Најновије

Crveni krst (4)

Ujedinjene nacije proglasile su 17. oktobar za Svetski dan borbe protiv siromaštva. Cilj obeležavanja tog dana je promovisanje svesti o potrebi iskorenjivanja siromaštva i bede u svim zemljama, a naročito u zemljama u razvoju. Na teritoriji grada ima 550 korisnika toplih obroka, a u selima 435 korisnika lanč paketa Narodne kuhinje Crvenog krsta.

– Od ukupnog broja korisnika 30 odsto dece i 30 odsto Roma. Kapacitet je popunjen, a rad Narodne kuhinje pomaže lokalna samouprava, Crveni krst Vojvodine i Crveni krst Srbije koji obezbeđuje devet artikala hrane i brašno za proizvodnju hleba – kaže sekretarka Danijela Bjeljac.

Povodom Svetskog dana hrane i Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva korisnicima toplih obroka obezbeđena je dodatna hrana.

-Crveni krst Vojvodine i banka hrane Vojvodine obezbedili su  salatu uz pojačan obrok. Za decu čiji roditelji su korisnici Narodne kuhinje  uvek se obezbede novogodišnji paketići u akciji „Jedan paketić, puno ljubavi“ gde su nosioci škole i Predškolska ustanova. U ovu akciju svake godine uključe se i lokalne firme – ističe naša sagovornica.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, stopa rizika od siromaštva u prošloj godini iznosila je 19,9 odsto. U riziku od siromaštva nalaze se osobe koje raspolažu prihodom manjim od praga rizika siromaštva, a taj prihod je u Srbiji prošle godine iznosio oko 29 hiljada dinara za jednočlano domaćinstvo. U riziku od siromaštva i socijalne isključenosti živelo je prošle godine skoro milion i osamsto hiljada građana naše zemlje.

A.Đ.

 

studenti

Studenti koji su korisnici porodične penzije treba Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) do utorka, 22. oktobra, da dostave potvrde o školovanju, kako im ne bi bila privremeno obustavljena isplata.

Potvrde se mogu predati lično, na šalteru filijale koja isplaćuje porodičnu penziju ili se mogu poslati poštom, na adresu filijale, kao preporučena pošiljka.

Kako se navodi na sajtu PIO, potvrde moraju da sadrže podatak o identitetu studenta, podatak o školi koja izdaje potvrdu, na koju školsku godinu se odnosi, i status koji student ima u toj školskoj godini. Na potvrdama je potrebno navesti i jedinstveni matični broj roditelja po kome se koristi pravo na porodičnu penziju.

PIO fond podseća da studenti visokoškolskih ustanova imaju pravo na porodičnu penziju do završetka školovanja, a najkasnije do 26. godine života. Dodaje se da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ne pravi razliku između redovnog i vanrednog školovanja, kao ni između privatnih i državnih visokoškolskih ustanova.

Ističe se i da studenti visokoškolskih ustanova, ukoliko, osim porodične penzije ostvarene po domaćim propisima, koriste i inostranu porodičnu penziju, i tim inostranim institucijama treba da dostave potvrde o školovanju, ako je to predviđeno propisima druge države.

(Izvor: RTV)

učionica 1

Ministarstvo prosvete dodeliće stipendije u iznosu od 19.800 dinara za narednih 12 meseci studentima koji se školuju za nastavnika matematike, fizike, informatike, engleskog jezika, nemačkog jezika i srpskog jezika i književnosti.

Rok za prijave je do kraja oktobra, a od ove godine stipendiju dobijaju i budući učitelji i vaspitači.

Stipendije se dodeljuju studentima koji su upisali školovanje na teret budžeta, a isplaćuju se studentima druge i treće godine studija na univerzitetima u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Novom Pazaru i Prištini.

Korisnici stipendija se obavezuju da će, u roku od dve godine od diplomiranja, prihvatiti posao u školi na teritoriji Srbije, kao i da će ostati da rade u školi najmanje onoliko koliko su primali stipendiju.

U suprotnom, stipendista se obavezuje da će, u celosti, u dvostruko dužem roku od vremena u kojem je primao stipendiju, vratiti ukupan iznos stipendije koji je primao, uvećan za referentnu kamatnu stopu Narodne banke Srbije i uvećan za još tri odsto.

Stipendija se isplaćuje u 12 jednakih mesečnih rata, preko studentskog tekućeg računa otvorenog kod ovlašćene banke.

Pravo da se prijave na Konkurs za dodelu stipendija imaju studenti visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Srbija ili autonomna pokrajina, koji su upisani prvi put u tekućoj školskoj godini u drugu ili treću godinu studija prvog stepena jednog od navedenih studijskih programa, čije se školovanje finansira iz budžeta Srbije, koji nisu u radnom odnosu, koji imaju državljanstvo Srbije, koji nisu gubili nijednu godinu tokom studija, uz maksimalnu efikasnost tokom studiranja.

