Најновије

Casni-krst-(3)

Na Bogojavljenje, jedan od najvažnijih pravoslavnih praznika, tradicionalno plivanje za Časni krst održano je na dva lokaliteta u gradu i privuklo je brojne učesnike i posetioce.

Prvi događaj održan je na Jezeru Strelište u Novim Kozarcima, gde je nakon Svete liturgije u Hramu Svetog Proroka Ilije i osvećenja Bogojavljenske vodice, litija, koju je predvodio jerej Nikola Momirov, sa šestoricom učesnika stigla do jezera.

Do Časnog krsta prvi je stigao Branko Ugrinić (37) iz Banatskog Velikog Sela, diplomirani ekonomista i bivši reprezentativac Srbije u šaranskom ribolovu.

– Prvi put učestvujem, bila mi je to velika želja. Ovo posvećujem svojoj preminuloj sestri – rekao je Branko.

Bogojavljensko plivanje prvi put je održano u ovom mestu i ponovo je privuklo veliki broj vernika koji su bodrili i s radošću pratili hrabre učesnike.

Sat vremena kasnije, tačno u podne, obeležavanje Bogojavljenja odigralo se, jedanaesti put, u Kikindi, na Starom jezeru, gde je zabeležen rekordni broj učesnika, njih 47. Nadmetale su se i tri devojke, jedna cela porodica, kao i braća koja su plivala zajedno. Učesnike su blagosiljali sveštenici kikindske Srpske pravoslavne opštine.

Najbrži je bio osamnaestogodišnji Kikinđanin Veljko Karanović, učenik Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, koji je, uz ovacije publike, osvojio Časni krst.

– Treniram plivanje i prvi put sam učestvovao. Bilo mi je hladno samo na početku. Osećaj je neverovatan,  mislim da svi koji to mogu, treba da ovo da iskuse – rekao je Veljko.

Nesvakidašnji odziv potvrdio je značaj ove tradicije u očuvanju duhovnih vrednosti, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Ovaj običaj pokazuje koliko su ljudi privrženi veri i da joj se sve više vraćaju. Velika hrabrost učesnika pokazuje njihovu privrženost Bogu i veri, i mi ih podržavamo u tome. Ljudi se okreću pravim vrednostima koje treba da negujemo i to je sve što nam je potrebno – da čuvamo tradiciju i veru i da podstičemo mlade ljude da poštuju hrišćanske, pravoslavne vrednosti jer ko je na strani vere i srpstva, taj je na pravom putu. Važno nam je da pokažemo jedinstvo i zajedništvo koje nam je neophodno u ovim izazovnim vremenima jer ćemo na taj način iz svih teškoća koje su pred nama izaći kao pobednici – rekao je gradonačelnik Bogdan koji je najboljima, u ime Grada, uručio zlatnike.

Plivanje za Časni krst na Bogojavljenje nosi duboku simboliku i podseća na krštenje Isusa Hrista u reci Jordan, kada su se otvorila nebesa i čuo glas Boga Oca. Ovaj čin okuplja zajednicu, inspiriše učesnike i prenosi poruku vere, hrabrosti i zajedništva.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Organizatori, crkvene opštine, lokalna samouprava i Ronilački klub „Orka“ i Kulturni centar istakli su značaj ovakvih događaja u očuvanju duhovnog identiteta, izražavajući zahvalnost svima koji su učestvovali i podržali manifestaciju. Kako se običaj iz godine u godinu razvija i okuplja sve veći broj ljudi, jasno je da plivanje za Časni krst ostaje jedna od najsvetlijih i najvažnijih manifestacija koje spajaju veru, tradiciju i zajedništvo.

S. V. O.

pozar

Od početka grejne sezone, vatrogasci su gasili čak 2.330 požara na objektima širom Srbije – 10 odsto više nego prošle godine.

Glavni uzroci bili su neispravni dimnjaci, nepažnja prilikom loženja peći, ostavljanje grejalica bez nadzora, preopterećenje instalacija.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Sektora za vanredne situacije apeluju na građane da ne ostavljaju malu decu bez nadzora ako je uključeno grejanje na peći ili eletrične grejalice, da očiste i provere dimnjake, da ne ostavljaju uključene grejalice i peći bez nadzora, da zapaljive predmete drže dalje od izvora toplote, da ne preopterećuju elektroinstalacije i da pepeo ne odlažu u plastične kante i plastične kontejnere.

