Друштво

ribocuvari
Kontrolama ribolovnih područja kojima upravlja JVP „Vode Vojvodine”, tokom novogodišnjih i božićnih praznika, od ribokradica je zaplenjeno 11 kilometara nelegalno postavljenih mreža, odnosno 341 komad zabranjenog alata.
Pored toga, krivolovcima je oduzeto i 8 čamaca, a podneto je 7 prijava za nedozvoljen ribolov.
Akcije kontrole sprovedene su u saradnji sa pripadnicima MUP-a Srbije na područjima Dunava, Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav i zaštićenih parkova prirode.
Ribočuvarska služba JVP „Vode Vojvodine”, u čijoj su nadležnosti pomenute ribolovne vode i zaštićena područja, prazničnim danima radila je pojačanim intenzitetom sa ciljem sprečavanja krivolova i nanošenja štete ribljem fondu.
Ovo je bila još jedna u nizu akcija koje je Ribočuvarska služba uspešno realizovala zahvaljujući savremenoj opremi u Monitornig centru pomoću koje se u svakom trenutku prati stanje na ribolovnim područjima kojima preduzeće gazduje.
Foto: fejsbuk Vode Vojvodine
Setva

Poljoprivrednici mogu da zatraže povrat akcize koju su platili na dizel i biogorivo, jer je 1. januara stupio na snagu novi pravilnik koji uređuje tu oblast. Zahtev se podnosi se Upravi za agrarna plaćanja izborom i popunjavanjem odgovarajućeg elektronskog obrasca, u onlajn formi, neposredno u okviru softverskog rešenja e-agrar.

Propisom je predviđeno da povrat akcize od 50 dinara po litri  može da se ostvari za najviše 100 litara po hektaru nafte i biogoriva. Postoji i ograničenje u pogledu površine zemljišta koje se obrađuje i gleda se koliko je goriva potrebno za obradu zasejanih ili zasađenih površina zemljišta pod konkretnom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara.

Poljoprivrednici moraju da poseduju fiskalne račune na kojima stoji i broj poljoprivrednog gazdinstva, kada je reč o fizičkim licima. Pravilnikom je definisano da fiskalni račun mora da sadrži i podatke o kupcu, vrsti, količini i vrednosti nabavljenih derivata nafte i biogoriva.

U elektronski obrazac zahteva za povrat unosi se i datumi i količine kupljenog goriva, kao i brojevi tih fiskalnih računa koji se odnose na konkretnu kupovinu, zatim naziv katastarske opštine, broj i površina katastarske parcele zasađene pod odgovarajućom biljnom kulturom za koju je nabavljena nafta i biogoriva za poljoprivredu.

Kada Uprava za agrarna plaćanja obradi podatke i donese rešenje, dobija se pravo na refakciju ili se na rešenje žali, u roku od 15 dana. Ako poljoprivrednik povrat plaćene akcize ostvari na osnovu netačnih podataka, novac mora da vrati sa zateznom kamatom, a poljoprivredno gazdinstvo mu se stavlja u pasivan status, što znači da neće imati pravo ni na kakve državne subvencije dok taj novac ne vrati i ponovo aktivira status.

 

 

2deb7cc4-0aee-4ebf-b708-d30d4d82787d

U toku je čišćenje divljih deponija na teritoriji Grada. U ovaj posao biće uloženo ukupno šest miliona dinara. Kako je istakla Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, pet miliona opredelio je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne, a milion dinara izdvojeno je iz gradskog budžeta.

-Deponije koje su obuhvaćene projektom su u Novim Kozarcima, Sajanu i Ruskom Selu. Radovi se obavljaju u Novim Kozarcima i Sajanu, a u Ruskom Selu deponija je očišćena krajem prethodne godine. Završetak posla očekuje se do kraja januara – kaže naša sagovornica.

Da se očiste divlje deponije u ova tri sela odlučilo se po prioritetu.

