Најновије

stk-galadska

Četvrti Memorijalni turnir u stonom tenisu „Zavišić – Vadleve”, u organizaciji Stonoteniskog kluba „Galadska“ i pod pokroviteljstvom Grada Kikinde, biće održan ovog vikenda u Sportskom centru „Jezero“.

Očekuje se učešće više od stotinu takmičara mlađih kategorija iz Mađarske, Rumunije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Turniru koji se organizuje u znak sećanja na nekadašnjeg trenera Slobodana Zavišića i sudiju Belu Vadlevea, legendi ovog sporta, prethodio je trodnevni kamp sa takmičarima iz Novog Sada, Požege i Tuzle.

Turnir će, u subotu, u 11 sati, otvoriti Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća za sport i omladinu.

 

(Foto: STK „Galadska“)

radijator

Zbog radova na sanaciji havarije na magistralnom vrelovodu u ulici Braće Tatić kod kućnog broja 2, danas (petak, 10. januar), od 14 sati, bez grejanja će ostati potrošači u centru grada, saopšteno je iz JP „Toplana“.

Završetak radova i normalizacija grejanja očekuje se u kasnim večernjim časovima.

CK-Zimska-skola-(6)

U Zimskoj školi humanosti kikindskog Crvenog krsta danas trodnevnu obuku prvi put završava 18 polaznika, osnovaca uzrasta od četvrtog do šestog razreda, potencijalnih volontera ove organizacije. U proteklih 15 godina pokazalo se da veliki broj njih posle ove, osnovne obuke, i nastavlja da se bavi humanitarnim radom.

– Cilj je, pre svega, da ostvarimo saradnju sa svim osnovnim školama. Decu upoznajemo sa istorijatom Crvenog krsta, njegovom ulogom u lokalnoj zajednici, kao i o tome na koji način i sami mogu da se angažuju – da postanu volonteri i da u svojim školama i zajednicama učestvuju u humanitarnim aktivnostima – kaže stručni saradnik Crvenog krsta, Bela Šamu. – Sa njima radimo i prvu pomoć, to su znanja i veštine koje su im prvenstveno ovde dostupne. Kada savladaju laičku prvu pomoć, spremni su da zbrinu apsolutno sve povrede, i upravo to i privlači najveći broj novih polaznika. Imamo i predavanja o prevenciji i borbu protiv trgovine ljudima, zatim kako da prepoznaju prevare na društvenim mrežama i u oglasima, ko sve može da bude žrtva. Promociju humanih vrednosti radimo u sedam modula: od tolerancije do nenasilnog rešavanja konflikata i načina na koji mogu da izbegnu sukobe, zatim kako da ih reše, kome da se obrate, ali je, pre svega, ovo lepo druženje i upoznavanje.

U Crvenom krstu praktikuju da u Zimsku školu humanosti uvek dođu novi polaznici kako bi što više njih dobilo priliku da volontiraju.

Jedna od njih je i Milana Gajari, učenica šestog razreda Osnovne škole „Feješ Klara“.

– Prijavila sam se jer volim da pomažem ljudima. Učili smo prvu pomoć i o trgovini ljudima. Mislim da je korisno jer ovde učimo da budemo spremni da pomognemo drugima ako je potrebno – kaže Milana.

Lena Markuš je učenica četvrtog razreda škole „Žarko Zrenjanin“.

– Zanimalo me je da vidim šta se radi na ovim radionicama – priča Lena. – Učili smo o tome kako je nastao Crveni krst, pravili smo realističke rane i učimo da ih previjamo. Biću spremna da pomognem ljudima pre nego što dođe Hitna pomoć, ako je neko u nesvesnom stanju ili je povređen. Rešila sam da budem volonter u Crvenom krstu.

Trenutno kikindski Crveni krst ima 45 volontera-osnovaca u podmlatku i oko 25 volontera u omladini ove organizacije, a godišnje se, u svim programima i akcijama angažuje od 120 do 140 novih humanitaraca, svih uzrasta i životne dobi.

S. V. O.

italija-ucenica-2

Sofija Anibalo (17) iz Italije u našem gradu boraviće godinu dana u okviru programa „Interkultura“. U Kikindu stigla je krajem avgustu iz Sijene, mesta u Toskani. U trećem je razredu Gimnazije „Dušan Vasiljev“, a njeni domaćin je porodica Divković.

