Најновије

zena1

Tradicionalnim osmomartovskim koncertom Grad i Turistička organizacija Kikinde i ove godine obradovaće naše sugrađane, a pre svega sugrađanke. U nedelju, 9. marta sa početkom u 20 sati u hali kikindskog Kulturno-sportskog centra „Jezero” nastupiće poznati pevač Sergej Ćetković.

Koncert nosi naziv „Ženama s ljubavlju”, a ovaj pevač je i inače miljenik ženskog dela publike. Gradeći karijeru postupno, pre svega na festivalima, kvalitetnim pevanjem i bez skandala, Ćetković je stekao reputaciju profesionalca koji je svugde rado viđen.

Uprkos tome što je rado viđen, kuriozitet je da će ovaj umetnik pomenutog 9. marta prvi put nastupiti u našem gradu.

Inače, Sergej Ćetković je istaknuti stvaralac i primenjene muzike, ali će Kikinđani na predstojećem koncertu uživati u standardnom Ćetkovićevom programu i obilju njegovih hitova, čija je dominantna tema ljubav. 

Uoči kikindskog nastupa, s ovim popularnim pevačem iz Crne Gore, osvrnuli smo se u kraćem razgovoru na njegovu karijeru.

Radili ste muziku za serije, filmove i crtane filmove. Koliko je ta primenjena muzika različita u odnosu na ovu koju inače izvodite?

– Sigurno da je drugačiji pristup jer se radi namenski, i naravno obazrivo, pažljivo. Ipak treba ispratiti priču koja je zamišljena, tako da generalno volim da se bavim filmskom muzikom. Voleo bih da imam više prilike i više vremena za to, ali kroz neke svoje radove, kroz serije, kroz crtani film to nekako nadomestim i uživam u tome.

U današnje surovo i ubrzano vreme, ima li prostora za ljubavnu tematiku koja je najviše zastupljena u vašim pesmama?

– Evo ja sam već više od 25 godina živi dokaz da može i tako – bez ikakvih skandala, sa nekom normalnom pričom i pričama koje se tiču ljubavi. Da li je to srećna ili nesrećna ljubav – uglavnom, ljubav je ono što nas vezuje, na bilo koji način.

Dokle će Sergej istrajavati u muzičkoj misiji širenja pomenute ljubavi?

-Dokle god sam živ ne menjam svoj kurs, svoj pravac. Dok je god publike koja me podržava i naravno, dok je inspiracije.

BESPLATAN PREVOZ

Iz svih sela, organizovan je besplatan autobuski prevoz na koncert, sa registrovanih stajališta JP „Autoprevoz“.

Polazak:

Banatska Topola 18.45, Bašaid 18.30,  Banatsko Veliko Selo 19, Iđoš 18.40, Mokrin 19, Novi Kozarci 18.45, Nakovo 18.45, Rusko Selo 19, Sajan 18.30 časova.

Nakon koncerta autobusi će za povratak čekati na parkingu KSC „Jezero“.

N. Savić

SPS-Dan-zena-(2)

Konferencija za novinare u Gradskom odboru Socijalističke partije Srbije povodom Međunarodnog praznika žena, koju su organizovale članice Foruma žena – Gordana Trnić Iličić, Marija Naumović i predsednica Foruma, Maja Bubulj, istakla je značaj borbe žena za svoja prava i ravnopravnost u društvu.

– Iako smo na papiru osvojile mnoga prava, u stvarnosti se i dalje susrećemo sa diskriminacijom. Stereotipi koji vladaju društvom nastavljaju da oblikuju život žena, koje se svakodnevno bore na svim frontovima. Žene su decenijama radile na poboljšanju svog položaja, ali im ništa nije „dato“ kao što je to slučaj sa muškarcima. One su stub porodice, ima toliko žena u selima koje nose gazdinstvo na svojim leđima, ali na papiru ne postoje jer je muškarac taj koji je vlasnik. Treba da se fokusiramo na sličnosti i da se podržavamo, jer samo tako možemo izgraditi bolje društvo – istakla je Marija Naumović, članica Izvršnog odbora SPS-a. Ona je dodala da žene ne treba da budu jedne drugima neprijatelji, već podrška, jer same najbolje razumeju šta znači biti žena u današnjem društvu.

