Најновије

Predsednica-Gojkovic-dodelila-ugovore-za-odrzavanje-i-opremanje-zdravstvenih-ustanova-u-AP-Vojvodini-04

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković uručila je ugovore o finansiranju i sufinansiranju izgradnje, održavanja i opremanja zdravstvenih ustanova u Vojvodini, za šta je iz pokrajinskog budžeta izdvojeno 1,36 milijardi dinara. Opštoj bolnici opredeljena su  34 miliona 423 hiljade dinara a Domu zdravlja 4,7  miliona dinara. Pokrajinska vlada samo u poslednjih osam godina za sektor zdravstva izdvojila više od 27 milijardi dinara.

-Verujem da će svaka bolnica, dom zdravlja, institut ili zavod, znati u najboljoj meri da iskoristi opredeljena sredstva i pre svega da ih stavi u službu pacijenata. Od 2016. godine, potpuno smo izmenili sliku zdravstva u našoj pokrajini u pozitivnom smislu – izjavila je Gojkovićeva.

 

Opšta bolnica nabaviće set hirurških instrumenata sa urološkim bužijama, set laparoskopskih instrumenata, set opreme za sterilizaciju , volumetrijski i špric pumpi sa pratećom opremom i to: infuzione špric pumpe – 25 komada, radne stanice za infuzione pumpe – devet komada, sistem za aplikaciju TIVA u operacionoj sali i infuzione stalke za radne stanice –  devet komada, parni sterilizator transkutanog bilirubinometra, nCrar uređaj za neonatologiju, aspiratore u sa jednom bocom – četiri komada, sa dve boce-šest komada, transportnih – četiri komada i sa vakum pogonom – dva komada i elektrohiruršku jedinicu.

 

-Sredstva su uvek dobro došla, a Dom zdravlja će u narednom periodu kupiti dve stomatološke stolice, dva autoklava i četiri pakerice za centralnu sterilizaciju – istakla direktorica Doma zdravlja dr Biljana Marković.

 

A.Đ.

Dr-Trkulja-(4)

Doktoru Vukosavu Trkulji, specijalisti radiologije, načelniku Odeljenja za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku u Opštoj bolnici u Kikindi, danas je uručeno priznanje „Dr Ranko Petrović“ za doprinos razvoju zdravstva i kontinuiranu brigu o zdravlju građana Kikinde. Na prijemu u Gradskoj kući priznanje mu je uručio gradonačelnik Nikola Lukač. Prijem je priređen za šestočlanu porodicu Trkulja koju čine i supruga Aleksandra, ćerke Jefimija (12), Vasilisa (11) i Zoja (3), i za najnovijeg člana, jednomesečnog sina Vukana.

– Velika mi je čast i zadovoljstvo što mogu da ugostim porodicu Trkulja, ovo je prava slika i putokaz mlađim generacijama. Doktor Trkulja je dobio najveće priznanje Grada iz oblasti zdravstva i, zbog nemogućnosti da prisustvuje svečanoj dodeli, ugostili smo njegovu porodicu danas i da bismo im se zahvalili što su  ostali u Kikindi i što brinu o svojim sugrađanima. i zahvaljujemo na svemu što su učinili i čine za grad. Ovo je mali znak zahvalnosti i uvek ćemo biti tu za njih. Ovo je putokaz i za ostale i uvek ćemo davati podršku ovakvim porodicama – rekao je gradonačelnik.

Doktor Trkulja rođen je Leskovcu, a u Kikindu je stigao pre 16 godina. Kaže da je ovo grad koji su odabrali za život i podizanje dece.

– Gradonačelnik i Grad su prepoznali moju i našu brigu za građane Kikinde, za zdravstvo, i to mi izuzetno mnogo znači – kaže dr Trkulja. – Ovaj grad mi je  pružio gotovo sve – i ličnu i profesionalnu sreću. Kikinda nam savršeno odgovara, ima uslove za profesionalni napredak, a za porodice sa malom decom je prosto savršena. Ovde mi je i lakše i lepše nego u Leskovcu u kojem sam odrastao. U brizi o porodici supruga preuzima najveći teret. Moja majka kaže da čovek ne može da napreduje u svom poslu ako nema zdravu porodicu. Ispunjeni smo i lično i profesionalno i ostajemo ovde – istakao je dr Trkulja.

Supruga Aleksandra je viša medicinska sestra, zaposlena u Bolnici, na Očnom odeljenju. Takođe je u Kikindu stigla iz Leskovca.

– Prvo je došao suprug, a zatim i ja, na stažiranje, i ostala sam zbog ljubavi. Ovde je mirna sredina, kupili smo kuću i rešili da ovde živimo jer je Kikinda idealno mesto za odrastanje. Starije devojčice pomažu, kao i suprug na kojeg smo veoma ponosni. Moja poruka je: „Samo hrabro!“ – ističe Aleksandra Trkulja.