Uslovi su i da su položeni svi ispiti iz prethodnih godina studija i da su postigli prosečnu ocenu najmanje 7,50 (sedam i po), kao i da imaju prebivalište na teritoriji Srbije.

Akademci su ranije dobijali 16.200 dinara mesečno, a Ministarstvo je uvećalo iznos stipendije za 3.600 dinara.

(Izvor: RTV)

Daniel-Kovac-(1)

Multimedijalni umetnik Daniel Kovač predstaviće se kikindskoj publici sutra (petak 18. oktobra). Najpre će u biblioteci „Jovan Popović” od 18 časova predstaviti svoje književno stvaralaštvo- autor je četiri zapažena romana, od kojih je jedan bio u užem izboru za NIN-ovu nagradu. Istog dana od 20 časova u galeriji Jovana Isakova biće upriličena izložba iz opusa Kovačeve vizuelne umetnosti. Pored nabrojanih disciplina, ovaj umetnik je javnosti poznat i kao gitarista beogradskog rok sastava „Jarboli”.

Uoči susreta sa Kikinđanima, Kovač se za „Komunu” osvrnuo na deo svog stvaralaštva..

Muzika čini dobar deo vaše poetike. Ima je i u Vašim knjigama. Kako zvuk efikasno preneti na papir?

-Ne trudim se oko toga. Pokušavam da razdvojim te stvari – pisanje i muziku. Samo je moj poslednji roman „Objašnjenja nisu potrebna” značajnije povezan sa muzikom zato što je to bilo neophodno za radnju. Volim da koristim poeziju u prozi i to ponekad radim, ali samo ako ima smisla i ne ruši osnovnu postavku teksta. Tekst i njegova logika su u proznom pisanju jedino važni.

Ima u vašem pisanju i dilandogovske autoironije, je li to prečica do čitalaca, uzimati za motive elemente iz pop kulture?

-Istina je da u mojim knjigama junaci nisu samouvereni i da gaje autoironiju kao zdrav odnos prema stvarnosti. To je zato što smatram da su samouvereni ljudi u današnje vreme bez izuzetka glupaci i opasne budale. Verujem samo onim opreznim koji triput mere pre nego što seku i rade stvari promišljeno i temeljno. Osim neke mistifikacije u vidu auto pop-kulture u poslednjem romanu (naime, u njoj se pojavljuje lik koji se zove Daniel Kovač i član je grupe „Jarboli”, a opet je očigledno da to nisam ja koji u stvarnosti to jesam), u mojim knjigama nema previše pop-kulture, ili je ima samo kad baš mora i ima smisla.

Bili ste u užem izboru za NIN-ovu nagradu. Jesu li književne nagrade precenjene?

-Bio sam u užem izboru sa prvim romanom „Logika reke pruge i otpada”, ali to je bilo jako davno, kao u nekom prošlom životu. Ne znam previše o nagradama, pa samim tim ni da li su precenjene. Neke sigurno jesu, a neke verovatno i nisu. Pretpostavljam da to zavisi od toga ko je u žiriju i ko tu nagradu dodeljuje.

Bavite se i video produkcijom, slikarstvom, muzikom i književnošću, tesan vam je jedan medij ili jednostavno radeći na jednom, odmarate od ostalih načina kreativnog izražavanja?

-Sve to radim samo iz egzistencijalne nesigurnosti. Odrastanje u sankcijama i ratovima je tome značajno doprinelo. Iz nekog straha da ne postanem mrtav još za života i da ne moram da pravim kompromise i pristanem da radim ono što ne volim ili smatram za nečasno, trudim se da neprekidno radim, smišljam i izvodim razne stvari. U tom procesu, stekao sam iskustvo i zanat, što na kraju i nije ispalo tako loše.

N. Savić

 

Svetski-dan-hrane-(6)

Pravilna ishrana i kako namirenice koje unosimo utiču na zdravlje, teme su kojima je neophodno stalno posvećivati pažnju, rečeno je, između ostalog, na današnjem predavanju u Ekonomsko-trgovinskoj školi, upriličenom na Svetski dan hrane, 16. oktobar.

Pod sloganom „Pravo na hranu za bolji život i budućnost – da niko ne bude gladan“, aktivnosti su organizovali Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave i Zavod za javno zdravlje. Prezentacija je upriličena u medijateci Ekonomsko-trgovinske škole, za učenike koji se školuju za kuvare.

