Најновије

MIHAJLA-PUPINA-

Od ponedeljka, 2. septembra, ulica Mihajla Pupina od Svetosavske do Jovana Jovanovića Zmaja, potez od OMV pumpe do šoping centra, biće zatvorena radi pripremnih radova na rekonstrukciji ulice.

U planu je da ulica bude zatvorena narednih 90 dana, saopšteno je iz Gradske uprave.

pas

JP „Kikinda“ podseća da je ostalo još samo malo do prve izložbe pasa mešanaca „Stray dog show“ koja će se održati 8. septembra u 10 časova na poligonu pored Prihvatilišta na adresi Topolski put broj 10 u Kikindi.

– Prijavite svog ljubimca i dokažimo da su mešanci jedinstveni i da je njihova izmešanost upravo njihovo bogatstvo, jer su pokupili najbolje od svih rasa. Cilj ove izložbe je svakako podizanje svesti o odgovornom vlasništvu i značaju udomljavanja pasa. Prijava i učešće su potpuno besplatni- navode u JP Kikinda.

Za sad je pristiglo tridesetak prijava. Uz takmičarski deo gde će pobednici osvojiti lepe nagrade, posetioci će imati prilike da čuju brojne korisne savete u razgovoru sa veterinarom kao i da, ukoliko su zainteresovani, pronađu i udome svog novog ljubimca iz našeg prihvatilišta.

– Pozivamo sve ljubitelje pasa i one koji žele da postanu ponosni vlasnici novih ljubimaca, da nam se pridruže 8. septembra i budu deo jedne lepe priče- rekli su JP Kikinda.

Prijavljivanje je do 2. septembra popunjavanjem formulara na sajtu www.jpkikinda.rs ili na blagajni u upravnoj zgradi pijace, kao i direktno na broj telefona 0230/308-380.

Arhiv-Oluja-(6)
Iz Udruženja Srpskih ratnih vetarana Kikinde podsećaju sugrađane da do 5. septembra u holu Istorijskog arhiva Kikinda u Kuriji  mogu pogledati izložbu o pogromu i proterivanju Srba iz Republike srpske Krajine i Hrvatske od strane hrvatske vojske u vojnoj akciji „Oluja 1995.”
Izložba je otvorena 5.avgusta. Realizovali su je Srpski ratni veterani u saradnji sa Istorijskim arhivom Kikinde, Muzejom žrtava genocida iz Beograda i Savezom Srba u regionu.
GRAD-KIKINDA-BKC-1

Tri knjige mladih autora do 35 godina starosti biće objavljene na osnovu konkursa koji su i ove godine uspešno realizovali Grad Kikinda i Banatski kulturni centar (BKC) iz Novog Miloševa.

Konkurs je bio otvoren od 29. marta do 1. jula ove godine, kada su mladi autori slali prijave sa neobjavljenim rukopisima poezije, proze, eseja i književne kritike. Usled velikog broja pristiglih prijava, pred žirijem je bio zahtevan zadatak da izabere i nagradi tri najbolja rukopisa.

U uži izbor uvršteni su: Ksenija Golubović, Sara Balaž, Ana Sekulić, Stefan Đurić, Marko Mijatović i Čarna Cvijić, a potom su odabrane tri autorke koje su se, u ozbiljnoj konkurenciji, izdvojile svojim književnim darom i stvaralačkom zrelošću. Doneta je odluka da se objavljivanjem prve knjige nagrade: Ksenija Golubović – „Svi smo se rodili ljubomorni na ptice”, Čarna Cvijić – „Dok se večnost ne završi” i Sara Balaž – „Kad sam verovala u jednoroge” (radni naslov).

Žiri je radio u sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija). Odluka o izboru nagrađenih autora je doneta jednoglasno, a u saopštenju se navodi zbog čega su se izdvojili baš navedeni naslovi:

„Po završetku konkursa novija srpska poezija biće bogatija za dve pesničke zbirke, na kojima će biti ispisana imena mladih autorki koje su na istom temelju izgradile potpuno drugačije poetske svetove. Ksenija Golubović potpisuje zbirku „Svi smo se rodili ljubomorni na ptice” u kojoj kroz sedam pesničkih ciklusa progovara o različitim temama i čini da ostanemo zapitani pred njenim stihovima… Kompozicija i sadržina zbirke zavređuju ozbiljnu čitalačku pažnju, a sa njom i autorka pretenduje da zauzme značajno mesto u novijoj srpskoj poeziji.

