Најновије

GK-sastanak-voda-(1)

Danas je u Gradskoj kući održan sastanak na kom je razgovarano o razvoju postrojenja za preradu vode. Diskutovano je o trenutnom statusu postrojenja, planiranom roku završetka radova, kao i svim potrebnim dozvolama za distribuciju zdrave, pijaće vode gradu.

U toku razgovora, gradonačelnik je zahtevao od odgovornih potvrdu da će Kikinda sutra biti sredina čiste, zdrave i bezbedne pijaće vode. Sastanku su, pored gradonačelnika Nikole Lukača, prisustvovali i pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica, predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, JP Kikinde, Instituta AG, SETEC Engineering-a, SET i UNIHA.

dan-pobede-venci-(2)

Polaganjem venaca i šetnjom  Besmrtnog puka u Kikindi je obeležen 9. maj, Dan pobede nad fašizmom. Venci su položeni na Ruskom groblju i spomeniku „Tuga“ odakle je krenula šetnja predstavnika Grada, ambasade Rusije, boračkih organizacija i građana Gradskim trgom. Dužna počast odata je i na spomeniku žrtvama fašizma, a venac je položen i na spomen ploču brigadiru Dragutinu Ristiću. U ime lokalne samouprave vence su položili gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan, dok je ispred ambasade Ruske Federacije u Srbiji to učinio prvi sekretar Jurij Butkov koji se Kikinđanima zahvalio na organizaciji i napomenuo da je zajednička borba saveznika protiv fašizma u Drugom svetskom ratu donela pobedu. Gradonačelnik Lukač čestitao je Dan pobede i napomenuo da je fašizam najveće zlo 20. veka.

-Na žalost, i u 21. veku, tinja ova ideologija koja je dovela do brojnih stradanja. Kikinda i Srbija uvek su bili na strani istine i pravde. Odabrali smo stranu pobednika i naš narod, koji je puno propatio, uvek se borio protiv nepravde i u Prvom i u Drugom svetskom ratu, ali i u ratovima devedesetih. Dan pobede za sve nas je poseban jer se sa pijetetom sećamo svih žrtava i heroja koji su dali svoje živote kako bi mi danas živeli u slobodi. Nije uvek bilo lako, ni jednostavno, a i sada su novi izazovi pred nama, a naš grad je uvek bio slobodarskog duha,  poštuje svaku žrtvu i svakog sugrađanina koji se borio za našu slobodu. Moramo istrajati i u najnovijim izazovima, ali i poslati jasnu poruku da smo protiv svake nepravde i da smo uvek na strani Kikinde i države Srbije. Uz naše prijatelje i dugogodišnje saveznike obeležavaćemo dostojanstveno ovaj dan – rekao je Lukač.

Događaj je organizovalo udruženje Srpski ratni veterani jer ne postoji porodica u Kikindi koja nema nekoga ko nije stradao u sukobima tokom Drugog svetskog rata.

-Šetnjom Besmrtnog puka Dan pobede obeležava se od 2019. godine. Ovo je prilika da se poklonimo senima naših predaka i ukažemo mladim naraštajima na važnost čuvanja kulture sećanja – rekao je Vladimir Radojčić ispred organizacije Srpski ratni veterani.

U noći između 8. i 9. maja 1945. godine Nemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

Današnji dan se od 1950. godine slavi i kao Dan Evrope.

A.Đ.

savrsen-partner

Na repertoaru Narodnog pozorišta ovog meseca biće samo dva naslova. Igranja u redovnim terminima nema do 17. maja zbog završnih proba na predstavi „Savršen partner“. U komediji za malu scenu, po tekstu Mire Gavrana i u režiji Tijane Vasić, igraju: Marina Vodeničar, Mina Stojković i Vladimir Maksimović.

Prva repriza odigraće se nedelju dana kasnije, u petak, 24. maja, a drugo izvođenje zakazano je za poslednji dan ovog meseca. U utorak, 28. maja, takođe na maloj sceni, na repertoaru je predstava o Dušanu Vasiljevu, „Oblaci“.

spomenik-zrtvama-fasizma

Dan pobede nad fašizmom obeležava se u znak sećanja na 9. maj 1945. godine kada je, bezuslovnom kapitulacijom Nemačke okončan Drugi svetski rat u Evropi. Od 1950. godine ovaj datum se slavi i kao Dan Evrope.

