Најновије

ofk-kikinda-+-vfl

Kikinda – Gledalaca: 100. Sudija: Aleksandar Bečanović (Sombor). Strelci: Ivanović 49, Stanković 69. za OFK Kikindu, Jaćimović 26, Milisavljević 44. z Železničar. Žuti kartoni: Gajilović, Grković (Železničar).
OFK KIKINDA: Tasić, Hromiš, Čutović, Gajić (Vasović), Molnar (Vilovski), Stanković, Stojanov, Viola, Rafael (Ivanović), Grković (Zagorac), Pajtin (Budai).
ŽELEZNIČAR: Stošić, Pavlović, Gajilović (Ljumović), Milisavljević, Karišić (Grković), Ivelja, Osman, Živanović, Luković (Topić), Jaćimović, Vlalukin (Gojkov).

Na samom početku gužva pred golom domaćina, ali je golman Tasić bio na oprezu pa je otklonio opasnost, a u 18. minutu opet pokušaj gostiju, Živanović je lepo šutirao, ali je lopta po sredini pogodila prečku. Pavlović je nedugo potom bio u izglednoj poziciji, no slabo je tukao van okvira, a Inđijci su, ipak, stigli do prednosti u 26. minutu. Karišić je odlično izveo korner, lopta kao da je već ulazila u mrežu, videlo se i da je čuvar mreže Tasić kratak, a Jaćimović ju je, s prve stative, glavom prosledio u gol. U 39. minutu prvi pokušaj Kikinđana, Molnar je iskosa šutirao, ali je Stošić bio dobro postavljen, a ubrzo je i Pajtin tukao no golman gostiju, istina pomalo nespretno, izbacio je loptu u korner. Železničar je duplirao prednost minut pre odmora, Karišić je ponovo izveo prekid, Čutović je glavom pokušao da izbije loptu, ali ona je pala na glavu Milisavljeviću koji je zatim zapravo pogodio Tasića na gol-crti, ali se onda i nekako odbila i završila u mreži.

U uvodu nastavka i Kikinđani su poentirali nakon kornera Viole, pogodio je glavom Ivanović koji je ušao u igru na poluvremenu, a potom bez sadržaja sve do 69. minuta. Iz obostrane uspavanke, Stanković se iznenada namestio, naciljao s 25 metara i niskim udarcem pogodio za izjednačenje. Nedugo potom Vasović je mogao doneti preokret, ali pogodio je stativu gola gostiju, a ubrzo i jedini sporan trenutak u kaznenom prostoru, kada je, čini se, lopta pogodila u ruku gostujućeg igrača, ali arbitar Bečanović nije tako mislio. I gosti su dva minuta pre kraja mogli do nove prednosti, ali je Vasović izblokiro šut Ljumovića, a onda na suprotnoj strani i Stojanov je bio neprecizan u dobroj šansi. U nadoknadi još je i Gojkov loše tukao preko gola, a možda je mogao doneti pobedu Inđijcima.
D. P.

VOJVOĐANSKI „ISTOK”
Nepotpuno 21. kolo bilo je na rasporedu i u Vojvođanskoj ligi „Istok”, a igrale su tri od četiri naše ekipe. Ruskoselska Crvena zvezda poražena je 3:2 (Kockar, Vidić) u Banatskom Karađorđevu od Jedinstva, Kozara je, u Velikom Selu, dobila 4:0 (Đorić dvaput, Krmar, Rofa) žitištanski Begej, a bez golova odigrala je novokozaračka Sloboda u Beloj Crkvi s BAK-om. Sutra, od 16 sati u Srpskoj Crnji, nakovački Polet čekaće vlajkovačko Jedinstvo.

sabor2

Drugi dan velikog Svenarodnog sabora u organizaciji Pokreta za narod u državu u nastajanju održava se danas u Beogradu.

Na ulicama Beograda je veliki broj ljudi pristiglih iz cele Srbije.

Podršku skupu svesrdno pružaju i Kikinđani. Na štandu Turističke organizacije grada Kikinde ponuda je bogata i raznovrsna, obiluje domaćim proizvodima, slatkim i slanim đakonijama koje su pripremile članice Etno- građanskog društva Suvača i Udruženja žena Kikinde.

Zabavni i kulturno-umetnički program počeo je u 13 sati, a na mnogobrojnim štandovima ima za svakog po nešto.

