Најновије

SLIKA-5

Tumor na kičmenoj moždini osmosečnoj Nađi Janovan uklonila je neurohirug dr Danica Grujičić. Od tada traje borba da napravi prvi korak

Nađa Janovan (12) ima samo jednu želju, da prohoda. Redovno pohađa Osnovnu školu „Žarko Zrenjanin“, voli druženje i školske drugove koji joj nesebično pomažu.

-Da prohodam to je moja jedina želja. Nikada nisam hodala, ni trčala i najveća radost će mi biti ako sama napravim prvi korak. Volim da crtam i najčešće slikam u slobodno vreme. Puno obaveza imam oko vežbi što mi oduzima puno vremena tokom dana. Radim ih kod kuće, ali i sa fizijatrima. Od predmeta najviše volim likovno. Zanimljiva mi je i informatika jer smo počeli da programiramo crtaće, filmove i prezentacije. Jedno vreme sam svirala tamburicu u „Guslama“ gde je moja mama, koja svira violinu, bila deo Velikog narodnog orkestra. Odustala sam zbog svakodnevnih obaveza koje su naporne  – otkrila nam je Nađa.

Ljubavi, kako smo se uverili prilikom posete porodici Janovan, ima na pretek uz svakodnevnu borbu roditelja Vojislava i Nade, rodbine, prijatelja, ali i ljudi dobre volje da Nađi pomognu da joj se najveća želja ostvari. Nađa je obolela sa pet, a operisana je sa osam meseci, saznajemo od majke Nade.

 

-U tom periodu slabo je spavala, bila je uznemirena, često je plakala i to nam je bio znak da postoji problem. Do pojave otoka na vratu u leđnom delu Nađa je već imala sijaset dijagnoza od kojih nijedna nije bila prava. Stigli smo dečijeg neurologa i doktorka je postavila dijagnozu koja je neurohirurške prirode. Kao hitan slučaj stigli smo na Institut za majku i dete u Beogradu i nakon magnetne rezonance dobili smo i odgovor. Nađa je imala tumor na kičmenoj moždini, značajnije veličine – priseća se majka Nada.

Nakon prvog šoka i velikog broja dijagnoza o ishodu operativnog zahvata, roditelji mlade sugrađanke uhvatili su se u koštac sa ogromnim problemom.

-Nađu je operisala profesorka doktorka Danica Grujičić, jedna među deset najboljih neurohirurga u Evropi. Operacija je bila teška i zahtevna, kičmena moždina je kod beba tanka, ali je, na sreću sve dobro proteklo.  Nakon oporavka započeli smo sa fizikalnim i hemioterapijama koje su trajala dve godine. Naša devojčica pokazala je da je borac i sve terapije završila je do kraja, a recidiva tumora nije bilo. Sa druge strane suočili smo se sa posledicama operacije skoliozom i oduzetošću donjih ekstremiteta, prvenstveno leve noge – pojašnjava naša sagovornica.

Period koji je usledio nije bio lak. Većinu vremena Nada i Nađa provodile su u Beogradu na terapijama, kontrolama kod pet lekara specijalista, vežbama. Dolazile su kući kada su mogle.

-Nađa od druge godine nosi mider koji joj je potpora za kičmu. Ne razdvaja se od njega ni kada spava i sigurna sam da joj je to naporno i neprijatno, ali on joj pomaže da se kičma dodatno ne krivi. Kako je u pubertetu i fazi intenzivnog rasta i pomagala koja koristi treba da prate njen razvoj, dokle god ne budemo došli do perioda kada će operisati kičmu. To će biti moguće kada prestane sa rastom. Sreća je što u Kikindi imamo ambulantu koja primenjuje  šrot metodu odnosno vežbe za kičmu koje su potrebne Nađi, tako da ne moramo da budemo konstantno u Beogradu – dodaje Nada Janovan.