Devetog maja 1945. godine, kapitulacijom nacističke Nemačke, okončan je Drugi svetski rat u Evropi. Bezuslovnu kapitulaciju u Berlinu je, nešto iza ponoći, potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel. U ime Sovjetskog Saveza potpisnik je bio maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika, britanski vazduhoplovni general Artur Teder. Ovim je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

Datum koji predstavlja definitivni završetak Drugog svetskog rata jeste 2. septembar, kada je na američkom bojnom brodu “Misuri” u Tokijskom zalivu Japan potpisao kapitulaciju posle bačenih atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki. U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina našla se 61 država i oko 110 miliona vojnika.

Procene pokazuju da je bilo od 50 do 80 miliona poginulih, među kojima od 38 do 55 miliona civila. Državna komisija bivše Jugoslavije svojevremeno je objavila da je u ratu poginulo 1.706.000 ljudi, među njima više od 300 hiljada boraca.

Feldmaršal Vilhelm Kajtel potpisuje odredbe o kapitulaciji nemačke vojske

Dan Evrope

Deveti maj obeležava se i kao Dan Evrope, jer je toga dana 1950. godine ministar spoljnih poslova Francuske Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka u kojem ne bi bilo mesta za sukobe među evropskim zemljama. Ideja je bila da se uspostave zajednička tela, tačnije odnosi, pre svega u  proizvodnji i distribuciji uglja i čelika, kao temelja industrijske snage.

Naredne godine osnovana je Evropska komisija za ugalj i čelik, koja je prerasla u Evropsku ekonomsku zajednicu. Četiri decenije kasnije, 1991. u holandskom gradiću Mastrihtu, proglašena je Evropska unija. Evropski savet je 1955. godine u Milanu odlučio da se dan objavljivanja Šumanovog plana – 9. maj, obeležava kao Dan Evrope.

Obeležavanje Dana pobede

U Kikindi će Dan pobede biti obeležen šetnjom Besmrtnog puka. Posle polaganja venaca na spomenik na Ruskom groblju u Kikindi u 11 sati, tačno u podne biće položeni venci na Spomenik „Tuga“ poginulim vojnicima i policajcima Kikinde u ratovima od 1991. do 1999. godine. Venci će, zatim, biti položeni na Spomenik žrtvama fašizma i u Gradskoj kući, kod spomen-ploče Dragutinu Ristiću, komandiru jedinice Gvozdenog puka.

 

eko festival 4

Eko tim Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ poziva vas na peti „Eko festival“ koji će se u petak, 10. maja,  u 17 sati biti održati u dvorištu Kulturnog centra.

Pesmom, plesom i porukama mališani će ukazati na važnost očuvanja životne sredine i planete Zemlje. Eko festival predškolaca osmislio je i realizovao Eko tim predškolske ustanove

djura-brainfinity-(1)

Učenici Osnovne škole „Đura Jakšić“ u finalu su Brainfinity takmičenja. Četvoročlana ekipa, koja je sada osmi razred, već četiri godine  zaredom uspešna je u jedinstvenom takmičenju gde učenici u timovima rešavaju probleme u realnom kontekstu, koristeći sve prednosti informacionih tehnologija. Njihova mentorka je nastavnica matematike Ljubica Popović koja se nada da će njeni „Feniksovci“, kako se ekipa zove, uspeti ove godine da osvoje prvu nagradu, ajpod, koju žarko žele.

-Rade se logički, kombinatorno – problemski zadaci sa primenom u svakodnevnom životu. Primera radi treba da na gugl mapama pronađu određeno mesto, pa u njemu ulicu i to sve pomoću šifrovanog zadatka. Preliminarna takmičenja organizovana su onlajn i naša ekipa je bila odlična i ušla u finale – pojasnila nam je Ljubica Popović.

 

Kako bi sa što više poena sakupili za finale treba im pomoć sugrađana koji treba da glasaju za njih na društvenim mrežama.

-Najbolja ekipa sa glasanja na društvenim mrežama biće ona koja u zbiru ima najviše šerova sa fejsbuka pomnoženih sa pet i lajkova na instagramu. Poeni koje finalisti na ovaj način prikupe biće uračunati u njihov krajnji rezultat u finalu. Računaju  se samo šerovi na originalnoj objavi odnosno stranici Brainfinity – kaže naša sagovornica.