-Kikinda je lep i miran grad i veoma mi se sviđa. Sve koje sam upoznala su ljubazni i puno mi pomažu, naročito sa srpskim jezikom koji se trudim da naučim. Nije mi lako da ga savladam pošto je potpuno drugačiji od italijanskog jezika, naročito gramatika. Trudim se i nadam se da ću naučiti srpski jezik do kraja mog boravka ovde – kaže Sofija.

I u Italiji i u Srbiji izučavaju se isti predmeti u školi, naročito engleski jezik i matematika. U rodnoj zemlji ona je četvrti razred srednje škole i ima još godinu dana do kraja.

-Iznenadio me je odnos učenika i profesora koji su otvoreni i imaju prijateljski odnos prema đacima. U Italiji je to veoma retko s obzirom na to da imamo formalnu komunikaciju. Svidela mi se se i to što se prepodnevne i poslepodnevne smene menjaju na mesečnom nivou. To pomaže učenicima da imaju vremena za sebe i neke druge aktivnosti koje nisu usko vezane za školske obaveze – napominje naša sagovornica.

Hrana je, takođe, jedno od novih iskustava za mladu Italijanku.

-Od svega što sam probala posebno su mi se svidele musaka i sarma. Potrudiću se da naučim kako se prave, iako baš nisam neka kuvarica, kako bih kada se vratim svojoj porodici pripremila ova jela – dodaje Sofija Anibalo.

Noćni život sličan je i u Sijeni i u Kikindi.

-Ne izlazim puno, iako sam se odlično provela u kikindskim kafićima. Dok sam u Srbiji planiram da odem do Beograda, Subotice i u Novi Bečej gde imam prijatelje – otkrila nam je Sofija.

Bogdan Dejanović ide sa Sofijom u razred i kako kaže tu je da joj pomogne da se lakše snađe u novoj sredini.

-Sofija jako brzo uči srpski jezik i traži da sa njom pričamo na našem jeziku. Sviđa joj se rad u timu i interesuje se za sve što je vezano za našu istoriju i kulturu. Njen najjači utisak o Kikindi jeste ova ravnica, pošto dolazi iz kraja koji je okružen brdima i planinama. Isto tako tempo života je pravo otkrovenje za nju s obzirom na to da se u njenom rodnom gradu živi puno brže nego kod nas – saznajemo od Dejanovića.

Pošto završi srednju školu u Italiji naša gošća želi da upiše kriminologiju na fakultetu.

A.Đ.

Serbian currency dinar. Banknotes of 1000 dinars

Za one koji sami uplaćuju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje od januarske uplate važe nove osnovice koje su za 14,5 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu i one će se na mesečnom nivou u 2025. kretati od 11.028 do 157.542 dinara, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, najniža osnovica osiguranja iznosi 35 odsto prosečne republičke zarade za prethodnih 12 meseci, zaključno sa septembrom, što je 45.950 dinara, a najviša je pet prosečnih plata (500 odsto), odnosno 656.425 dinara. Kako navode u PIO fondu, osnovice su povećane zbog usklađivanja sa kretanjem zarada u prethodnoj godini.

Pravo na samostalnu uplatu doprinosa po članu 15. Zakona o PIO imaju svi koji su van osiguranja, nezaposleni, studenti, domaćice, đaci, odnosno nisu korisnici prava na penziju, pod uslovom da su stariji od 15 godina i da imaju prebivalište u Srbiji.

Doprinos se plaća do 15. u mesecu. Svojstvo osiguranika stiče se danom podnošenja zahteva, a na zahtev pojedinca može se steći najranije 30 dana pre podnošenja zahteva. Svojstvo osiguranika prestaje danom za koji se osoba  u zahtevu opredeli ili ako doprinos ne plati u roku od šest meseci od dana dospelosti, kada mu svojstvo osiguranika prestaje najranije sa poslednjim danom za koji je doprinos plaćen.

zandarmerija

U toku je javni konkurs Ministarstva unutrašnjih poslova za pohađanje selekcione i osnovne obuke za Žandarmeriju Direkcije policije, za popunjavanje radnih mesta u odredima u Beogradu (66), Novom Sadu (30), Nišu (4) i Kraljevu (39).

Pravo učešća na konkursu imaju kandidati koji ispunjavaju sledeće uslove: da su državljani ili da imaju prijavljeno prebivalište na teritoriji Republike Srbije najmanje jednu godinu neprekidno, da imaju završeno srednje obrazovanje,  da nisu stariji od 28 godina, da poseduju vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilom „B” kategorije, da ne postoje bezbednosne smetnje za obavljanje poslova u Ministarstvu, da ispune uslove selekcionog testiranja i da su sposobni za pohađanje Selekcione obuke shodno rezultatima sa prethodnog lekarskog pregleda.