Ako primetite požar, odmah pozovite 193 i pratite uputstva vatrogasaca-spasilaca, navodi se u apelu iz MUP-a na njihovoj Instagram stranici.

(Foto: MUP, Sektor za vanredne situacije)

Bogojavljenje

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Bogojavljenje ili Teofaniju, praznik ustanovljen u spomen Hristovog krštenja i objavljivanja Bogočoveka i jedan je od najvažnijih hrišćanskih praznika. Danas se slavi Hristovo krštenje na reci Jordan, kada se, prema hrišćanskom verovanju, Bog javio ljudima u Svetoj Trojici: Ocu, Sinu i Svetom Duhu.

Po Hrišćanstvu, 30. godine naše ere, Isus Hristos je kao drvodelja živeo sa svojom majkom Marijom i njenim mužem Josifom, U svojoj tridesetoj godini Isus Hrist odlazi na reku Jordan da ga sveti Jovan Krstitelj krsti u reci Jordan. Ugledavši Isusa Hrista kako dolazi, Sveti Jovan Krstitelj reče “Gle jagnje Božije koje uzima na sebe grehove sveta”. Po krštenju, a ono je obavljeno tri puta potapanjem i otpuštanjem (pogruženjem) u vodu, otvorilo se nebo i začuo se glas Boga Oca koji je objavio da je Isus sin njegov,

Na Bogojavljenje se u crkvama i na rekama vrši veliko osvećenje vode, poznato kao veliki vodosveštaj. Smatra se da voda osveštana na ovaj dan ima posebnu moć i koristi se tokom cele godine za blagoslov i lečenje.

Jedan od najpoznatijih običaja je plivanje za Časni krst, koje se održava na rekama, jezerima i morima. Ovaj čin simbolizuje veru, hrabrost i posvećenost Hristu. Pobedniku koji prvi dopliva do krsta često se pripisuje blagoslov i sreća tokom cele godine.

Prema narodnim običajima, veruje se da se u noći pred Bogojavljenje otvaraju nebesa i da Bog ispunjava molitve onih koji se iskreno pomole.

Verovanje je i da neudate devojke treba da stave ogledalce pod jastuk, jer kog muškarca sanjaju, za njega će se udati. Po običajnom kalendaru danas počinju dani pogodni za venčanja.

Ako je za Bogojavljenje jak mraz ili pada sneg, prema verovanju, godina će biti rodna, a ako je vedro, godina će biti sušna.

Bogojavljenje nas podseća na važnost vere, očuvanja duhovne čistote i zajedništva. Kao praznik Božjeg otkrivenja, Bogojavljenje poziva svakog vernika da otvori svoje srce za Božju milost i ljubav, da obnavlja svoju dušu kroz molitvu i dela milosrđa.

Ovaj veliki praznik slavi jedinstvo Boga sa ljudima, podsećajući nas na Hristovu poruku ljubavi, praštanja i spasenja.

Na Bogojavljenje se pozdravlja rečima: „Bog se javi“ ili „Hristos se javi“, a otpozdravlja sa „Vaistinu se javi“.

Nekršteni dani, započeti na Božić, završavaju se ovim danom.

kuglasice-9

U 11. kolu Super lige Srbije, kikindske kuglašice su ubedljivo savladale ekipu Singidunuma iz Beograda, rezultatom 7: 1 i 213 čunjeva razlike.

Ovo je deseta pobeda sjajnih Kikinđanki koje su zadržale prvo mesto na tabeli Super lige. U narednom kolu, 26. januara, ekipa Kika 0230 putovaće u Niš, gde će odmeriti snage sa Čairom.

KIKA 0230: Natalija Kresoja 547, Snežana Šibul 564, Jelena Santo 553, Marijana Francuski 579, Ljiljana Frenc 549, Nada Komanov 603, rezerve Jasmina Draganov i Branislava Vujasin

Gledam-vas-iz-Beca-(3)

Premijera muzejskog teatra Narodnog muzeja pod nazivom “Gledam vas iz Beča” obradovala je večeras brojnu publiku u Galeriji Nova, ponovo donoseći novu dimenziju kulturnog nasleđa kroz scensku umetnost. Ova monodrama, autorski rad Dragana Kiurskog, višeg muzejskog pedagoga, i Gordane Perunović Fijat, dugogodišnje saradnice Muzeja, deo je pratećeg programa izložbe “Okrug zlatnog lava” kojom se obeležava dva i po veka od dodele statusa distrikta žiteljima Velike Kikinde.