Ekipa „Fenikssi“ u kontinuitetu od petog razreda rešava problemske zadatke. Od septembra, od kada je počelo ovogodišnje nadmetanje, jednom nedeljno su trebali da dođu do tačnog odgovora. Rad odnosno odgovor predaju u Power Point prezentaciji i on mora da sadrži objašnjenje kako su, Teodora Pribiš, Teodora Ćurčin, Sergej Bogosavljev i Ognjen Đomparin, došli do rezultata. Uskoro ih očekuje  finale u Beogradu, a svaki glas će im pomoći da pobede i osvoje željenu nagradu.

 

A.Đ.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Knjige „Glasom pisana istorija” i „Vek slikan mikrofonom” Dragoslava Simića, dugogodišnjeg urednika emisije „Govori da bih te video” Drugog programa Radio-Beograda i autora serije dokumentarnih emisija, biće predstavljene u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u četvrtak, 9. maja.

Njegovi sagovornici bili su anonimni i zaboravljeni ljudi, ali i poznate ličnosti. Simić je njihova sećanja zabeležio mikrofonom, a zatim i u ovim dvema knjigama. Neki od sagovornika bili su: Branko Lustig, filmski producent i dobitnik dva Oskara za filmove „Šindlerova lista“ i „Gladijator“, Tugomil Ujčić, profesor i preživeli svedok streljanja u Kragujevcu 1941, Bubiša Simić, muzičar, kompozitor i dirigent, Ranko Bugarski, lingvista, Dragica Srzentić, prva supruga Jovana Popovića, učesnica NOB-a i žena koja je 1948. uručila Staljinu Titovo istorijsko pismo, Zoran Hristić, kompozitor muzike za Olimpijske igre u Sarajevu i mnogi drugi.

Pored autora, o knjigama će govoriti i Radoman Kanjevac, pisac i nekadašnji urednik Studentskog radio programa Indeks 202. Moderator večeri je Milana Bajkin. Književno veče počinje u 19 sati.

struja (4)

Zbog planiranih radova na elektro mreži u četvrtak, 9. maja od 9 do 12 časova struje neće biti u sledećim ulicama u Kikindi: Žarka Zrenjanina od Sterije Popović do Save Lipovanov, Sterije Popovića od Žarka Zrenjanina do Prizrenske, u Prizrenskoj od Nikole Francuskog do Sterije Popovića, Suvačarskoj od Žarka Zrenjanina do Đure Daničića, Đure Daničića od Suvačarske do Kraljevića Marka,  Laze Kostića od Albertove do Kraljevića Marka, Gavrila Principa parna strana od Žarka Zrenjanina do Novosadske, Dimitrije Tucovića od Albertove do Kraljevića Marka, u ulici Kinđa, Kraljevića Marka od Dimitrije Tucovića do Žarka
Zrenjanina, Kumanovskoj od Dimitrije Tucovića do Veljka Petrovića, Albertovoj od Dimitrija Tucovića do Žarka Zrenjanina, Veljka Petrovića od Albertove do Kumanovske i u Sutjeskoj od Žarka Zrenjanina do prvog sokačeta.

Matija-Francuski-(4)

Matija Francuski, klarinetista, nesuđeni gitarista, Kikinđanin na studijama na Muzičkoj akademiji u Ljubljani, održao je večeras koncert za svoje sugrađane u sali KUD „Eđšeg“.

– Veoma sam počastvovan što imam mogućnost ponovo da sviram u svom rodnom gradu. Ovde sam svirao maturski koncert, zatim kada sam bio na prvoj godini. Nastup je bio planiran i za prošlu godinu, ali nije održan zbog poznatih tragičnih događaja u našoj zemlji – kaže Matija.

Ovaj daroviti muzičar započeo je školovanje u Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“, na odseku gitare i, posle pet godina, rešio da upiše i klarinet, kod nastavnika Marka Ćurčića. Osnovno četvorogodišnje školovanje za ovaj instrument završio je po ubrzanom programu – za godinu dana završavao je dvogodišnji program.

– Taj instrument me je više privukao i više sam se povezao sa njim jer nije kao svi ostali instrumenti, ima jako lep ton, boja zvuka je predivna, od drveta je, što znači da zvuk živi jer je prirodan materijal. Kada sviram, celu dušu ulivam u instrument – priča Matija.