Prijavu na konkurs mogu podneti i kandidati koji ne poseduju vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilom „B” kategorije, ali će, ukoliko budu primljeni u radni odnos, biti obavezani da taj uslov ispune u roku od dve godine.

Selekciona obuka za Žandarmeriju traje 21 dan, a osnovna obuka dva meseca i obe su eliminacionog karaktera. Rok za podnošenje prijave je 31. januar.

Detaljnije informacije mogu se pronaći na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova.

Casni krst Novi Kozarci (4)

Plivanje za Časni krst najdužu tradiciju ima u Novim Kozarcima. U ovom mestu organizuje se od 2014. godine, kada je prvi put održano na teritoriji grada. I ove godine, 19. januara, na Bogojavljenje, posle jutarnje liturgije u Hramu Svetog Proroka Ilije, od 11 sati, plivaće se na jezeru Strelište.

Prijavljivanje je kod jereja Nikole Momirova, na broj telefona 0644463731.

Prema predanju, na dan kada je Sveti Jovan Krstitelj u reci Jordan krstio Isusa Hrista, otvorila su se nebesa i začuo se glas Boga Oca, otud i potiče naziv jednog od 15 najvećih pravoslavnih praznika. Na ovaj dan poželjno je okupati se u reci radi boljeg zdravlja. Običaj plivanja 33 metra, koliko je godina Isus poživeo, karakterističan je za Srbe.

Na prošlogodišnjem plivanju za Časni krst u Novim Kozarcima prvi je do njega doplivao doktor Srđan Ninčić iz Novog Kneževca, ortoped u bolnici u Senti.

S. V. O.

asfaltiranje-1

Rekonstrukcija dela ulice Mihajla Pupina privodi se kraju, a u okviru radova danas su asfaltirani kolovozi u ulici Braće Tatić od Mihajla Pupina do Kosovske i u ulici Uglješe Terzina, takođe od Mihajla Pupina do Kosovske.

Stanovnici ovog dela grada sa kojima smo razgovarali zadovoljni su novim asfaltom i izgledom ulica.

-Obradovali smo se izgradnji tržnog centra jer je ovaj deo grada dobio novi i lepši izgled. Vidimo da se privodi kraju i rekonstrukcija Mihajla Pupina ulice, nismo znali da će i ove dve bočne biti uređene, prijatno smo iznenađeni- prokomentarisala je sugrađanka.

 

Podsetimo, rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina, od Svetosavske do ulice Jovana Jovanovića Zmaja, kod novoizgrađenog tržnog centra Nest, privodi se kraju. Završena je rekonstrukcija kolovoza, izgradnja pešačke staze i atmosferske kanalizacije, zamenjene vodovodne cevi.

Novina je i to da je deo ulice Braće Tatić, od Kosovske do Mihajla Pupina od sredina novembra prošle godine jednosmeran, pa nadležni apeluju na vozače da se pridržavaju propisa- jer mnogi to ne čine.

 

naucni-klub-csu-(6)

U Centru za stručno usavršavanje i Naučnom klubu u toku je „Naučni kamp“ za decu od 6 do 12 godina. Kamp pruža priliku za razvoj kreativnosti, istraživanje novih znanja i zabavu kroz edukativne radionice. Jovana Milićev, učenica je trećeg razreda OŠ „Sveti Sava“.

-Prijavila sam se jer želim da naučim nešto novo tokom raspusta. Radionice su zanimljive i potpuno drugačije od onoga kako radio u školi. Puno toga sam naučila – otkrila nam je Jovana.

Marko Markov pohađa OŠ „Đura Jakšić“ i u četvrtom je razredu.

-Sve što smo do sada radili je zanimljivo, a za „Naučni kamp“ prijavio sam se jer mogu da steknem nova iskustva, ali i da upoznam nove drugare. Najviše mi se svidelo što smo, zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, mogli da razgovaramo sa kompozitorima – kazao je Marko.

U okviru programa „Kavez traži pticu“, vaspitačica Sofija Jegarski organizovaće zanimljiv sadržaj sa ciljem razvoja kognitivne, motoričke i likovno-vizuelne veštine, uz izložbu ptica stanarica i estetsko procenjivanje.