Takođe je skrenula pažnju na značaj žena domaćica koje često ostaju nevidljive, ali su ključne za funkcionisanje porodice i društva. Podsetila je i na zastarele prakse u nekim delovima Balkana, poput abortusa na osnovu pola fetusa, što je tragično i mora se više pričati o tome, naglasila je.

Gordana Trnić Iličić, članica Izvršnog odbora SPS-a i odbornica u Gradskom parlamentu, govorila je o značaju uključivanja žena u politiku. Ona je istakla da je 30 odsto minimalna kvota za žene na izbornim listama, ali da je potrebno više žena u političkim strukturama.

– Iako je uticaj okoline i porodičnih obaveza veliki, važno je da žene same odluče da se aktiviraju, jer samo tako mogu ostvariti promene koje žele. U politici žene često moraju da se izbore za svoje mesto, ali treba da pokažemo da imamo snagu, volju i odlučnost i da iskažemo svoje mišljenje. Mi smo primer svojoj deci i društvu, i ovakve konferencije su podsećanje da smo tu, da postojimo i da smo spremne da pomognemo – dodala je Gordana Trnić Iličić.

Konferencija je organizovana sa ciljem da se skrene pažnja na važne teme za žene i da se pokaže da žene mogu da se udruže, rade zajedno i budu najveća podrška jedna drugoj.

S. V. O.

fudbal.-vfl

Utakmicama 16. kola danas je nastavljena sezona u Vojvođanskoj ligi „Istok”, a dva, od četiri, naša kluba startovali su u drugom krugu pobedama.
KOZARA – BORAC 1:0 (0:0)
Nakon prvog dela bez sadržaja, u nastavku Đorić je u 57. minutu doneo prednost Kozari. Knežević je uputio dugu loptu, golman Borca Lapić ju je promašio, a Đorić iskoristio dar i zatresao praznu mrežu. U finišu, koškanje u gužvi koštalo je Penavskog direktnog isključenja no gosti iz Starčeva brojčanu prednost nisu iskoristili, a igralo se, uz nadoknakdu, još četvrt sata.
KOZARA: Ševo, Knežević, Jankov, M. Bunić (Ovuka), B. Bunić, Ratko, Đorić, Penavski, Tomić (Latinović), Krmar, Zeljković.
RUSANDA – POLET 0:3 (0:0)
Pogodaka u prvom poluvremenu nije bilo ni u Melencima, a nakon desetak minuta Zorić je doveo Polet u vodstvo. U 72. minutu, Đukić, iz kaznenog udarca, udvostručio je prednost, a pet minuta potom tačku je stavio Detari.
POLET: Žilić, Krnić, Radu, Detari, Zorić (Petrović), Kočiš, Babić, Bucalo, Berbakov, Đukić, Vukobrat (Draganov).
Sutra, od 14.30 sati, u Ruskom Selu, Crvena zvezda čekaće Proletera iz Banatskog Karlovca, a novokozaračka Sloboda gostovaće Mladosti, u Omoljici.
D. P.

8-mart-1

Prijatno iznenađene i obradovane bile su danas brojne sugrađanke kojima je Dan žena, uz ruže i osmeh, neočekivano, lično čestitao i gradonačelnik Mladen Bogdan.

Gradonačelnik je obišao brojne sugrađanke – u zdravstvenim ambulantama, bolnici, hitnoj službi, banci, tržnom centru i drugim trgovinskim radnjama, a ovakav lep znak pažnje ukazao je i prolaznicama na ulici…

Dame su bile pozitivno iznenađene džentlmenskim gestom prvog čoveka grada, koji im je izmamio osmehe na licima.