On je student treće, završne godine, u klasi profesora Tadeja Keniga. Posle osnovnih studija, preostaju mu još dve godine mastera, a zatim ima sasvim konkretne planove, ali i želje.

– Možda ću se zaposliti u školi i, nadam se, svirati u orkestrima, mada bi mi najveća želja bila da sa muzikom putujem svetom – iskren je Matija.

Pre koncerta u Kikindi održao je koncert u svojoj srednjoj školi „Isidor Bajić“ u Novom Sadu i, kaže, veoma je zadovoljan nastupom. Za večerašnji koncert imao klavirsku pratnju korepetitora Oskara Ritera, profesora novosadske Akademije umetnosti. Pred brojnom publikom izveo je dela Šumana, Fransea, Beria, Vauda i Kovača, pisana za klavir i klarinet i za solo klarinet.

– Osim Šumana, to su sve kompozitori 20. veka, znači i modernijeg zvuka. Matija izvodi i jedno delo eksperimentalne muzike autora Lučana Beria, kompozitora koji se bavio istraživanjem mogućnosti instrumenta. To su nagli skokovi iz visine u dubinu, iz glasnog u tiho, kompozicije su tehnički veoma zahtevne jer je neophodna posebna tehnika jezika i usta, snaga duvanja i izdržljivost. Njegov profesor je rekao da je, od kada postoji slovenačka akademija, on tek drugi student koji svira delo tog kompozitora. Veoma sam ponosna – rekla je Matijina majka, Eva Francuski Aranjoš, profesor klavira.

Na početku koncerta o Matiji je pričala Margita Detari, direktorica Muzičke škole u Kikindi u kojoj je on pronašao i započeo svoj muzički put. Sudeći po dosadašnjim postignućima, Matiju očekuje ozbiljna umetnička karijera, ali verujemo da će deo nje uvek biti i koncertiranje za njegove Kikinđane koji su mu, i ovoga puta, pružili punu podršku.

S. V. O.

Slava-hora-(7)

Rezanjem kolača, u velikoj sali Kulturnog centra danas je obeležena slava hora „Attendite!“, Sveti apostol i jevanđelista Marko. Obredu su, pored članova Hora, članova Dečijeg hora „Kikindijanci“, koji su u njemu i učestvovali, prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i njegova zamenica, Dijana Jakšić-Kiurski, kuma slave.

– Velika radost je biti deo obeležavanja krsne slave Hora koji je uspeo da izgradi imidž i prepoznatljivost kada je u pitanju kvalitet horske muzike i da podigne i osvesti značaj horske muzike u našem društvu, da doprinese njenoj afirmaciji. Zahvaljujući dirigentkinji prof. dr Biljani Jeremić i direktoru Marku Markovljevu, uspeli su da organizuju Međunarodni festival horova i u tome vidim njihovu plemenitu misiju, pogotovo jer hor broji sve više mladih koji pokazuju ljubav prema horskoj muzici. Želim im da im misija bude uspešna i da traju, da unapređuju svoj kvalitet jer mislim da imaju potencijala i već su prepoznatljivi u zemlji i u regionu. Sam naziv Hora prenosi poruku koliko nam je u društvu važna kultura i da, međusobno i sa svetom, treba da komuniciramo na najlepši način – kulturom kao važnim segmentom za opstanak nacije i zajednice – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Hor „Attendite!“ postoji šest godina, svoju slavu obeležava od prošle godine, a ovog Markovdana, prvi put proslavi su prisustvovali i članovi Dečijeg hora „Kikindijanci“.

– Moja misija jeste da što više dece naučim da pevaju i ponosna sam jer imamo dosta mladih, a biće ih još više jer svi možemo i treba da pevamo – istakla je dirigentkinja prof. dr Biljana Jeremić i najavila nastupe Hora na međunarodnom takmičenju u Tuzli, kao i, već tradicionalno gostovanje u Crkvi Svete Sofije u Ohridu.

Hor je pokretač mnogih aktivnosti u Kulturnom centru, ukazao je v. d. direktor, Marko Markovljev.

S početkom rada hora postali smo ustanova koja okuplja najveći broj korisnika. Godišnje imamo više od 40 hiljada poseta različitim programima, koncertima, manifestacijama, svemu što organizujemo, a najlepše i najreprezentativnije je ono što rade Hor „Attendite!“ i Dečiji hor „Kikindijanci“ i to je najlepša slika naše ustanove – zaključio je Markovljev.

S. V. O.