Sa velikim potencijalom, Sara Balaž u zbirci pod radnim naslovom „Kad sam verovala u jednoroge”, ispisuje ljubavnu poeziju koja govori o proživljenom iskustvu jedne dvadesetogodišnjakinje. Pretvarajući emotivne trenutke u jake pesničke slike ona pokazuje književni talenat koji zaslužuje da se razvija i bude primećen u godinama koje dolaze.

Na upečatljiv način izražava se i Čarna Cvijić u proznom delu „Dok se večnost ne završi”. Nagrađeni rukopis na granici je između novele i kratkog romana, a posebno se ističe svojom kompozicijom, pažljivo građenim likovima i književnim jezikom koji već na prvim stranicama nadrasta autorkine godine. Sve pohvale zaslužuje i izbor teme, kao i način na koji je ona umetnički obrađena. Čitajući ovaj rukopis, žiri je prepoznao i bogato čitalačko iskustvo koje autorka poseduje, što zaslužuje posebnu pohvalu“.

Rukopisi nagrađenih autora biće objavljeni u ediciji „Prva knjiga” Banatskog kulturnog centra, navodi se u saopštenju ovog izdavača.

KUD-Mokrin-(8)

Članovi KUD „Mokrin“ održali su koncert i na ovogodišnjem „Kikindskom letu“ i, još jednom, obradovali svoju publiku. Učešće na ovoj manifestaciji predstavlja veliku čast i značajnu priliku da se predstavi ne samo bogatstvo naše kulturne baštine, već i celokupni godišnji rad Društva, rekao je Živko Ugrenović, predsednik KUD-a.

– Ovo je savršena prilika da naš trud i posvećenost široj javnosti predstavimo na najbolji mogući način i da naglasimo značaj očuvanja naših tradicionalnih vrednosti. Ove godine, na „Kikindskom letu“ predstavljamo se sa bogatim repertoarom igara iz Banata, Leskovca, Gruže, Crnorečja, Studenice, kao i iz okoline Niša. Pored toga, predstavljamo i tradicionalne pesme u izvođenju naše Ženske pevačke grupe. Cilj nam je da obuhvatimo sve aspekte našeg rada i pružimo publici jedinstveno i nezaboravno iskustvo – kaže Ugrenović i dodaje da je, za ovu priliku, pripremljen raznovrstan program koji uključuje najbolje nastupe iz svih sekcija Društva.

Kulturno-umetničko društvo Mokrin broji 180 članova, raspoređenih u šest folklornih, dve pevačke grupe i orkestru. Na sceni u dvorištu Kurije večeras su bile sve uzrasne kategorije, od pripremne do veterana.

Na svakom od svojih nastupa KUD iz Mokrina je oduševio publiku i žiri svojim izvanrednim izvođenjem tradicionalnih igara iz Banata, sa kojima su, jesenas, predstavljali Vojvodinu na prestižnom Republičkom takmičenju, Saboru narodnog stvaralaštva Srbije u Gornjem Milanovcu. Redovno i sa uspehom nastupaju na festivalima u zemlji i u inostranstvu.

– Sada nas očekuje organizacija 15. međunarodnog festivala „Susreti folklornog stvaralaštva“, na kojem ćemo ugostiti učesnike iz Mađarske, Rumunije i Srbije. Pored toga, naši planovi uključuju nastavak rada na očuvanju i unapređenju naših kulturnih tradicija, kao i pripremu za buduće nastupe i projekte – najavljuje Ugrenović.

Publika je s radošću dočekala Mokrinčane. Lepota izvođenja i posvećenje pesmi i igri i ovoga puta prenelo se i u prepuno gledalište.

S. V. O.

jysk

Sasvim očekivano, veliko je interesovanje sugrađana za poznati skandinavski brend!

JYSK-ova 46. prodavnica otvorena je danas u 9 časova, na adresi Miloša Velikog 54.

Povodom otvaranja svoje prve prodavnice u Kikindi, JYSK je pripremio značajne popuste do 70 odsto, a tokom prva dva dana, prvih 100 kupaca može očekivati posebne poklone iznenađenja.