Problem koji treba rešavati je motoričke prirode odnosno kretanje. Za to joj je neophodna robotska terapija koja je dala dobre rezultate kod neuromišićnih problema nastalih oštećenjem kičmene moždine. Kod Nađe postoji neurološki deficit i robotska terapija tačnije aparat lokomat može da pomogne. On simulira pokrete koje mozak prihvata obrađuje ih i koristi ih dalje.

-Nađa ima blokadu u kičmenoj moždini tako da informacije od mozga ne mogu da stignu do perifernih nerava i da se vrate nazad i tu je uloga lokomata. Terapija je u Beogradu traje minimalno dva meseca u kontinuitetu, dnevno u proseku četiri sata. Vežbe koje su joj potrebne su izuzetno skupe. Naš plan je da tokom leta Nađa započne sa robotskom terapijom i deo sredstava koje prikupimo koristićemo za ovu namenu, a ostatak nam je potreban za nabavku RSQ aparata koji će svakodnevno koristiti i služi za obaranje tonusa odnosno spazma koji ima u levoj nozi – napomenula je Nada. Otac Vojislav zahvalan je svim ljudima dobre volje koji su pokazali da su humani i pomogli Nađi.

-Svi nas zovu, sportisti, muzičari preduzetnici, obični građani, Nađini drugari i svi žele da pomognu. Iznenađen sam koliko njih se priključilo akciji prikupljanja sredstava i to nismo očekivali. Nude nam pomoć, ne samo novčanu, i ganut sam i pozitivno iznenađen. Za nas je to ogromna suma koju ne bi mogli sami da sakupimo i hvala svima koji su nas podržali u nameri da našoj devojčici pružimo neophodnu terapiju – navodi Vojislav.

A.Đ.

1619 na 3030

Za lečenje je potrebno tri miliona dinara i do sada je preko fondacije „Budi human“ i uz pomoć humanih ljudi prikupljeno 1,8 miliona dinara. Svi koji žele da pomognu mogu da upišu 1619 na broj 3030. Cena SMS poruke je 200 dinara. Tu su i žiro računi dinarski: 160-6000001811469-67, devizni: 160-6000001812510 – 48, IBAN: RS35160600000181251048

HODANJE UZ POMOĆ ROBOTA

Uz robotsku terapiju očekivanja su da će mozak naučiti šemu pokreta koji do sada nije mogao da nauči. Nađa ne može da proizvede pravilan pokret koji bi mozak zapamtio. Smisao je da deo tela koji ne funkcioniše preuzme ostatak mišića, nerava i struktura. Pored hoda važno je da Nađa ima bolji balans kako bi rasteretila kičmu i kompletno telo. Kako je tehnologija napredovala sada je to moguće, a na svima nama je da se potrudimo da maloj sugrađanki ispunimo jedinu želju.

 

1708340311181

Od 23. februara saobraćajna policija moći će u određenim situacijama da privremeno oduzme automobil nesavesnim vozačima, a policajci će takođe imati mogućnost da umesto kazne izdaju upozorenje za lakši prekršaj onima koji generalno poštuju propise. Osim toga, novim Pravilnikom o načinu kontrole i regulisanja saobraćaja koji danas stupa na snagu predviđeno je i korišćenje kamera na uniformama policajaca kojima se snima kompletna komunikacija sa vozačima koji su zatečeni u saobraćajnom prekršaju.

 

Vozilo može da bude privremeno oduzeto samo onima koji su u prethodne dve godine bili osuđeni za dva teža prekršaja. Ali, ova mera se neće primenjivati u onim situacijama gde je recimo postupak pred sudijom i dalje u toku, već samo na vozače kojima je izrečena presuda.
Novim Pravilnikom o načinu vršenja kontrole i neposrednog regulisanja saobraćaja na putevima i vođenju obaveznih evidencija o primeni posebnih mera i ovlašćenja predviđeno da policajac na terenu mora da izvrši detaljan pregled automobila i spolja i iznutra i popiše sve eventualne nedostatke. Na policiji je naravno još jedna obaveza, a to je da protiv vozača podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.

penzioneri6-300x200

Prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, februarske penzije će prvo biti isplaćene korisnicima iz kategorije samostalnih delatnosti i to 2. marta kada počinje isplata za one koji penzije primaju preko tekućih računa.