Centralni događaj planiran je za posle 19 časova kada će se obratiti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vrbica-2-(6)

Na Lazarevu subotu ili Vrbicu, u Crkvi Svetog Nikole na trgu osveštana je vrba koja je deljena građanima. Litija je, zajedno sa vernicima, među kojima je, po običaju, bilo i dece, išla oko Hrama.

Današnje vrbove grančice, smatra se, zamena su za palmine, kojima je razdragani svet dočekao Isusa Hrista na ulazu u Jerusalim posle Lazarevog vaskrsavanja, a deca nose zvončiće, najavljujući njegov dolazak.

Hristov poslednji, carski, svečani ulazak u Jerusalim obeležava se u nedelju, tačno sedam dana pre Uskrsa, kao praznik Cveti.

S obzirom na to da se u našim krajevima ovi praznici svetkuju u proleće, prati ih i branje cveća i pravljenje venčića.

Do Drugog svetskog rata Vrbica se proslavljala i kao školska svečanost.

Krofne-iz-bloka-(5)

Kikindski ogranak Humanitarne organizacije „Srbi za Srbe“ danas na trgu, kod Hrama Svetog Nikole, organizuje akciju „Krofne iz bloka“. Kupovinom krofni, odnosno dobrovoljnim prilogom, Kikinđani pomažu porodici Mijucin iz Mokrina. Akcija se održava uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve.

– Ovo je jedna od akcija Organizacije „Srbi za Srbe“ i prva koju organizujemo u Kikindi. Prodajemo krofne, odnosno ljudi daju koliko žele, kao prilog za porodicu Mijucin kako bi im se kupila kuća i obezbedili normalni uslovi za život. Danas se upravo ova akcija – „Krofne iz bloka“, održava u više gradova u Srbiji, i novac se uplaćuje na račun Organizacije za porodice koje odrede lokalni ogranci. Imamo 200 krofni, spremale su ih naše majke, supruge i sestre – kaže Borislav Naumović, jedan od organizatora i dodaje da se krofne dobro prodaju i da Kikinđani rado podržavaju ovu akciju sa humanim ciljem.

Porodica Mijucin: Milan i Anđelija, i njihovo petoro dece, žive u trošnoj kući bez struje, a njih petoro ima ozbiljnih zdravstvenih problema. Dvogodišnja Biljana, Ognjen (7), Nevena (16), Branislava (17) i Sanja (19) nemaju uslova za zdravo odrastanje.

Zato je Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“ koja je već pomogla i pomaže mnogim porodicama zahvaljujući prilozima dobrih ljudi, i Mijucine uvrstila u porodice kojima je hitno potrebna pomoć.

Procenjeno je da im je za normalne uslove stanovanja potrebno 54 hiljade evra, od čega je već sakupljeno 39 hiljada, stoji na sajtu Organizacije. Pomoć se može uputiti i slanjem SMS-a na 7763 (200 dinara) uplatom na račun 160-279491-71 (Banca Intesa – svrha uplate: za porodicu Mijucin), a na sajtu Organizacije mogu se pronaći i podaci o ostalim načinima uplate pomoći.

Ukoliko ste danas na Vrbici, možete doći i po „krofnu iz bloka“ i na taj način učiniti humano delo.

S. V. O.

(Foto: Kikindski portal i Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe”)

gimnazija-nekad

Nakon što bude rešeno pitanje gde će nastava za đake dve srednje škole biti izmeštena, počeće rekonstrukcija zgrade Gimnazije i Ekonomsko-trgovinske škole.

Direktorica Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Mirjana Dražić, ne krije zadovoljstvo što sledi sveobuhvatna rekonstrukcija.

-Bezbednost učenika i zaposlenih nam je važna i radovi će doprineti da ona bude znatno bolja. Zgrada datira iz 1900. godine i neophodno je da se rekonstruiše. Radovi će obuhvatiti sve delove objekta od podruma do krova i takav posao, od kada je zgrada u funkciji, nije rađen. Podrum će dobiti novu namenu. U njemu će se nalaziti učionice, ali i prostorije koje će učenici moći da koriste za svoje aktivnosti. Biće postavljen i prilaz i lift za invalide. Sigurna sam da će sve to doprineti osavremenjivanju nastave i boljim uslovima za rad – istakla je direktorica Gimnazije.