„Vi koje ste stub porodice, društva i napretka, svojim radom, ljubavlju i upornošću svakodnevno doprinosite razvoju našeg grada, čineći ga boljim i toplijim mestom za život. Vaša hrabrost, mudrost i istrajnost inspirišu sve nas da težimo pravednijem i ravnopravnijem društvu.
Neka vam ovaj dan donese radost, poštovanje i zahvalnost koje zaslužujete – danas kao i svakog dana u godini. Sa zajedničkom vizijom, stvaramo svet u kojem vaše ruke oblikuju budućnost, a vaša ljubav i briga grade temelje za generacije koje dolaze”; istakao je gradonačelnik čestitajući damama Međunarodni praznik žena.
 

 

 

 

Zarko-Macak

Miljenik je dece i zaposlenih.

Narandžasti mačor Žarko deo je svakodnevice u Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin“. Često je ležerno opružen na klupi ispred školske zgrade, ili se razigrano šetka među decom na odmorima i degustira užinu koju mu daju, a ponekad, radoznalo ušeta u školu- najčešće na poziv đaka koji ga rado uvedu.

Pred školu je stigao kao mače lutalica, i tu pronašao prijateljsko okruženje, u kom je i ostao. Deca su ga nazvala jednostavno i simbolično- Žarko. Tako je i postao nezvanična maskota škole u Mikronaselju.

Sada Žarko traži novi dom!

Lepo se slaže sa psima, ali ovde u Mikronaselju dolazi u kontakt i sa četvoronošcima koji nisu prijateljski raspoloženi prema mačkama. Takođe, postoji opravdana bojazan da inspekcije ne bi blagonaklono gledale na njegovo povremeno prisustvo u školi.

Zbog svega toga, trenutno bi najbolje rešenje za Žarka bilo da bude udomljen u kućnim uslovima.

Šta je potrebno znati?

Preslatki mačor ima oko dve godine, sterilisan je i veterinarski zbrinut tj vakcinisan i očišćen od parazita. Trenutno o njemu vodi brigu jedna sugrađanka čije dete pohađa ovu školu, ali nije u prilici da ga zadrži.

Ako želite da pružite Žarku ljubav i pažnju, sigurno je da će vam on to i uzvratiti.

 

 

 

 

kanali5
JVP „Vode Vojvodine“ nastavlja sa radovima na prenameni dela kanalske mreže za odvodnjavanje u dvonamenske sisteme kojima će biti omogućeno navodnjavanje. Radovi se izvode na novih 19 sistema na teritoriji AP Vojvodine.
U ovoj fazi predviđena je rekonstrukcija sledećih sistema: Progarska Jarčina 1, Skorenovac, Plandište 3, Bačko-gradištanski rit, Pristupni put za CS Čik – Perlek, Kera bara i Velika bara, Šećeranski 2. faza, Čoka, Novokneževački kanal K i Vok 3. faza, Progarska Jarčina 2, Livade, Plandište 3, druga faza, Bašaidski, Regionalni podsistem „Kikinda“, Horgoš-Martonoš, Stari Kereš, Molski rit, Kereš i KC-III, J-II i J-II-1 i Krivaja.
Radovi podrazumevaju mašinsko uklanjanje vegetacije, iskop kanala, razastiranje zemlje, čišćenje propusta kanala, kao i rekonstrukciju postojećih objekata na njima.
Dužina kanalske mreže obuhvaćena ovim radovima iznosi oko 90 kilometara, a površina na kojoj će biti omogućeno navodnjavanje je preko 17.000 hektara.
JVP „Vode Vojvodine“ je za ove radove izdvojilo 535 miliona dinara, a završetak posla očekuje se do leta tekuće godine.
Pored navedenih 19 sistema, planom za ovu godinu predviđeno je da se obnovi niz dodatnih sistema u okviru novih projekata.
Podsetimo da je preduzeće pokrenulo ovaj veliki projekat posle više decenija u nameri da se pomogne korisnicima i pospeši mogućnost navodnjavanja poljoprivrednih površina u letnjim mesecima, svuda gde je to moguće.
sveti-velikomu-enik-teodor-tiron

Sveti Teodor Tiron, u narodu poznat kao Todor, bio je vojnik koji je odbio da učestvuje u progonu hrišćana, čak je javno priznao hrišćansku veru, zbog čega je mučen i na kraju živ bačen u oganj, 306. godine. Od 16. veka, njegove čudotvorne mošti počivaju u fruškogorskom manastiru Novo Hopovo.

