Javni oglas za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u Kikindi raspisan je 30. decembra. Prema planu uređenja državnog poljoprivrednog zemljišta. Grad planira da, u višegodišnji zakup izda 2.786 hektara.
U prvom krugu na licitaciji je poljoprivredno zemljište u katastarskim opštinama Novi Kozarci, Sajan, Bašaid, Banatsko Veliko Selo, Rusko Selo, Banatska Topola, Iđoš, Kikinda i Mokrin. Za obradivo zemljište – njive, voćnjake i vinograde, početne cene po hektaru su od 19 hiljada do 60 hiljada dinara, od koliko će se licitirati za njive prve klase. Od šest hiljada do 16 hiljada dinara po hektaru su početne cene za neobradive površine – livade, pašnjake i močvare.
– Početna cena zakupa utvrđuje se na bazi prosečne postignute cene na poslednjem javnom nadmetanju. U prvom krugu ona može da bude umanjena za 20 odsto, a u drugom krugu za 60 odsto. Na prošloj licitaciji poljoprivrednici su postigli visoke cene, pa je naša komisija odlučila da ih umanji. Početna cena za prvu klasu njive prošle godine bila je 362 evra, a sada je, umanjena za 20 odsto, 511 evra po hektaru – kaže Ljuban Sredić, u Gradskom veću zadužen za poljoprivredu i Mesne zajednice.
Cene zakupa, već godinama unazad, imaju uzlazni trend, kaže Sredić. Na ovoj licitaciji najviše ima njiva treće i četvrte klase. Najmanje zanimljive parcele, trstike i pašnjaci, uglavnom se nalaze na teritorijama Iđoša, Mokrina i Sajana.
– Najviše cene postižu se na parcelama na kojima je najkvalitetnije zemljište: u Nakovu, Banatskom Velikom Selu, Banatskoj Topoli, Novi Kozarcima i Ruskom Selu, i obično ovo zemljište bude izlicitirano već u prvom krugu – objašnjava Sredić.
Od ukupne ponude za licitiranje, 152 hektara se vraća u postupak jer su raskinuti ugovori zbog neplaćanja zakupa i, u jednom slučaju, zbog izdavanja u podzakup.
Uvid u dokumentaciju moguć je u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj koji se nalazi na uglu Semlačke i Ulice kralja Petra Prvog, od 8 do 12 sati, do 13. januara, kada ističe rok za elektronsko prijavljivanje za licitaciju. Javno nadmetanje takođe se, već treću godinu, sprovodi elektronskim putem, sistemom zatvorenih ponuda.
Nadmetanje i objavljivanje rezultata održaće se 19. januara u 12 sati. Svi podaci dostupni su preko sajta Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Na teritoriji Kikinde trenutno je u dugogodišnjem zakupu 7, 7 hiljada hektara sa 738 važećih ugovora.
Komemorativnim skupom, polaganjem venaca i, po prvi put parastosom, kod spomen-ploče u dvorištu Kurije, obeležena je 81 godina od pogibije 39 rodoljuba koje su, 3. i 9. januara 1942. godine streljali pripadnici nemačke fašističke vojske.
Šest dana kasnije, na istom mestu, pobijeno je još 30 antifašista – 21 Kikinđanin i devetoro Mokrinčana. Među njima su bili: student prava, poljoprivrednik, domaćica, baštovan, krojački pomoćnik. Optužnice su bile: članstvo u SKOJ-u i KPJ, kurirska služba za partizane, skrivanje ilegalaca, prenošenje oružja.
potpukovnikom Dušanom Jovanićem, predsednik SUBNOR-a AP Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije, Jovo Barošević, predstavnici SUBNOR-a Kikinda i Srpskih ratnih veterana Kikinda i potomci streljanih: Zorke Čvorak, Milorada Tatića, Milice i Milana Markova.
Kikinda danas obeležava sećanje na jedan od najtragičnijih, najkrvavijih, najbolnijih datuma u istoriji našeg grada, rekao je predsednik gradskog parlamenta Mladen Bogdan.
zaobišlo ni Kikindu. Podsetiću i da je na građane pucano, samo zato što su Srbi, i u Kraljevu i Kragujevcu, i u zločinačkoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Ne postoji mesto na kojem nije bilo srpskog stratišta tokom 20. veka. Isto se događalo i tokom 90-ih godina na teritoriji bivše Jugoslavije; kao što vidimo i sada, na Badnje veče, na Kosovu i Metohiji pucano je na dečake Miloša i Stefana Stojanovića kada su išli po Badnjak. Ništa od toga ne smemo da zaboravimo – rekao je Bogdan.
parče zemlje“.
















U susret najradosnijem prazniku, večeras se posebno raduju deca. Korinđanje – recitovanje božićnih pesmica na Badnji dan, stari je običaj koji opstaje samo u malom delu Vojvodine – između ostalog i u Severnom Banatu.
kuće, pevajući šaljive pesmice. Zauzvrat, domaćini ih daruju slatkišima i voćem, posebno orasima, ponekad i novcem. U narodu postoji verovanje da, što korinđaši glasnije pevaju, to donosi više sreće domu koji posećuju.




















Gotovo svaki hrišćanski praznik ima svoje običaje. Najviše običaja vezano je za Božić koji je, u hrišćanskom svetu, najradosniji praznik jer se toga dana rodilo dete Božije. O običajima za božićne praznike govorio je protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana u Kikindi.
On je podsetio da će u svim hramovima biti pripremljeni osveštani badnjačići koje vernici unose u svoje domove.
izrazima.








Kako se Božić u zapadnim zemljama ne poklapa sa našom proslavom ovog praznika, Srbima na privremenom ili stalnom radu u inostranstvu nije nimalo lako da se usklade sa poslodavcima i dobiju slobodne dane kako bi najradosniji praznik proveli sa svojim porodicama u domovini. Želja je velika jer se Božić slavi u krugu familije, te je jačanje i negovanje porodičnih odnosa u prvom planu i posebno značajno u dane ovog praznika.
Porodici Ivanić, Dragani, Marijanu i njihovom petogodišnjem sinu koji žive u istočnoj Nemačkoj, ovo je pošlo za rukom i, na njihovu radost, a posebno na sreću porodice, upravo pred Badnji dan stigli su u Rusko Selo.
– Taj stari običaj vraća me u detinjstvo, kada smo u kostimima i pevajući pesme, išli od kuće do kuće i korinđali – priseća se Dragana. – Volim da svoje dete naučim našim običajima, trudimo se da mu prenesemo taj deo naše kulture. Verujem da će ovo biti poseban dan za njega pred Božić koji ćemo proslaviti u krugu familije.
Za Badnji dan Draganina porodica pripremiće posnu trpezu, a Markova baka će za Božić spremiti sve po redu: sarmu, kolenicu, pogaču…