Za ostale penzionere iz ove kategorije isplata počinje 4. marta, a dan kasnije, 5. marta za sve vojne i poljoprivredne penzionere.

Poslednji će penzije dobiti korisnici iz kategorije zaposlenih, pošto će isplata za one koji primanja dobijaju preko tekućih računa početi 9. marta, a za ostale 11. marta. Iznosi na čekovima biće isti kao i prilikom prethodne isplate.

psenica-glodari-(1)-(1)

 

Bošku Dobraniću iz Ruskog Sela poljoprivreda je primarna delatnost. Obrađuje oko 100 jutara zemlje i mali je broj parcela koje su u zakupu.

– Trenutno stanje jesenjih useva, pre svega pšenice i ječma, je, u najmanju ruku, neizvesno. Lično, nikada nisam doživeo ovakav napad glodara na ozime strnine koji smo imali u prethodnom periodu. I drugi poljoprivrednici sa kojima sam razgovarao takođe su zatečeni onim što se desilo. Pojedini od njih već su tokom rane jeseni preorali pšenicu koju su posejali jer su je glodari upotpunosti uništili – kaže Dobranić.

Na sreću, napominje njegove parcele pod žitom još uvek se drže, međutim dodaje da je neizvesno šta će se desiti do perioda kada pšenica izađe iz mirovanja i ponovo počinje vegetaciju.

-Pored ovog problema sve nas, poljoprivrednike, brine cena poljoprivrednih proizvoda. Glavno pitanje je da li ćemo imati pozitivnu proizvodnu godinu. Prošle godine cene su bile preniske, ali mi, koji živimo od poljoprivrede, moramo da obrađujemo zemlju – kaže naš sagovornik.

Poljoprivrednici su počeli sa takozvanim zatvaranjem brazde koja čuva vlagu u zemljištu i nužna je mera za bolji prinos.

-Očuvanje zimske vlage je važno. Ove godine, tokom kasne jeseni i početkom zime ne možemo da se žalimo na količine padavina. Sada vlage ima dovoljno, što ne znači da će potrajati. Kod nas je uobičajeno da tokom sušnog proleća vlaga brzo nestane. Crnica koju obrađujemo zahteva česte padavine koje donose visok prinos – saznajemo od Boška Dobranića.

Prošle godine u ruskoselskom ataru prinos kukuruza bio je pristojan, ali je cena doprinela da ova kultura ne bude profitabilna. Trend smanjenja parcela pod žutim zrnom prisutan je nekoliko godina unazad i zavisi od gazdinstva do gazdinstva.

A.Đ.

Jezeva-kucica

Dečije pozorište “Lane” će u svom standardnom terminu nedeljom, odigrati “Ježevu kućicu”. Po delu Branka Ćopića, predstavu je režirao Slavoljub Matić. Igraju: Jovana Banić, Tanja Dimić Stojanov (Jovana Popov), Marta Katai, Aleksandar Maletin, Milan Vujić i Aleksandar Krulj. Predstava počinje u 17 sati.

Djoka Radak (5)

Izložba o Đorđu Radaku u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja otvorena je do kraja meseca.

Od otvaranja izložbe, predstava muzejskog teatra “Ja sam Đoka Radak, Kikinđanin”, u izvođenju Slavoljuba Matića, odigrana je više puta za publiku i organizovane su posete đaka.