Nova prodavnica zapošljava sedam radnika, prostire se na nešto više od 1000 m2, a uređena je prema novom skandinavskom konceptu 3.0 koji nudi još inspirativnije izlaganje proizvoda, uređenje i osvetljenje.

Posetili smo novu prodavnicu za vas, pogledajte VIDEO.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

 

Rusko-Selo-liturgija-(2)

Na sam dan crkvene slave, u Hramu Uspenja Presvete Bogorodice, održana je sveta litrurgija kojoj su, pored meštana i gostiju, prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač, predsednk Gradskog parlamenta Mladen Bogdan i predsednik Saveta Mesne zajednice, Dušan Marjanović.

Praznike, Dan sela i hramovnu slavu, meštanima je čestitao gradonačelnik.

– Sabornost nam mnogo znači. Mesna zajednica tradicionalno organizuje kvalitetne programe i druženja – rekao je Lukač. – Potrudićemo se da meštani svakog sela imaju život dostojan 21. veka. Poštovanje tradicije i običaja svih stanovnika učiniće nas složnijima, snažnijima i uspešnijima.

Dušan Marjanović istakao je da se, upravo u dane ovih praznika, u svoje mesto vraćaju Ruskoselci koji su iz njega otišli.

Svečanosti Velikogospojinskih dana zatvoriće članovi Plesnog studija „Jefimija“ iz Ruskog Sela koncertom u Domu kulture od 19 sati, na kojem će nastupiti i gosti, folklorni ansambli iz Novih Kozaraca i iz Banatskog Velikog Sela.

S. V. O.

grahovo-venac

Delegacija Grada Kikinde u sastavu Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Tihomir Farkaš, član Gradskog veća zadužen za obrazovanje, boravila je u poseti opštini Bosansko Grahovo povodom Dana ove opštine.

Upriličen je svečani program, održana četvrta sportska manifestacija „Vratimo sport u Grahovo” i služena liturgija u hramu Svetih apostola Petra i Pavla. Na Spomenik poginulim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu sa područja opštine Bosansko Grahovo položeni su venci i odata počast stradalima.

Vence su položile delegacije Republike Srbije, opštine Bosansko Grahovo, Fonda za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu, lokalne boračke organizacije i grada Kikinde.

– Grad Kikinda nastaviće saradnju sa opštinom Bosansko Grahovo, uspostavljamo sve jače veze i uveliko radimo na uticaju da se toj opštini na sve načine pomogne. Mnogo naših sugrađana vodi poreklo iz krajeva odakle je i Gavrilo Princip. Svi oni sa ponosom nose ovo mesto u svojim srcima, ponosom koji ih veže kulturno, istorijski i zavičajno za ovo mesto-  rekao je Bogdan.

Obeležavanju Dana opštine Bosanko Grahovo prisustvovali su i Sanja Lakić, državna sekretarka u Ministarstvu za brigu o porodici i Aleksandar Đedovac, direktor Fonda za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu.

J. C.

mesarka-(3)

Tridesetpetogodišnja Dragana Stevanov, mesarka po zanimanju, osvetlala je obraz Kikinđanima na takmičenju u Novom Sadu, na kojem je osvojila dva treća mesta – u kategoriji brzog menjanja svećica i u preciznoj/pažljivoj vožnji automobila.

– Nisam se pripremala, nisam ni znala to da radim. Jednom su mi pokazali i pristala sam da se takmičim. Bilo je 12 učesnika, muškaraca i žena u obema kategorijama. Četiri svećice zamenila sam za nešto više od dva minuta. U pažljivoj vožnji imala sam suvozača koji je držao čašu punu vode. Vozi se određena deonica, napravi „lastin rep“ i vrati na početak, kada se ponovo izmeri količina vode. Nisam očekivala ovakav uspeh i jako sam srećna. Sad mi se svidelo i nameravam ponovo da učestvujem i da budem još bolja – priča Dragana, inače rođena u Sanadu, i zaposlena u jednom trgovinskom lancu.