Pored plakete, porodici Trkulja gradonačelnik je uručio i poklone i zahvalio im što svojim primerom podstiču mlade da ostanu i vrate se u Grad koji će ih uvek podržavati.

S. V. O.

petar-kocic-radovi-(3)

U Osnovnoj školi „Petar Kočić“ u Nakovu u toku je zamena krovne konstrukcije na uličnoj strani zgrade. Kako saznajemo od direktorice Ljiljane Janjilović krov na objektu nije menjan od kada je zgrada izgrađena.

-Škola je sagrađena 1936. godine i od tada datira i krov koji je pokriven starim biber crepom. On je dotrajao i vreme je učinilo svoje. Ranijih godina sanirali smo pojedine delove krova gde je bilo najkritičnije, ali nikada do sada nije menjan u ovom obimu. Krov kakav je bio predstavljao je bezbednosni rizik za učenike, zaposlene i meštane – istakla je Ljiljana Janjilović.

Krov je prokišnjavao tako da su nastajali problemi u odvijanju same nastave.

-Radove u iznosu od 14 miliona dinara finansira grad Kikinda. Hvala lokalnoj samoupravi što nam je izašla u susret da rešimo dugogodišnji problem koji nam je bio prioritet i velika je stvar za našu školu. Očekujem da se radovi završe do početka nove školske godine. Posao bi bio već urađen, međutim neuobičajeno visoke temperature usporile su rekonstrukciju – pojasnila je naša sagovornica.

I ranijih godina ulagano je u nakovačku obrazovnu ustanovu. Tako su stigla nova nastavna sredstva, a zamenjen je i deo prozora u fiskulturnoj sali, ali i na delu zgrade. OŠ „Petar Kočić“ u narednoj školskoj godini imaće duplo više prvaka u odnosu na broj osmaka koji su završili osnovnoškolsko obrazovanje, tako da će prvi put u školske klupe sesti deset učenika. Ukupno je u ovoj školi 70 đaka.

A.Đ.

 

 

kup-zreb
Žrebom su određeni parovi prvoga kola Kupa FSG Kikinde, koje je na rasporedu 11. avgusta od 17.30 sati. Igraće: Napredak (Banatska Topola) – Borac (Iđoš), 2. oktobar (Kumane) – Jedinstvo (Novi Bečej), ŽAK (Kikinda) – Delija (Mokrin), Vojvodina (Bašaid) – Vojvodina (Novo Miloševo).
Polufinale je zakazano za 28. avgust, a finale će biti odigrano 19. septembra.
D. P. 
Sveti-Ilija

Za pravoslavne vernike danas je crveno slovo, dan posvećen Svetom Iliji, Iliji Gromovniku.

Sveti Ilija, veoma poštovan u pravoslavlju kao strog i nepokolebljiv propovednik etičkih vrednosti, prisutan je u Starom i u Novom zavetu kao prorok čije je osobine preuzelo hrišćanstvo dovodeći ga u vezu sa nastankom nove vere i novim Hristovim dolaskom. Prema predanju, Ilija je rodom iz Tesvita, pa je prozvan Ilija Tesvićanin. Pominje se u Talmudu, Bibliji i Kuranu.

Ilija ili Elaja bio je izraelski prorok iz devetog veka pre nove ere. Po predanju, kada se Ilija rodio, njegov otac Savah je video oko njega anđele koji ga povijaju ognjem i hrane plamenom, što je bilo znamenje njegovog plamenog karaktera i sile.

Bio je u sukobu sa tadašnjim carem Ahavom koji je bio odbacio hrišćansku veru zbog žene Jezavelje. Prorok Ilija mu se suprotstavio i pokazao moć Božiju: tri i po godine nije bilo kiše. Veruje se da je upravo zbog svoje moći i ognja toliko poštovan u narodu. Prorokovao je 25 godina.

Srpski narod mnoge prirodne pojave pripisuje Svetom Iliji kojem je prelaskom u hrišćanstvo pripisao i osobine svog starog boga Peruna, koji je upravljao munjama i gromovima.

Prema narodnom verovanju i tradiciji, sveti Ilija se vozi u vatrenim kolima koja vuku četiri konja, iz čijih nozdrva izbija plamen, a grmljavina je tutnjava njegovih kola kojima se vozi po nebu i oblacima. Praznik pada u najsušnije i najtoplije doba godine, a običaj je da se na ovaj dan ne radi u polju, da se ne bi navukao gnev svetitelja.

Da je jedan od najpoštovanijih svetitelja među Srbima, potvrđuju i brojne manifestacije, sabori i vašari koji se održavaju širom Srbije na ovaj dan.