Njeno poslednje izvođenje zakazano je za utorak, 27. februar, za 18 sati. S obzirom na to da je ulazak besplatan, a broj mesta ograničen, potrebno je da se izvrši rezervacija na pedagoskanmk@gmail.com ili na broj 062270195.

bolnica nova zgrada

Zbog pojave sezonskog gripa, iz Opšte bolnice Kikinda podsećaju da je i dalje na snazi odluka Komisije za sprečavanje intrahospitalnih infekcija kojom se zabranjuju posete pacijentima. Odluka je doneta septembra prošle godine na osnovu preporuke Radne grupe Ministarstva zdravlja za postupanje u uslovima pandemije kovid 19.

Stoga iz Opšte bolnice apeluju na građane da poštuju odluku o zabrani poseta, kako se zbog pojave gripa epidemiološka situacija ne bi komplikovala i pogoršala.

Od ponedeljka, 26. februara, u prostoru nekadašnje telefonske centrale, od 15 do 17 sati, ponovo će biti organizovan prijem paketa za pacijente koji leže u kikindskoj Bolnici.

dr Pecarski 1

Dok je u Beogradu, pre nekoliko dana, već sa 11 evidentiranih slučajeva, proglašena epidemija morbila, odnosno malih boginja, u Severnobanatskom okrugu nije zabeležen nijedan slučaj, saznajemo u Zavodu za javno zdravlje (ZZJZ).

– Naš okrug se uzima kao primer u državi sa najvišim obuhvatom vakcinacijom – kaže epidemiolog dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u ZZJZ. – MMR vakcinom, protiv malih boginja, zaušaka i rubeole u Okrugu je imunizovano blizu 97 odsto, a u Kikindi oko 98 odsto. Da bi se dostigao kolektivni imunitet potreban je obuhvat veći od 95 odsto.

Dr Pecarski dodaje da epidemije ovih bolesti nigde ne bi smelo da bude jer je vakcinacija svima dostupna. U Beogradu je proglašena epidemija sa samo 11 slučajeva malih boginja jer se epidemije ne proglašavaju samo kada su veliki brojevi u pitanju, nego, kao u ovom slučaju, kada se pojavljuju bolesti i događa zaražavanje koje ne bi trebalo ni da bude, navodi dr Pecarski.

Primarna vakcinacija protiv malih boginja, zaušaka i rubeole sprovodi se kod dece od navršenih 12 meseci jednom dozom MMR vakcine i treba je sprovesti pravovremeno do navršenih 15 meseci života. Revakcinacija (druga doza) sprovodi se pre upisa u prvi razred osnovne škole, a izuzetno u toku prvog razreda.

Naš grad i okrug, inače se navode kao primer dobre prakse i kada je u pitanju obuhvat drugim vakcinama – po vakcinalnim izveštajima, broj je uvek znatno iznad 95 odsto.

SNS Kikinda3

Umesto što svake nedelje zabavljaju javnost polupismenim i polusmislenim objavama, Đilasovi i Mileševićevi nadničari bi mogli da saopšte građanima Kikinde šta njihove gazde planiraju da urade sa plenom koga su se u Kikindi dočepali!

Šta misli riđi tajkun Đilas da radi sa hladnjačom na ulasku u Kikindu? Hoće li to i dalje biti deponija za građevinski otpad i štenara umesto hladnjače, za čiju su izgradnju date narodne pare?

Dokle njihov lokalni gazda Milešević misli da nekada najbolji i najlepši hotel u Vojvodini drži kao smrdljivu štenaru u čijem se bazenu brčkaju kučići i Miki Panić?

Iako kažu da ih Milešević ne razdvaja ni po čemu, nadamo se da se ne brčkaju zajedno.

Uzgred, ako vide negde ovu pojavu, neka ga pitaju zašto ga nema po gradu da maše presudama i zašto se sakrio u mišju rupu?