Priču vodi carica Marija Terezija, jedina žena vladarka u istoriji Habsburške monarhije, koja se obraća publici iz perspektive svog vremena i dela i osvetljava politički, ali i privatni život, i približava važne trenutke iz istorije ovog kraja.

– Kroz interpretaciju u prvom licu, ovaj muzejski teatar višedimenzionalno predstavlja nasleđe, ne samo kroz slike, nego i kroz multisenzorne elemente, muziku, ukuse i mirise – izjavio je Kiurski.

Publika je imala priliku i da sluša Hajdnovu muziku, popularnu u vreme Marije Terezije, i da degustira tradicionalne poslastice poput štrudle s jabukama i čaja s rumom. Ova kombinacija stvorila je autentičnu atmosferu i dodatno povezala prisutne sa epohom o kojoj govori predstava.

Gordana Perunović Fijat je, u ulozi carice, u sugestivnoj i emotivnoj izvedbi, oživela ovu fascinantnu ličnost, prikazujući je kao snažnu i odgovornu ženu s dozom humora i topline koja je razumela značaj lokalnog angažovanja u unapređenju zajednica.

– Mi je ovde vidimo kao stariju gospođu, veoma zadovoljnu svojim rezultatima, koja vrlo rado daje razne privilegije. Potrudila sam se da caricu, veoma zanimljivu istorijsku ličnost, prikažem kako najbolje znam. Ona je odgovorna i ozbiljna žena koja se smeje i šali da bi na taj način lakše podnela odgovornost. Monodrama se zove „Gledam vas iz Beča” jer je vrlo pažljivo posmatrala ovu teritoriju, bila je zainteresovana za ljude koji svoje poslove obavljaju sami, jer je činjenica da tamo gde ljudi mogu sami da utiču na svoje poslove, bolje i rade. Zato je i davala razne oblike autonomije i privilegije, pa su i Kikinđani dobili status distrikta – rekla je Gordana Perunović Fijat.

Tokom izvedbe, publika je saznala mnoge zanimljivosti o carici, uključujući i njeno zalaganje za otvaranje škola i zabrane veronauke u njima, zatim o projektu uređenja evropskih vodotokova i lični odnos prema porodici. Posebno je istaknut trenutak kada su „Moji Kikinđani, graničari, krupni ljudi u velikim čizmama i dolamama, sa šubarama i brcima,“ kako ih je opisala, stigli u Beč na dvor da izlože svoje primedbe na tekst privilegije koju je tek trebalo da dobiju.

Nova izvođenja monodrame planirana su za đake, ali i građanstvo, s obzirom na veliko interesovanje na premijernom izvođenju. Najnovija premijera muzejskog teatra nije samo umetnički događaj, već i podsećanje na važnost interpretacije istorije na načine koji povezuju generacije i inspirišu nove vidove kulturnog izražavanja.

S. V. O.

 

Krvopic-(3)

U našu redakciju stiglo je saopštenje predsednice Aktiva direktora kikindskih škola, Jelene Krvopić, koje prenosimo u celosti.

„U skladu sa kalendarom koji je propisalo Ministarstvo prosvete, nastava će početi 20. januara po planu. Informacije koje su se pojavile na društvenim mrežama o obustavama rada u jednom broju škola nisu tačne. Sve škole u Kikindi će raditi prema rasporedu koji utvrđuje direktor škole.

Obrazovni proces neće biti prekinut. Obustava rada nije zvaničan stav celog kolektiva, nego grupe nastavnika. Relevantna saopštenja javnost može da dobije isključivo od direktora škola, a ne od nekih neformalnih grupa.

Svoje aktivnosti i postupke donosimo vodeći računa o interesima učenika i obrazovnog procesa“, navodi se u saopštenju predsednice Aktiva direktora, Jelene Krvopić.

Pariz-Tera-(1)

Izložba „Likovni kontakt: francuske i srpske skulpture iz kolekcije Tera“ otvorena je u Kulturnom centru Srbije u Parizu.

Pariskoj publici izložene su skulpture An Rošet, Mrđana Bajića, Žozet Barbie, Alen L Burgok, Čedomira Vasića, Igora Antića, Olge Jančić, Florens Tor, Bernarda Rudigera, Tanje Ostojić, An Mersedes, Zlatka Glamočaka, Tatjane Stolpović, Mirjane Blagojev i Slobodana K. Bijeljca.