Robert Vunjak, direktor Ekonomsko-trgovinske škole, podseća da od izgradnje do danas nije bilo ovakve rekonstrukcije koja će obuhvatiti svaki deo objekta, tako da se i učenici i zaposleni raduju onome što će radovi doneti.

– Pre svega, poboljšaće se kvalitet nastave, kao i atmosfera jer ćemo svi biti motivisaniji za ostvarivanje boljih rezultata. Očekujem i ulaganja u zgradu koju koristi samo Ekonomsko-trgovinska škola iz ulice Vojvode Putnika. Postoji inicijativa da se poboljša energetska efikasnost dvorišne zgrade i nadamo se da će se naši planovi i ostvariti – naveo je Vunjak.

lane-3944498-1280

Pokret gorana Kikinde u periodu od 1. decembra prošle do 31. maja ove godine realizuje projekat “Širenje svesti lokalne zajednice o značaju razvrstavanja otpada i sprečavanju nastanka divljih deponija na teritoriji Grada Kikinde”.

Projekat je finansiran sredstvima svetske organizacije za zaštitu prirode WWF (engl. World Wide Fund for Nature) u okviru SAFE Nature and Climate 2022-2025.

Sa pomenutom ekološkom tematikom, zainteresovani se upoznaju na radionicama.

lazarica-(4)

Ulice u Kikindi i okolnim selima ove večeri obasjavale su vatre Lazarice. Deca su sa nestrpljenjem čekala da padne prvi mrak, kako bi mogli da preskaču vatru. Pale se tulaj, slama, grane.

Dečija graja praćena budnim okom starijih čula se i u Hramu Svetih Kozme i Damjana gde se okupio veliki broj sugrađana. I Tara Bilić jedna je od onih koji su preskakali Lazaricu.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Dolazim svake godine. Volim ovaj običaj. Okupio se veliki broj mojih drugara i nije nam strašno da preskačemo ni veliku vatru – kaže Tara.

Stojan Pejić zajedno sa trogodišnjom ćerkom Tarom, takođe je bio deo okupljene svetinje.
-Svake godine smo ovde, kod Hrama Svetih Kozme i Damjana. Poštujem tradiciju koju su me naučili moji, a sada je prenosim na svoju ćerku. Zajedno smo preskakali vatru – dodao je Pejić.

 

U Prizrenskoj ulici zatekli smo Bukvine, Telečke, Zavišiće, Linjačke, komšije koji zajedno svake godine pale vatru.

-U paljenju Lazarice učestvuje čitav komšiluk – kaže baka Irenka – Ja sam odrasla u Mokrinu i tamo je ovaj običaj uvek bio jako posećen. Na svakom ćošku bilo je vatri i osim mladih, tu su bili i stariji. Spremale su kokice i krofne obavezno, a stariji bi popili po koju rakiju.

I danas je tako, dok mladi preskaču vatru, stariji Kikinđani druže se uz krofne, kokice i rakiju. Tako je bilo i ispred kuće Vladimira Živojinova iz ulice Cara Dušana.

-Mi ovako obeležavamo svake godine Lazaricu. Čistimo krtog iz dvorišta, pa palim tulaj, grane, slamu po starom običaju. Zna se da je petak veče pred Vrbicu mesto okupljanja naša kuća.

Deca su jedva čekala da padne mrak i da upalimo vatru. Sa nama su ćerkine drugarice iz škole, komšije. Kokice su obavezne, a svi donesu po nešto tako da deca pored preskakanja vatre uživaju i u slatkim i slanim đakonijama – otkrio nam je Živojinov.

Paljenje vatri Lazarica svake godine pada u petak, sedam dana pre Velikog petka za pravoslavne vernike. Nekada se verovalo da preskakanje upaljenih snopova kukuruza, grana, slame, tera zle duhove, veštice i bolest.

A.Đ.

 

Lazareva-subota-devojcica-u-nosnji-NIs-2012

Sutra, 12. aprila, obeležavamo Lazarevu subotu, poznatu i kao Vrbicu – veliki i radosni praznik koji je posvećen deci. Na ovaj dan, pravoslavni vernici unose vrbove grane u crkve, koje ostaju tamo do nedeljne liturgije na Cveti, kada se vrši ritual blagosiljanja vrbe.

