i kneza Lazara, čije je kultove negovala.

Vidovdan se proslavlja dostojanstveno, mirno, bez veselja. U svim pravoslavnim hramovima služi se parastos našim vojnicima, palim na bojnom polju, i svim do danas postradalim mučenicima koji su na razne načine život dali za pravoslavnu veru.

Praznik je zanimljiv zato što se prepliću istorijske činjenice sa narodnim običajima i verovanjima, oličenim u razvoju kosovskog mita uporedo sa paganskim kultovima starog slovenskog božanstva Vida koji je smatran vrhovnim božanstvom –„Bogom nad bogovima“ a svi drugi bogovi tek polubogovima.

Među Srbima i svim Slovenima verovalo se da je Vid svevideće božanstvo, pa se Vidovdan smatra praznikom za oči, odnosno praznikom koji „otvara oči“. Po narodnom verovanju, važno je šta će se na ovaj dan videti, jer će se kasnije baš u tome imati uspeha.

Na Vidovdan se, prema knjigama i verovanjima ne radi u polju – da kukuruz zametne klipove, ni u vinogradu – da se grožđe ne sasuši i otpadne. Tog dana treba probati i zrelo voće. Veruje se i da na Vidovdan valja započeti ručne radove – pletenje i vezenje.

Ponegde se, do podneva, izlazi na groblja i donosi hrana, obavezno riba. Vidovdanska trpeza ove godine je posna, jer pada u vreme Petrovskog posta. Postoji i običaj da žene uoči Vidovdana beru travu vidovčicu i stavljaju je pod jastuk da bi usnile svog izabranika.

Pre Drugog svetskog rata, Vidovdan je bio poslednji dan školske godine.

vucic-instagram

Predsednik Aleksandar Vučić posetio je, uoči Vidovdana, Crkvu svetog prvomučenika Stefana u Kruševcu i istakao da Srbija nikada nije prihvatala ultimatume i da država to neće uraditi ni sutra i poručio blokaderima da ne moraju da čekaju do 21 sat.

“Bila je Srbija mnogo puta pred ultimatumima. Uvek pred ultimatumima stranih velikih sila. I ovoga puta su nam strane sile, preko nekih drugih domaćih poslušnika, uputili ultimatum. Ultimatum smo imali 1914. austrijski, 1915. bugarski. Hitler je knezu Pavlu uputio ultimatum pred Drugi svetski rat, pred napad na Srbiju. Iako je bilo potpisano, narod se pobunio. Imali smo ultimatum u Rambujeu. Ovo nam dođe kao peti ultimatum. Spolja stigao, spolja plaćen”, rekao je Vučić za Pink.

Poručio je da je odgovor srpske države uvek bio isti – nije Srbija šaka zobi da je pozobate.

“I srpskoj državi se ne upućuju ultimatumi. To je trebalo i da znaju oni koji su pisali i poslednji ultimatum. Gde je pisano i u kojoj zemlji, ne znam. I ko će ga sprovesti, ne znam i ne interesuje me. Ultimatum nije prihvaćen. Ne morate da čekate sutra do 21 sat”, istakao je Vučić.

Nalgasio je da srpska država nikada ne prihvata ultimatume.

“Bili smo spremni da razgovaramo sa svakim. Trpeljivi i strpljivi. Čuvali mir kada su kršili zakon. Čuvali njih kada su se na kriminalan način ponašali. Vodili računa da im sačuvamo i obraz kada ga već sami nisu sačuvali, u mnogo situacija. Brinuli o mladosti, gledali u budućnost. A onda je neko pomislio da su to znaci slabosti. Da su to znaci onih koji se plaše. Ne plašimo se ničega. Ja još jedanput očinski pozivam sve mlade ljude, sve ljude u Srbiji da čuvaju svoju zemlju”, poručio je Vučić.

Pozvao je sve da se ne ponose time koliko će štetu Srbiji da nanesu blokadama, uništavanjem i rušenjem već da se hvale time koliko će da izgrade Srbiju.

Vučić je dodao da je na kraju dobro što je došao Vidovdan, kada se sve vidi – i ko su nasilnici, a ko je uvek bio za mir.

“Na Vidovdan će se videti i da li se neko uplašio ili nije. Na Vidovdan će se videti i snaga srpske države. A snaga srpske države je da uvek sačuva mir i stabilnost uprkos brojnim pokušajima. I sa zapada i sa istoka, od svih onih koji bi da budemo njihove sluge i da služimo tuđim interesima. I sutra na Vidovdan i na svaki drugi Vidovdan u budućnosti svima će biti jasno da je Srbija slobodna, slobodarska i nezavisna zemlja. I to je sve što imam da kažem”, naglasio je Vučić.