Sveti Teodor Tiron javio se u snu tadašnjem carigradskom episkopu, razotkrio carevu nameru da hranu na pijaci tajno pospe krvlju i posavetovao hrišćane da ne kupuju hranu već da skuvaju pšenicu i njome se hrane.

Običaj je da se prve subote u velikom postu sprema koljivo, odnosno žito, kao spomen na veliko čudo. Na taj dan i crkva kuva takozvano Todorovo žito koje se danas osvećuje i deli vernicima.

Na Todoricu, kako se još naziva ovaj dan, u crkvu odlaze da se ispovede i pričeste deca, stari, bolesni, odnosno oni koji ne mogu da izdrže dugotrajni post.

Još se ponegde organizuju trke konja, koji se danas ne prežu, već samo jašu. U pojedinim krajevima kuva se kukuruz koji se uveče nosi stoci. Mese se i „todorčići”, kolačići u obliku potkovice, kao zaštita od Todorovih konja.

Po običajnom kalendaru, vodilo se računa da svi ukućani budu u domovima pre mraka. Veruje se da Sveti Teodor na ovaj dan uzjaše konja i odlazi da dovede leto. Predviđa se i vreme, po izreci – kakva Todorica, takva godinica.

(Foto: RTV)

basaid-dom-prozori-(1)-(1)

U Mesnoj zajednici Bašaid u toku je kompletno sređivanje Doma kulture. Nakon što je  zamenjena kompletna stolarija na prozorima i vratima i podovi na prvom spratu, ovih dana završena je i zamena stolarije u prizemlju objekta. Prostorije koriste članovi Kulturno-metničkog društva, đaci OŠ „1. oktobar“ i udruženja građana.

– Stolarija nije menjana od kada je zgrada izgrađena pre više decenija. Bila je dotrajala i bilo je vreme da se ovaj prostor uredi s obzirom na to da ga koriste najviše deca, članovi Kulturno umetničkog društva „Bašaid“ – istakao je predsednik Saveta MZ Bašaid, Bojan Mikalački.

Osim pomenutog, prostor je okrečen, na spratu zgrade urađen je i novi sanitarni čvor, kao i nova led rasveta. Sredstva za pomenute radove obezbedila je Mesna zajednica u dogovoru sa meštanima, a pomoć je stigla i od lokalne samouprave. U radove je, samo u proteklom periodu, uloženo oko 800.000 dinara.

– Čim vremenski uslovi dozvole započinjemo i radove na fasadi i spoljnjoj rasveti. Pošto se oni završe Dom kulture u kom je smeštena i seoska biblioteka i Odeljenje policije, u potpunosti je renoviran. Zgrada je u samom centru i mesto je okupljanja svih meštana Bašaida. Bilo je krajnje vreme da se zaustavi njeno propadanje – zaključio je naš sagovornik.

U okviru Doma kulture biće oformljena i etno-soba.

– Nekada je naše mesto imalo etno-sobu sa predmetima koji svedoče o prošlosti sela. Kako se godinama nije ulagalo u Dom kulture, prostorija u kojoj su se nalazili je postala neuslovna, te su i predmeti sklonjeni. Sada ponovo ima uslova za njihovo čuvanje i prikazivanje, tako da će u Bašaidu opet zaživeti etno-soba – zaključio je Mikalački.