Lazareva subota je praznik koji slavi Isusa Hrista i njegovo čudo vaskrsenja Lazara iz mrtvih. Vrbica se uvek obeležava u subotu, na dan koji prethodi Cvetima, nedelji koja vodi ka Vaskrsu. Na Lazarevu subotu vernici nose grančice vrbe, simbolizujući svečani ulazak Isusa u Jerusalim, kada su ga pozdravili njegovi sledbenici.

Prema jevanđeljima, Lazar je vaskrsnut u Vitaniji, čime je Hristos najavio novu veru u vaskrsenje. Ovaj praznik je poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog, a ima duboko značenje kao pobeda života nad smrću. Na Lazarevu subotu se na bogosluženjima pominju Hristova stradanja i Lazarevo vaskrsenje kao obećanje vaskrsenja za sve vernike.

Iako je vaskrsenje Lazarevo izazvalo gnev prvosveštenika, koji su zbog toga doneli odluku da pogube Spasitelja, ovaj događaj je bio velikim znakom nove vere i nade. Prema predanju, Lazar je nastavio da živi još 30 godina nakon svog vaskrsenja, propovedajući hrišćanstvo kao kiparski arhiepiskop.

U isto vreme, pravoslavni vernici obeležavaju i Vrbicu, koja počinje službama bdenja na Cvetnu nedelju, obeležavajući svečani Hristov ulazak u Jerusalim. Vrbica je praznik dečje radosti, jer je Hristos rekao: „Pustite decu k meni, jer takvih je carstvo nebesko“.

Tog dana, majke oblače svoju decu u svečanu odeću, ukrašavaju ih zvončićima vezanim za trobojku i venčićima od vrbe koje im stavljaju na glavu, a zatim ih vode u crkvu. Vrbove grane se kasnije odnose kućama i stavljaju pored ikona i kandila.

Vrbove grane koje se tada dele vernicima, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.

Sajam-zaposljavanja-(4)

Sajam zapošljavanja, mesto susreta poslodavaca i sugrađana koji su u potrazi za poslom, održan je danas 20. put, u sali Sportskog centra „Partizan“. Manifestacija je izazvala veliko interesovanje kako Kikinđana, tako i meštana drugih opština Severnobanatskog okruga.

Potrebu za radnicima iskazalo je 27 poslodavaca iz grada i iz susednih opština, koji su ponudili ukupno 217 radnih mesta – od onih za nekvalifikovanu radnu snagu do pozicija za visokoobrazovane kandidate, najviše za diplomirane elektro i mašinske inženjere. Najveća potražnja, međutim, bila je za kandidatima sa završenom srednjom školom.

Sajam je svečano otvorio gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan. On je istakao da je manifestacija rezultat dugogodišnje saradnje Grada i Nacionalne službe za zapošljavanje i da predstavlja važnu priliku za nezaposlene da direktno stupe u kontakt sa poslodavcima.

– Veliki je značaj Sajma, jer sugrađani imaju priliku da komuniciraju sa poslodavcima, predstave svoje radne biografije i da dobiju odgovore na sve što ih zanima. Ovo je saradnja koja traje već dve decenije. Prema našim informacijama, uvek su potrebni stručnjaci, poput operatera na CNC mašinama, manuelnih radnika u proizvodnim pogonima i na linijama, kao i trgovaca. Broj nezaposlenih u našem gradu već godinama je  minimalan. Privredna kretanja su dobra, ali zbog geopolitičkih dešavanja i unutrašnjih izazova u poslednjih nekoliko meseci, privreda oseća izvesne pritiske. Ipak, nadamo se stabilizaciji i novim šansama za investitore. Očekujemo i da će postojeći poslodavci unaprediti svoje poslovanje, te nastaviti dobru saradnju sa Gradom – poručio je Bogdan, poželevši sugrađanima sreću u pronalasku zaposlenja.

Direktorka filijale Nacionalne službe za zapošljavanje u Kikindi, Jelena Mitrović, istakla je da je na Sajam pozvano oko hiljadu nezaposlenih.