Sa poslom automehaničara Dragana ima veze samo utoliko što je za automehaničara udata. Kaže da je, pre ovog nadmetanja, jedva i znala kako svećice izgledaju. Ipak, njena spremnost da uči, smelost i spretnost, donele su joj čak dve bronze. Da je talentovana priznao joj je i suprug Uroš Bursać.

– Sa našim „kadetom suzom“ bili smo na četvrtom Lemijevom memorijalu- izložbi oldtajmera posvećenoj Milanu Posavecu Lemiju, jednom od osnivača ovakvih događaja na našim prostorima – priča Draganin suprug, – Osim izložbe, skup je imao i dve takmičarske kategorije za muškarce. Na poziv organizatora da se priključe i prisutne žene, nagovorio sam Draganu da proba. Bila je u konkurenciji sa ozbiljnim automehaničarima, vlasnicima firmi, a pre toga je možda, samo videla kako izgledaju svećice. Danas je teško naći muškarca mehaničara, a kamoli ženu, Bili smo jedini iz Kikinde tamo. Ponosan sam na nju.

Dragana i Uroš redovno posećuju izložbe oldtajmera i veoma su ponosni na svoju „suzu“ iz 1986. godine, kupljenu u prodavnici Fabrike IDA u Kikindi.

– „Suza“ je u mojoj porodici 20 godina. Moj otac Branko radio je u auto-radionici u Livnici. Imam u planu da, sledeće godine ovde organizujem oldtajmer skup na temu „IDA Kikinda“, da predstavim kako je to nekada izgledalo, od proizvodnje, kupovine, do nabavke delova. Imam podršku vlasnika oldtajmera sa svih strana.i pokušaćemo da napravimo lepo druženje. Ali, kako u našem gradu ima dosta starih automobila i drugih marki, moguće je da i njih pridružimo – kaže Uroš.

Inače, Dragana je tehničar hortikulture, ali, kaže, ne voli cveće. Kada se zaposlila u trgovini, svideo joj se rad na odeljenju mesare, pa je upisala i srednju mesarsku školu i završila je uz rad.

Sada joj se, priznaje, jako dopada da menja svećice, pa je, kako stvari stoje, i Uroš pod rizikom da dobije konkurenciju u kući.

– Od sada ja menjam svećice – smeje se Dragana – a naučiću i ostalo, pa mogu da popravljam naš automobil.

Verujemo da će tako i biti, kao i da će sposobna i odlučna Dragana naučiti i savladati sve što zamisli. I želimo joj svu sreću u tome.

S. V. O.

crkva (2)

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Uspenije presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. U narodu poznat kao Velika Gospojina, praznik je majki i dece. Prema narodnom kalendaru, između Velike i Male Gospojine, 21. septembra, najbolje je brati lekovito bilje.

Praznik je uspomena na smrt Bogorodice, prema jevanđeljima, dan kada se uznela na nebo „i predala svoj duh u ruke Spasitelja”.

Do kraja života živela je u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice.

Kao što joj je nekad arhangel Gavrilo saopštio da će roditi sina božijeg, tako je sada obavestio da će se, na ovaj dan upokojiti. Vaznela se na nebo i “predala svoj duh u ruke Spasitelja”.

Predanje kaže da je Bogorodica živela 60, prema nekim izvorima 72 godine, nadživela je svoga sina, nastavila njegovu misiju i bila svedok mnogih slavnih događanja.

Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po želji cara Mavrikija koji je na ovaj dan pobedio Persijance. Od tog datuma svi hrišćani slave ovaj dan.

U Grčkoj i Rumuniji, ovo je i državni praznik. Vernici masovno posećuju čudotvorne Bogorodičine ikone. Posebno je svečano u Jerusalimu, gde se obavlja obred simbolične sahrane Bogorodice.

Ne mali broj porodica slavi danas krsnu slavu, među njima je i užarski esnaf. Kako prazniku prethodi dvonedeljni post, a danas se vernici, posebno žene, pričešćuju.

Ovaj dan uopšteno, smatra se praznikom žena i majki. Ne rade se danas nikakvi poslovi.Vreme između Velike i Male Gospojine zove se međudnevnica, a i nju, kao i Veliku Gospojinu, prate mnogi običaji.

Velika Gospojina slava je Pirota, Pančeva, Zrenjanina, Novog Bečeja i beogradske opštine Barajevo.