U Mesecu pravilne ishrane, ističu se teme dostupnosti i bezbednosti hrane, rekla je jedan od predavača, dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene, načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju u Zavodu.

– U svetu imamo više od 700 miliona ljudi koji gladuju a, s druge strane, 20 odsto populacije je gojazno, posebno na zapadnoj hemisferi, u Evropi i u Severnoj Americi, gde čak više od polovine odrasle populacije ima neki od vidova  gojaznosti, što je faktor rizika za sve masovne nezarazne bolesti – rekla je dr Brusin Beloš.

Miroslava Narančić sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada đacima je, takođe, govorila o zdravoj ishrani, i o navikama koje je potrebno sticati od najranijeg doba.

– Način ishrane u vezi je i sa gastronomijom i sa multikulturalnošću – navela je Narančićeva. – Pričamo i o pravu na dovoljnu količinu zdravstveno ispravne hrane koja nutritivno odgovara svim potrebama čoveka. Takođe, način ishrane ne zavisi samo od naših mogućnosti, nego i od navika, i zato je potrebno zdrave rutine uvoditi deci od najranijeg uzrasta.

Ena Ćirilov, učenica drugog razreda koja se školuje za kuvara, kaže da je ova tema deo i teorije i prakse

– Na praksi, takođe, pripremamo zdravu hranu – kaže Ena. – Ipak, mislim da su, kada je pravilna ishrana u pitanju, stariji disciplinovaniji od nas mladih.

Na još jedan važan aspekt ove teme pažnju je skrenuo njen drug iz razreda, Kristijan Preljević.

– Školujemo se za specifičan posao na kojem se, prilikom termičke obrade hrane, strogo vodi računa o ispravnosti svake namirnice posebno. Kuvari striktno vode računa, pre svega, o svojoj higijeni i o higijeni prostora u kojem se hrana priprema, kako bi ona bila zdravstveno bezbedna. Mislim da brza hrana sa štetnim mastima, koja stiže sa Zapada, najviše doprinosi gojaznosti – rekao je Kristijan.

U Vojvodini je 51 odsto odrasle populacije gojazno, a posebno zabrinjava činjenica da višak kilograma ima i 24 odsto dece, napomenula je doktorka Brusin Beloš. Ona je podsetila da u Zavod za javno zdravlje, u ambulantu za dijetetiku, mogu da dođu svi kojima je potrebno da se izradi individualna dijeta. Sa uputom lekara opšte prakse ova zdravstvena usluga se ne naplaćuje.

U Mesecu pravilne ishrane Zavod je, i ove godine, organizovao likovni konkurs za osnovce i predškolce, a najbolji radovi na ovu temu biće nagrađeni.

S. V. O.

rpk-invalidi-(2)

U organizaciji  Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga održana je radionica o „Zapošljavanju osoba sa invaliditetom i prednostima saradnje sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju“.

O navedenim temama prisutne predstavnike privrednih društava: „MSK“, Livnica „Kikinda – automobilaska industrija“, „Lira“, „Mecafor“, „Tisza Automotive“, „Grindex“ i „Le Belier“ upoznale su Mirjana Pantelić, direktorica „Udruženja preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Republike Srbije“ ( UIPS ), Marija Ignjatović direktorica preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom  „Novitas Consult“ iz Šapca, kao i Jelena Mitrović, direktorica Filijale NSZ u Kikindi. Privrednici su informisani o zapošljavanju osoba sa invaliditetom (OSI), zakonskim obavezama, prednostima saradnje sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju, te o skrivenim efektima uštede iz ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju.

Na evidenciji Filijale NSZ u Severnobanatskom upravnom okrugu ima 455 nezaposlenih osoba sa prvim i drugim stepenom invaliditeta, od čega je samo u Kikindi njih 337. Najviše ih je radno u angažovano najvećem u kikindskoj „Liri“, njih oko 70, a potom u pogonu firme „Tisza Automotive“, 42 osobe.

U Srbiji postoji 60 preduzeća za profesionalnu orijentaciju rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom koja angažuju oko 1.500 radnika, od kojih su 1.000  sa nekim od stepena tako verifikovanog statusa. Poslodavci u Srbiji najčešće u svojim redovima imaju osobe sa invaliditetom iz sopstvenih redova. Privredna društva koja imaju od 20 do 49 zaposlenih  imaju zakonsku obavezu da angažuju minimum jednu osoba sa invaliditetom, one sa od 50 do 99 dve, a potom na svakih 50 radnika još po jednog takvog dodatnog radnika. Alternativa tome je plaćanje u budžetski fond Republike Srbije, što je za ovu godinu oko 812.000 dinara po nezaposlenom licu i to je visina učešća u finansiranju zarada osoba sa invaliditetom. Drugi model ispunjavanja, ne samo zakonske, već društveno odgovorne obaveze, je kupovina proizvoda (FER proizvod) ili korišćenje usluga preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Time privredna društva i institucije stiču mogućnost da uštede i do 36 odsto vrednosti ugovorenog posla, ako sa takvim preduzećima zaključe ugovor o poslovno tehničkoj saradnji i ispune određeni finasijski okvir. Šarolika je ponuda mogućnosti koje te firme nude, a „Lira“ iz Kikinde pruža usluge održavanje higijene i zelenih površina, šivenje radne odeća i odela, hemijskog čišćenja garderobe, ali i proizvodnju mehanizama za nameštaj.