Poručio je da narod ne treba da se plaši već da treba da se plaše samo oni koji misle da nasiljem nešto mogu da urade.

Vučić je ponovio da nasiljem Srbiju niko slomiti neće.

Predsednik Vučić je rekao da je došao u ckrvu u Kruševcu, gde se srpska vojska pričestila pred boj na Kosovu i da je želeo prvo da oda počast srpskim kosovskim junacima.

“Ali isto tako da se zahvalim srpskom narodu na Kosovu i Metohiji koji trpi neviđeni teror i koji uz neverovatne napore, muke, ostaje, opstaje i čuva srpsko ime i prezime na Kosovu i Metohiji”, naveo je Vučić.

Tanjug

Skupstina Srbije

Sednica skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje u vezi sa postupkom izbora kandidata za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) zakazana je ponedeljak, saopštila je danas Skupština Srbije.

Na dnevnom redu je razmatranje Mišljenja Ministarstva informisanja i telekomunikacija od 27. juna 2025. o primeni odredaba Zakona o elektronskim medijima u postupku predlaganja kandidata za članove Saveta REM.

Početak sednice zakazan je za ponedeljak u 10 časova.

foto-do

Nesporno je da vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac više ne uživa poverenje većine članova Visokog saveta tužilaštva (VST), imajući u vidu dešavanja na današnjoj sednici ovog najvišeg tužilačkog organa, piše ns uživo.

Ovakav razvoj događaja predstavlja jasan signal da je došlo do pucanja zatvorenog kruga koji je napravila Dolovac, a koji je godinama držao tužilaštvo u stanju obamrlosti i pasivnosti.

Gubitak većine u Savetu ukazuje da je i sam Savet prepoznao štetnost daljeg opstanka neodgovornog kadrovskog poretka oličenog u liku i delovanju vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac, koja već 15 godina drži tu poziciju i koja je najodgovornija za katastrofalno stanje u tužilačkoj organizaciji, vf stanja glavnih tužilaca, nepopunjene sistematizacije, kao i što izostaju reakcije na političke istupe pojedinih tužilaca i odsustvo zastite javnih tuzilaca od progona od strane uskog kruga oko Zagorke Dolovac.

Takođe, nesporno je i da je većini javnih tužilaca u tužilačkoj organizaciji dosta politike pasivnosti, bežanja od javnosti, ugrožavanja zakona, pravne nesigurnosti građana i urušavanja tužilačke profesije od strane Zagorke Dolovac.

Tužiocima je dobro poznato da ona već godinama utiče na članove komisije pod njenom kontrolom tako da biraju njene kandidate za tužioce, (mahom one koji dolaze sa teritorije Vojvodine) ocenjujući ih maksimalnim brojem bodova dok su svi ostali dobijali lošije ocene.
U tome su prednjačili Tomislav Kilibarda, Predrag Ćetković, Tatjana Lagumdzija, Zorica Stojšić i drugi tužioci bliski Dolovac, a ona im je za to uzvraćala visokim tužilačkim pozicijama.

Podsećamo i da po nalogu Zagorke Dolovac, predsednik Saveta Branko Stamenković nije u razumnom roku oglašavao i sprovodio oglase, imajući u vidu da većina oglasa za izbor tužilaca traje prosečno po 2 godine.

Zbog svega navedeno, ali i mnogo drugih otvorenih pitanja koja nisu vidljiva široj javnosti, važno je pozdraviti napore većine članova VST da dosledno, odgovorno i bez straha nastave sa odbacivanjem svake dalje manipulacije, zloupotrebe i pritiska od strane odlazeće strukture Zagorke Dolovac, postavljanjem pitanja moralne odgovornosti i profesionalnog integriteta člana VST iz reda istalnutih pravnika Predraga Ćetkovića, koji je izbor Zagorke Dolovac, pa i odgovornosti same Zagorke Dolovac.

Zakonska i moralna obaveza Saveta je da štiti Ustav, zakon, javni interes, jednakost građana, da građani budu upoznati sa radom Saveta i koga to Savet bira, a ne da štiti lične pozicije i karijere onih koji su decenijama urušavali pravosuđe Srbije i poverenje većine građana u pravosuđe.

Borba za samostalno, odgovorno i funkcionalno tužilaštvo ne sme i neće stati, jer je to interes države Srbije i njenih građana, a ne „fotelja“ Zagorke Dolovac i njene dobro pozicionirane manjine u tužilaštvu.

Izvor: ns uživo

Foto: Ustupljene fotografije