Na otvaraju su se prisutnima obratili direktorka Kulturnog centra Srbije Natali Beljanski, direktor Centra „Tera” Aleksandar Lipovan, i kustoskinja izložbe Tijana Toševski. Prisustvovali su i umetnici Igor Antić, An Mersedes, Slobodan K. Bijeljac, An Rošet i Bernard Rudiger kao i mnogi francuski i srpski kulturni radnici i umetnici.

Izložba “L’art contact” je od velike važnosti jer prikazuje skulpture u terakoti nastale u toku četiri decenije postojanja Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti „Tera“ u Kikindi. Muzej „Tera“ danas ima kolekciju od preko 1.200 skulptura, što je najveća savremena kolekcija skulptura velikog formata u terakoti u svetu.

Sa posebnim naglaskom na dijalogu između francuske i srpske umetničke scene, izložba osvetljava značaj kulturne razmene i očuvanja umetničkog stvaralaštva u glini, ističući potencijal savremenog stvaralaštva kao moćne alatke za umrežavanje i interkulturalni dijalog. Postavka obuhvata dve celine – prezentaciju Centra „Tera” u podrumu kao i radove francuskih i srpskih umetnika koji su raspoređeni u prizemlju i na spratu SKC-a. Izložba je otvorena za posetioce do 7. februara.

(Foto: CLPU “Tera”)

mobilni

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija još jednom obaveštava sve neregistrovane pripejd korisnike da je neophodno da do 10. februara ove godine registruju svoj telefonski broj. U obaveštenju o obaveznoj registraciji pripejd brojeva, Ministarstvo navodi da je postupak registracije moguće obaviti fizički, u poslovnicama pružaoca usluge (operatora) širom zemlje, uz identifikacioni dokument, kao i onlajn, korišćenjem šeme elektronske identifikacije osnovnog nivoa pouzdanosti.

Za detaljne informacije o registraciji, kao i o dodatnim bonusima, preporučuju korisnicima da se obrate svom izabranom operatoru, kao i da se informišu putem njihovih veb prezentacija.

Registracija pripejd brojeva obavezna je i u skladu je sa Zakonom o elektronskim komunikacijama i Pravilnikom o tehničkim uslovima za registraciju usluge sa plaćanjem unapred, navodi se u saopštenju.

Nakon isteka roka za registraciju, neregistrovanim pripejd korisnicima biće obezbeđena samo primerena količina saobraćaja potrebna za registraciju i pozive ka hitnim službama, i to u periodu od narednih 90 dana.

Nakon isteka tog roka, svi neregistrovani pripejd brojevi biće deaktivirani, zaključuje se u saopštenju, prenosi Tanjug.

(Izvor: „Politika“)

krst

Srpska pravoslavna crkva 18. januara slavi zimski Krstovdan, praznik koji prethodi Bogojavljenju i prvi dan nakon Božića kada vernici poste.

Slavljenje Krstovdana je prilika da se vernici podsete na važnost krštenja i očišćenja duše i tela, kao i da se pripreme za veliki praznik Bogojavljenje, koji je 19. januara. U kalendaru nije obeležen crvenim slovom.

Prema predanju, prvi koji su primili hrišćansku veru i prve pouke nove vere pominju se kao katihumeni ili – oglašeni, dok je u srpskoj crkvi i narodu dan krštenja prvih hrišćana poznat kao zimski Krstovdan.

Posti se strogo, prvi put posle Božića, jer je do ovog dana bilo razrešenje zbog velikog praznika. Zato je u srpskom narodu ostala izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.

Po narodnom predskazivanju vremena, koji vetar duva na Krstovdan, najčešće će duvati tokom godine. U nekim delovima Srbije na Krstovdan veruju da na ovaj dan valja da se opere sav veš i očisti kuća.

U dvanaest dana, počinjući od Božića, a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest meseci godine koja dolazi, pa kakvo je vreme kog dana takvo će biti u mesecu koji tom danu odgovara po redosledu.

Na Krstovdan su se nekada jeli ostaci pasulja od Badnjeg dana i spremale su se pihtije koje su se jele sutradan, na Bogojavljenje, jer je Krstovdan posni dan.

Veruje se da se na zimski Krstovdan otvaraju nebesa i Bog prima sve molitve upućene iz srca. Ovaj dan je ispunjen duhovnim značenjem i mnogi vernici ga dočekuju u molitvi.

Tačno u ponoć treba pogledati u nebo i zamisliti želju. U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, veruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.