I na kraju, kada je o poštovanju ljudi iz Kikinde reč, Milenko je u proteklom mandatu bio predsednik najveće poslaničke grupe. Na ovim izborima nalazio se na petnaestom mestu liste „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“. I mašinski mozgovi iz Đilasove stranke zaključuju da Jovanov ne zavređuje poštovanje predsednika Vučića.

Istovremeno, njima je njihov gazda Đilas na svojoj listi dao jedno od ukupno 250 mesta i to izuzetno visoko i važno 165. mesto, ali to je, valjda, pokazatelj velikog poštovanja i izraz bezgraničnog poverenja. Dakle, petnaesto mesto i mesto predsednika poslaničke grupe je pokazatelj nedostatka poštovanja i poverenja, dok je 165. mesto odraz poštovanja i poverenja. I to im sve ima smisla i logike. Mora da su pušili Bodrožićeve cigare kad su došli do takvog zaključka.

Na kraju, toliko ih je gazda Đilas „ispoštovao“ da će Milenka i naredne četiri godine gledati samo na televiziji, a Narodnu skupštinu će moći da posete samo turistički, a do tada, neka saopšte narodu u Kikindi dokle misle da urnišu Narvik i devastiraju hladnjaču, umesto što se javno razmeću neznanjem i glupošću, navodi se u saopštenju Službe za informisanje Srpske napredne stranke.

guskovi-finale

Finale 38. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova biće održano u nedelju u ulici Milana Malenčića ispred kućnog broja 32. Najinteresantnije će biti takmičenje seniora, a znalci tvrde da borba neće biti laka.

U finalu su Crveni vlasnika Miodraga Trnića (19) i Žućko Lazara Adamova Bilte mlađeg (15). Mladi guščari za naš portal kažu da guskove pripremaju i očekuju pobedu.

 

-Crveni ima četiri godine i do sada je pokazao da zna da se bori.  Kod mene je odmalena i znam ga u dušu. Imao je teška nadmetanja na putu do finala, ali je uspeo da dođe do poslednjeg kruga. U nadmetanjima je bio dominantniji, tako da ne sumnjam u njegovu srčanost i spremnost. Najvažnija je šetnja, kupanje u bazenu i dobra ishrana. U finalu očekujem tešku borbu i siguran sam da ni mom, ali ni protivničkom gusku, koji je pomalo favorit, neće biti lako – istakao je Miodrag Trnić koji se deset godina bavi gusarstvom i u ovaj svet uveo je ostatak porodice.

Žućko star tri godine mladog Bilte, do sada je osvojio već dve titule šampiona i u to u kategorijama jednogodišnjaka i dvogodišnjaka.

-Nadam se pobedi jer mu nedostaje još samo pehar u seniorima da osvoji treću titulu. Vreme nam ne ide na ruku, pošto je toplo za ovo doba godine. Bez obzira na to, šetam Žućka svakodnevno i kupam ga. Borbe u kojima je učestvovao trajale su duže od deset i petnaest minuta i najteže nadmetanje bilo je u četvrtfinalu sa gusanom Nemanje Almaša. Guska sam nasledio od dede čije ime nosim i koji je poznat guščar. Kada spojimo mladost i iskustvo to mora da bude dobitna kombinacija – kazao nam je Lazar Adamov.

U kategoriji dvogodišnjaka finale su obezbedili gusak Aleksandra Adamova i gusan Danijela Ognjenova. Među jednogodišnjacima najbolji su se pokazali gusani Milana Dražića i Živice Terzića. Dobro utrenirani i u pratnji vernih pratilja beli „gladijatori“ daće sve od sebe da budu šampioni.

Program u nedelju počinje u 10 sati i pored finalnih nadmetanja u sve tri kategorije prisutni će moći da uživaju u revijalnim takmičenjima, najlepšem jatu, najtežoj guski, najstarijem gusku. Ove godine u nadmetanjima je učestvovalo je više od 140 gusana u sve tri kategorije među kojima je bilo najviše jednogodišnjaka.

A.Đ.