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom smatra se napretkom u međuljudskim odnosima, kao vid razvoja empatije prema osobama koje nemaju potpunu radnu sposobnost, ali imaju želju da daju doprinos društvu u kome žive. Inkluzija i težnja za socijalnom integracijom nemoguća je bez njihovog radnog angažovanja. Sem ekonomskih prednosti, koje se tiču omogućavanja finansijske samostalnosti, osobama sa invaliditetom na ovaj način se dodatno razvija doživljaj lične vrednosti i pripadanja društvu.

hidranti

U cilju boljeg održavanja sistema i adekvatnog snabdevanja građana Mikronaselja kvalitetnom vodom za piće, Javno preduzeće „Kikinda” je započelo ugradnju hidranata na mreži u ovom delu grada.

-Protekle nedelje je ugrađen hidrant u ulici Josifa Pančića, a u planu je ugradnja još tri, čime bi se sa sve četiri strane Mikronaselja moglo adekvatno vršiti ispiranje vodovodne mreže, kada se za to ukaže potreba.

Mikronaselje, kao najgušće naseljeni deo Kikinde i jedino stanovanje u gradu pravog blokovskog tipa, ima i najveći broj korisnika vodovoda po jedinici površine. Zato se održavanju ovog dela mreže, mora posvetiti i veća pažnja, kako bi sve funkcionisalo optimalno, a korisnici bili zadovoljni- navodi Slavko Vojnić Mijatov, rukovodilac sektora vodovoda i kanalizacije.

U narednom periodu u JP „Kikinda” sagledavaju potrebe, pre svega, potrošača, a i same mreže o mogućnostima ugradnje još nekoliko  hidranata na pojedinim lokacijama.

J. C.

 

lavovi-(2)

U Kikindi je počela sa radom školica korektivno razvojne gimnastike „Lavovi“ koju vode profesor doktor Bogdan Tomić i profesor doktor Angela Mesaroš Živkov. Program sporta namenjen je za decu od tri do devet godina realizuje se u vrtiću „Plavi čuperak“ i OŠ „Jovan Popović“.

-Decu testiramo dva puta godišnje motoričkim testovima, a nakon toga imamo i 3D monitoring posturalnog statusa svakog deteta. Cilj nam je da utvrdimo da li su u začetku neki od deformiteta poput skolioze, kifoza na osnovu čega pravimo planove i programe vežbi – istakao je Tomić.

Program obuhvata sve bazične sportove fudbal, košarka, odbojka, borilačke sportove, bejzbol, atletika, a uključene su i sve metodike.

-U „Plavom čuperku“ treninzi su ponedeljkom i sredom od 18 do 20 sati. U školi „Jovan Popović“ su od 18.15 sati. Sa radom smo počeli 1. oktobra i već imamo grupu dece, a želja nam je da ih bude više tako da ćemo 25. oktobra promovisati projekat – dodala Mesaroš Živkov.

Tokom oktobra treninzi će biti besplatni.

A.Đ.

 

voda

Zbog radova u ulici Mihajla Pupina, prevezivanja kućnih priključaka, danas (sreda, 16. oktobar),  bez vode će biti potrošači u delu ulice Mihajla Pupina – od Jovana Jovanovića Zmaja do Uglješe Terzina, od 11 do 15 sati.

Kvarovi na mreži otklanjaće se u Bašaidu, u Rade Mikalačkog 104 i u Branka Radičevića 21. Povremeni prekidi mogući su od 10 do 13 sati, saopšteno je iz JP „Kikinda.

 

Daniel-Kovac

Daniel Kovač, pisac, vizuelni umetnik, gitarista grupe “Jarboli”, gostovaće u petak, 18 oktobra, u Kikindi. U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ će, od 18 sati, održati književno veče „Novija proza i pesme“.

U Galeriji „Soleil“, u Cara Dušana 26, u 20 sati, otvoriće svoju izložbu pod nazivom „Zapažanja u zdrobljenom svetu“.