Crkva Svetog Proroka Ilije u Novim Kozarcima

Brojni su običaji za ovaj praznik. Prema njima, ne treba raditi u polju, da usevi ne bi sagoreli od sunca. Ako na Svetog Iliju pucaju gromovi, veruje se da on gađa đavole, pa se ne valja krstiti da se đavo ne bi sakrio pod krst u koji grom ne udara. Smatra se da bi trebalo dobro gledati mesto gde grom udari zato što je to znak da se tu krije nečastivi. Na Svetog Iliju ne bi trebalo da se kupa u reci i da se zalazi u njene dubine, jer voda na ovaj dan čudnim šumom “doziva” svoje žrtve.

Postoji i predanje da je upravo Sveti Ilija taj koji određuje kada i gde će pasti kiša, a kada će vladati period suše. Ako na Svetog Iliju padne blaga kiša, to se smatra blagoslovom. Na sam praznik menja se vreme, pa se kaže “od Svetog Ilije sunce sve milije”.

Veruje se da je danas dobro uzeti med radi zdravlja. Nekada je bio običaj da majke mažu decu medom da bi cele godine bila zdrava. Narod veruje da je med koji se izvadi na Ilindan lekovit. Takođe, mnogi roditelji deci daju ime po ovom svetitelju jer je simbol snage i neustrašivosti.

Slavi se i kao krsna slava, slava je vazduhoplovaca, obnarodovana ukazom iz 1924. godine. S propašću Kraljevine Jugoslavije prekinuta je ova tradicija vazduhoplovaca, ali je obnovljena 1992. godine.

idjos

Na turniru u malom fudbalu „Iđoš 2024” okupilo se 12 ekipa, a ukupan fond nagrada iznosi 230 hiljada dinara. Gradski većnik za sport i omladinu Aleksandar Aćimov, rekao je:
– Svake godine početkom avgusta u Iđošu održava se turnir u malom fudbalu, kojeg Grad Kikinda svesrdno podržava, posebno što se on održava tokom obeležavanja Dana sela. Posebno treba istaći da turnir okuplja veliki broj ekipa i gledalaca. Uvek ćemo da pružimo priliku svima da se bave sportom i da na najlepši mogući način promovišu prave vrednosti našeg društva.
Goran Stančul, član Saveta Mesne zajednice Iđoš, dodao je:
– Ovo je najveća manifestacija koju organizujemo u selu više od 40 godina. Traje od 1. do 18. avgusta kada je finale. Imamo veliki broj posetilaca koji uživju u sjajnom malom fudbalu. Očekujemo odličnu atmosferu uz veliki broj nagrada koje smo pripremili uz pomoć Grada Kikinde i MZ Iđoš.

bogdan ciplic

Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa raspisuje četvrti konkurs za književnu Nagradu „Bogdan Čiplić” za najbolji prozni rukopis na srpskom jeziku.

Nagrada je ustanovljena u znak sećanja na Bogdana Čiplića, književnika, prevodioca i upravnika Srpskog narodnog pozorišta (Novi Bečej, 2. novembar 1910 – Beograd, 23. jun 1989). Njegova dela su: Poljana, Divlje jato, Paorske balade, Mrtva Tisa, Okamenjena stada, Slatko pravoslavlje, Snaga zemlje, Stravična zvona, Na veliko i na malo, Dečaci sa Tise, Sinovi ravnice, Okovi, Jaruga, Đura Jakšić i druga.

Rukopis u Word dokumentu (do 100 A4 strana, Times New Roman12) zajedno sa kontakt podacima autora (mejl, adresa, telefon, kratka biografija) treba  poslati na: bogdanciplic@gmail.com

Konkurs je otvoren od 1. avgusta do 30. avgusta, a rezultati će biti objavljeni do 30. septembra 2024. godine.

Žiri će biti u sastavu: Radovan Vlahović, književnik i direktor Banatskog kulturnog centra (predsednik), msr Milana Poučki i msr Nenad Stanojević.

Nagrada je objavljivanje rukopisa u izdanju Banatskog kulturnog centra do kraja godine.

Konkurs se realizuje uz podršku Opštine Novi Bečej.

etno-kamp-torontal-(2)

Etno kamp starih zanata u Ruskom Selu okupio je 95 učesnika, a zajedno sa svima onima koji deci drže radionice, ali i pripremaju im obroke ima ih 115. Među polaznicima su i  Veronika  Marić (9) iz Novog Sada i Daniel Popi  (11) iz mesta Torak.

-Baka i dede žive u Ruskom Selu i deo leta provodim kod njih. Već treći put sam deo ovog kampa i svoj dolazak planiram kako bih naučila nešto novo i upoznala se sa velikim brojem drugara. Najviše mi se svidelo to što sam od perlica naučila da pravim narukvice koje će mi ostati uspomena na ovo leto – rekla je Veronika.