-Cilj je da deca više nauče o pticama stanaricama, kao i da vidimo da li se zna zašto ptice odlaze na jug, pričali smo, pevali i upoznali se. Izrađivali smo kaveze, kao u ptice u i na kavezu, a prve asocijacije na ptice smo zapisivali i od toga napravili izložbu. Ekologija je najfrekventnija reč na planeti i deca treba da znaju šta ona znači – istakla je Sofija Jegarski.

Sve radionice, koje se organizuju 8, 9. i 10. januara su besplatne, a interesovanje predškolaca i osnovaca je veliko, saznajemo od Violete Mickovski iz Centra za stručno usavršavanje.

-Imamo oko tridesetak zainteresovanih za svaku radionicu. Prvog dana imali smo program „Moj intervju sa kompozitorom“ koji je vodila Andrea David, a deca su istraživala muzičku istoriju i upoznala velike kompozitore. Uz pomoć internetskih izvora i veštačke inteligencije, napravila su i intervju sa kompozitorima. Radionicu „Neuroigrarije“ realizovala je Marijana Bjelić, a njen cilj bio je da putem raznih vežbi za fokus i koncentraciju deca razvijaju pažnju, kreativnost i socijalne veštine – dodala je Valentina Mickovski.

Organizovana je i zimska radionica u glini „Ornament“ sa Igorom Smiljanićem tokom koje su učesnici imali priliku da se upoznaju sa različitim vrstama ornamenta kroz istoriju umetnosti i da stvaraju svoja umetnička dela u glini. Sutra, 10. januara Gordana Rackov i Arpad Pastor upoznaće decu sa programiranjem digitalnog drugara „Mikrobit“ uz pomoć mikrobit pločica, učesnici će učiti osnove logike, algoritamskog razmišljanja i rešavanja problema, razvijajući važne tehničke veštine. U okviru radionice „Magični brojevi“, deca će se upoznati sa vizuelnim programiranjem i načinima za upravljanje digitalnim uređajem.

A.Đ.

467185840-1569592590351245-4032483236567127320-n

Anđelija Rankov imala je samo devet godina kada su Žarka Trećakova, tog Krvavog januara u dvorištu Kurije streljali fašisti i kada je njena porodica sa dvojicom braće i majkom ostala bez oca.

– Preko noći su ih dovezli iz Zrenjanina i ujutru su ih izveli ovde u dvorište. On je davao novčanik sa slikama dece i novcem mom ujaku koji je bio tu, ali ujak nije smeo da priđe. Nemci su mu rekli da se okrene, nije hteo. Pucali su mu u grudi i glavu. Imao je 46 godina – priča Anđelija.

Sa nesmanjenim bolom, teška koraka danas je na spomen-ploču položila venac svom ocu, jednom od 39 streljanih te ratne 1942. godine u znak odmazde zbog ubistva trojice pripadnika nemačke poljske policije na putu Kikinda-Bašaid, avgusta 1941.

Devetorica rodoljuba iz Dragutinova i Beodre pogubljena su 3. januara – šestorica su bili partizani, dok su trojica stradala jer su bili optuženi kao pomagači. Još 30 antifašista ubijeno je, na istom mestu, 9. januara – 21 Kikinđanin i devetoro Mokrinčana, među kojima i četiri žene. Nemačka vojska optužila ih je da su bili članovi Saveza komunističke omladine Jugoslavije i Komunističke partije Jugoslavije, da su bili partizanski kuriri, da su skrivali ilegalce i prenosili oružje.

Polaganjem venaca i parastosom, danas su obeležene 83 godine od ovih tragičnih događaja. Pored potomaka poginulih, vence su položili predstavnici Grada, boračkih organizacija, Ministarstva odbrane i Policije.

Svake godine od zaborava čuvamo borce za slobodu i nevino stradale, rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Sećajući se poginulih, odajemo im poštovanje za ono što su nam ostavili, da čuvamo i unapređujemo – naveo je Bogdan. – Istorija nas uči da moramo da budemo jedinstveni, da se zajednički borimo za našu Kikindu, da budemo na pravoj strani istorije, na srpskoj strani, na strani pravoslavlja, jer samo tako možemo da se odbranimo od velikih izazova i opasnosti koje su pred nama.

Sveštenik Miroslav Bubalo istakao je da nosimo veliki dug od stradalih i sećamo ih se u molitvama jer su za svoj narod i državu dali ono najvrednije.

Odavanje pomena poginulima dužnost je i čast koja se prenosi narednim generacijama, rečeno je na skupu.

S. V. O.