A.Đ.

ruza

Danas se obeležava Međunarodni dan žena, praznik posvećen borbi za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost između žena i muškaraca. Ovaj datum utemeljen je 8. marta 1910. godine, kada je na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu, na inicijativu Klare Cetkin, predloženo njegovo obeležavanje.

Ovaj dan podseća na demonstracije američkih radnica u Čikagu 1909. godine, kao i na veliki njujorški protest više od 15.000 žena, koje su zahtevale kraće radno vreme, bolje plate i pravo glasa. Još 1857. godine, 8. marta, žene zaposlene u tekstilnoj industriji prvi put su javno demonstrirale u Njujorku. Iako je policija rasterala protest, dva meseca kasnije osnovan je sindikat, a budući protesti 8. marta postali su tradicija.

Prvo zvanično obeležavanje ovog praznika dogodilo se 8. marta 1911. godine u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj. U tradicionalno patrijarhalnoj Srbiji, Dan žena najpre su prihvatili komunisti i socijaldemokrate. Prva proslava u našoj zemlji održana je u Beogradu 1914. godine, u tadašnjem Narodnom domu.

Posle Oktobarske revolucije, feministkinja Aleksandra Kolontaj doprinela je da 8. mart postane državni praznik u Sovjetskom Savezu, gde je korišćen za slavljenje „herojstva radnica“. Ovu praksu su prihvatile i ostale socijalističke države, uključujući Jugoslaviju, gde je ovaj dan bio jedan od značajnijih praznika.

S druge strane, zapadne zemlje dugo su izbegavale obeležavanje ovog datuma zbog njegove povezanosti sa socijalizmom. Tek tokom šezdesetih godina 20. veka, feministički pokreti ponovo su počeli da ga slave, a Ujedinjene nacije su ga zvanično priznale 1975. godine kao Međunarodni dan žena.

Danas, 8. mart simbolizuje ne samo sećanje na istorijsku borbu za ženska prava, već i kontinuiranu potrebu za ravnopravnošću i unapređenjem položaja žena širom sveta.

Aleksandra-Padrov-(5)

Petodnevni program „Nedelje žena“, u organizaciji Kulturnog centra, završen je večeras nastupom Aleksandre Padrov u sali Gradskog udruženja penzionera. Ova izuzetna vokalna solistkinja iz Sremske Mitrovice, profesorka pevanja i solistkinja Radio-televizije Beograd i Radio-televizije Vojvodina, priredila je koncert pod nazivom „Počnimo ljubav ispočetka“.

– Moja misija su pesma i lepota, jer u moru svakodnevnih dešavanja ljudi žude za lepim zvukom. Ovi koncerti su prilika da se neguju i očuvaju najlepše pesme – šlageri, zabavne, stare narodne i gradske pesme. Veoma mi je prijatno kod vas, u Kikindi se osećam kao kod kuće – istakla je Aleksandra Padrov.

Aleksandra je nastupila uz pratnju svojih kolega muzičara, Dušana Radojičića i Zorana Kovačevića iz Radio Beograda, pruživši publici veče puno emocija i lepih melodija.

Tanja Nožica, pomoćnik direktora za programske sadržaje, podsetila je da se programi u okviru „Nedelje žena“ održavaju već šest godina.

– Aleksandru Padrov publika dobro poznaje, ovo joj je peti nastup u Kikindi i uvek se traži mesto više. Iako prethodnih dana nije bilo velikog odziva publike, zadovoljni smo kako je sve proteklo – rekla je Nožica.

Iako su programi namenjeni široj publici završeni, umetnički duh manifestacije nastavlja da živi. Već sutra, u Kulturnom centru, biće održana ženska likovna kolonija na kojoj će dvadesetak slikarki iz čitave Vojvodine imati priliku da kroz svoja dela odaju počast ženi i njenoj ulozi u društvu.

„Nedelja žena“ potvrdila je još jednom značaj kulturnih dešavanja koja afirmišu umetnost, tradiciju i značaj žena u svim sferama života.

S. V. O.