Danilu nije teško da svakog dana dolazi na kamp.

-Drugi put sam ovde i srećan sam jer mi je sve zanimljivo i novo. Puno se igramo, a najdraže mi je da pravim figure od drveta – kazao je Popi.

Da deca nauče više o grnčariji, ali i o pisanoj reči potrudila se Eržebet Kormanjoš iz Nove Crnje.

-Trudim se da svake godine rad bude tematski. Ove godine petodnevni kamp posvetila sam bajkama. Pre nego što počnemo da izrađujemo figure od gline deci pročitam bajku nakon čega deca imaju zadatak da u radionici grnčarije izrade figure koje ih asociraju na pročitanu priču – pojasnila nam je Eržebet Kormanjoš.

Interesovanje za kamp je svake godine sve veće. U Ruskom Selu ove godine je 95 učesnika. Došli su iz Nove Crnje, Žitišta, Kikinde, Bečeja.

-Došli su nam učesnici iz čitave Vojvodine čije bake i deke s u okolnim naseljima, a tu su i oni čiji roditelji žive u inostranstvu i svoj dolazak planiraju  prema datumu održavanja etno kampa. Deca uče stare zanate poput veza, pustovanja, grnčariju, da rezbare u drvetu, prave nakit od perlica, tkanje i izrađuju figure od ljuske od kukuruzovine. Praksa je pokazala da svi oni do osmog razreda svakog leta dolaze na kamp i sa nama su sigurno sedam, osam godina.  – istakao je Šandor Talpai, predsednik udruženja „Torontal“.

Deca su imala priliku  i da nauče stare igre i kako su se to igrali njihovi roditelji, ali i bake i deke.

-Puno mi je srce kada vidim da se deca druže, igraju, kvalitetno provode zajedno vreme. Naš cilj je da tokom čitavog leta ponudimo sadržaje za sve uzraste i tako privučemo što više gostiju i posetilaca na teritoriju grada koji je poznat kao  multinacionalna sredina. U svakoj mesnoj zajednici treba da bude što više ovakvih sadržaja i mi smo tu da ih podržimo i da pomognemo u njihovoj realizaciji.

Kamp je počeo 29. jula i traje do sutra, 2. avgusta. Poslednje večeri u 17 časova biće priređen zanimljiv program i deca će pokazati šta znaju. Pevaće, recitovaće, sviraće, glumiće. U nedelju, 4. avgusta organizovaće se izložbu radova nastalih na kampu i festival gulaša, takmičenje u kuvanju ovog jela. Kamp su podržali lokalna samouprava, Mađarski nacionalni savet, Pokrajinski sekretarijati za kulturu i informisanje i obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine, MZ Rusko Selo.

A.Đ.

 

vojvodina-basaid

Bašaidska Vojvodina proletos je nadmoćno okončala takmičenje u Međuopštinskoj ligi „Kikinda-Žitište”, a pre toga, kako napominje predsednik Zoran Saravolac, zalaganjem brojnih Bašaidaca prijatelja kluba, stvoreni su odlični uslovi.
– Uspeli smo, jer ništa nismo prepustili slučaju. Trebalo je vremena, ali kada se sve posložilo, vratili smo se u Područnu ligu „Zrenjanin”. Prošlu sezonu započeli smo s trenerom Predragom Manojlovićem i potom tokom jeseni sve pobedili uz remi u Ravnom Topolovcu. Manojlović je zbog svojih obaveza otišao s klupe, a brzo smo se dogovorili sa Sašom Đurićem iz Vojvode Stepe. Proleće je proteklo u našoj potpunoj dominaciji, ali od jeseni u Područnoj ligi samo jačim radom možemo postati stabilan ligaš – kaže Saravolac.
Iz Banatskog Karađorđeva stigli su Dabčević i Rašeta, a trener Đurić pripreme je započeo početkom jula.
– Imam na raspolaganju 25 igrača, momci naporno rade, a odigrali smo i tri kontrolne utakmice. S vojvođanskim ligašem velikoselskom Kozarom remizirali smo 3:3, a od novokozaračke Slobode izgubili 2:0. Pobedili smo 4:3 rivala iz Područne lige, novobečejsko Jedinstvo. Ekipu predvodi kapiten Vrbački, tu su i iskusni Popov, Rankov, Zavišin, Marić… – ističe Đurić.
Samo četvorica igrača nisu iz Bašaida.
– Danas je retkost da neki klub u severnom i srednjem Banatu ima više od 20 igrača iz svoga sela. Usto, svi ovi naši Bašaici igraju bez novčane nadoknade, a cilj u povratničkoj sezoni u područnom rangu biće opstanak – jasan je Đurić.

D. P.