– Prijavio se veći broj poslodavaca nego što smo očekivali. Iskazali su potrebu za 217 radnika, od nekvalifikovane radne snage do visokoobrazovanih. Najviše ponuda ima za kandidate sa završenom srednjom školom, ali se traži i kadar sa visokim obrazovanjem. Ovo je odlična prilika da se nezaposleni lično predstave. Poslodavci nam se sve češće obraćaju zbog nedostatka radnika, uključujući i zahteve za stranom radnom snagom. Moja poruka je da mi imamo dovoljno ljudi u potrazi za zaposlenjem. Trenutno su na evidenciji 1.962 nezaposlena iz grada i okoline, od čega je polovina sa ili bez završene osnovne škole. Na Sajam smo pozvali  i učenike završnih razreda Ekonomsko-trgovinske škole, kuvare i konobare, jer je potražnja za tim profilima velika. Imamo i programe finansijske podrške za poslodavce za prvo angažovanje radnika i njihovo kasnije zapošljavanje. Nakon prošlog Sajma, zaposlilo se 340 osoba, što je 30 odsto onih koji su predali svoje prijave, sa teritorije celog Okruga – navela je Mitrović.

Anđela Tatalović iz Sektora za ljudske resurse Kompanije „Jafa“ istakla je da, kao i  prošle godine, imaju veliki broj prijava.

– Posle prošlogodišnjeg Sajma posao je dobilo više desetina ljudi. Trenutno imamo otvorene pozicije u proizvodnji, magacinu, nabavci i održavanju. Ukupno je reč o desetak radnih mesta – i za NKV radnike i za visokoobrazovane, pre svega ekonomskog i tehničkog profila – rekla je Tatalović.

Ispred štanda kompanije „Senta prometa“ takođe je vladalo veliko interesovanje.

– Na teritoriji Kikinde imamo šest, a ukupno 66 maloprodajnih objekata u krugu od 50 kilometara od centrale. U ovom trenutku tražimo trgovce, poslovođe i mesare, ukupno nudimo deset radnih mesta. Rad nije ograničen na Kikindu, ali se putni troškovi pokrivaju. Već smo prikupili više desetina prijava. Uvek imamo dobar izbor kandidata i mogućnost da angažujemo kvalitetnu radnu snagu – navela je Marta Kopas, menadžer maloprodaje.

Zorana Puc i Marija Vujović, predstavnice livnice „L Belije“, predstavile su ponudu ove fabrike.

– Nudimo pozicije u mašinskoj proizvodnji – za operatere na CNC mašinama, kao i u finalnoj vizuelnoj kontroli. U livačkoj proizvodnji tražimo operatere u pogonima i u jezgrovnici. Takođe organizujemo i obuku kandidata uz mentorstvo. Zadovoljni smo interesovanjem i brojem prijava – rekla je Marija Vujović.

Ponuda Sajma zaiteresovala je zaposlene, među kojima je i Nebojša Senćanski iz Kikinde, po zanimanju moler.

– Razgledam da vidim kakva je ponuda radnih mesta, možda pronađem nešto što mi više odgovara – kaže Nebojša.

Gordana Ristić, koja je završila školu za obezbeđenje, takođe je u potrazi za radnim angažovanjem.

– Već sam radila i u struci i u proizvodnji i imam mnogo iskustva – kaže Gordana. –  Predaću prijavu na nekoliko mesta, a u odabiru mi je najvažnija plata.

Prema podacima NSZ, na evidenciji Severnobanatskog okruga trenutno je 4.940 nezaposlenih. Oni koji nisu bili u prilici da posete Sajam, mogu da se obrate svom savetniku u Službi i da dobiju uvid u ponudu radnih mesta.

S. V. O.

ovcar-banja-most

Prijavljivanje ugostitelja koji su zainteresovani da učestvuju u sistemu dodele vaučera počinje danas preko sistema E-turista, a prva lista ugostitelja će biti objavljena na sajtu Ministarstva turizma i omladine u utorak, 15. aprila u osam časova.

Prijava građana za korišćenje vaučera u Srbiji počinje u četvrtak, 17. aprila, od 8 časova, na šalterima javnog preduzeća „Pošta Srbije“, navedeno je u saopštenju.

Pravo na vaučere imaju penzioneri, studenti, nezaposleni, korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica, vojni invalidi, korisnici prava na naknadu na porodičnu invalidninu po palom borcu, nosioci poljoprivrednog gazdinstva, osobe starije od 65 godina koje ne ostvaruju pravo na penziju, kao i zaposleni sa primanjima do 80.000 dinara mesečno.

Kako je navedeno, u prvom ciklusu biće podeljeno 30.000 vaučera čija će pojedinačna vrednost iznositi 10.000 dinara, a krajnji rok za korišćenje vaučera je 20. novembar ove godine.