-Najveći broj prijava za bespravno odlaganje otpada stigao nam je iz pomenutih mesnih zajednica. Meštani su prijavljivali da se smeće odlaže na mestu koje nije predviđeno za to. Osim toga, za Rusko Selo, Sajan i Nove Kozarce bila je spremna projektna dokumentacija za uklanjanje deponija – dodala je Miroslava Narančić.

I ovom prilikom Miroslava Narančić apelovala je na sve da otpad ne odlažu na divljim deponijama.

-Za neadekvatno odlaganje otpada isključivo smo mi odgovorni. Svake godine znatna sredstva izdvajaju se da se smetlišta u selima i gradu očiste. Na žalost, svedoci smo da vrlo brzo, ponovo nastanu divlje deponije. Neophodno je da svi podjednako vodimo računa o životnoj sredini, jer našu okolinu ne čuvamo samo za nas, nego i za našu decu – precizirala je Narančić.

Serbia, Vojvodina. Farmer in tractor cultivating field in spring season.

Agrarni budžet u 2024. godini opredeljen je u iznosu od 1.004.000.000 dinara, što je više u odnosu na prošlu godinu. Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo podržaće sve mere koje su dale rezultate, ali i uvesti nove, izjavio je pokrajinski sekretar Vladimir Galić.

 

 

-Nova mera u ovoj godini biće unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku za nepoljoprivedne poslove. Pojedina domaćinstva, koja se bave seoskim turizmom, prodaju i poljoprivredne proizvode. Sa 20 miliona dinara osnažićemo takva gazdinstva da razvijaju ovu granu privrede – pojasnio je Galić.

Najviše sredstava, 507 miliona dinara, opredeljeno je za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, prvenstveno za nabavku poljoprivredne mehanizacije, kupovinu opreme za zaštitu od vremenskih nepogoda, elemenata za podizanje zasada voća, vinove loze i hmelja, zatim biljnu proizvodnju u zaštićenom prostoru odnosno plastenike, kao i za opremanje stočarskih farmi , za nabavku opreme za pčelarsto. Za organsku proizvodnju planirano je 16 miliona, a  za realizaciju investicija za unapređenje ruralne infrastrukture i usluga 35 miliona dinara. Za sprovođenje godišnjeg odgajivačkog programa u stočarstvu biće izdvojeno 50 iliona dinara.

-Nastavljamo sa podrška poljoprivrednicima mlađim od 40 godina, za šta je opredeljeno 200 miliona dinara . Cilj je da mladi steknu ekonomsku nezavisnost i dobiju mogućnost da dalje napreduju i opredele se da ostanu na selu – dodao je Galić.

Za  uvođenje i sertifikaciju sistema kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla na gazdinstvima predviđeno  je 96 miliona dinara. Za savete i informacije poljoprivrednim proizvođačima, udruženjima, zadrugama i drugim pravnim licima u poljoprivredi izdvojiće se 100 miliona.

 

penzioneri6

S početkom Nove godine stupila su na snagu i nova pravila za penzionisanje. Žene će morati da rade dva meseca duže  što znači da će u penziju najranije moći da odu sa 63 godine i osam meseci života. Muškarci  i dalje moraju da rade duže, pa oni najranije mogu da odu u penziju sa 65 godina.

Granica za penzionisanje biće izjednačena, odnosno za žene povećana, a uvećavaće se svake godine sve do 2032, kada će i muškarci i žene moći da prestanu da rade sa 65 godina. Naime, Zakon o penzijskom i invalidskom osigurnju izmenjen je još 2014. i otada se uslovi po kojima žene mogu da se penzionišu menjaju svake godine.

Pored starosne penzije, menjaju se uslovi i za odlazak u prevremenu penziju. Radni staž ostaje isti, 40 godina, ali se pomera starosna granica – umesto 59 i po godina, žena mora da napuni 60 kako bi otišla u prevremenu penziju. Starosna granica za muškarce i žene  od ove godine je  izjednačena, jer i muškarci u prevremenu penziju mogu sa 60 godina.

invalidi

Projekat „Ronjenjem i plivanjem do zdravlja” po stalno otvorenom konkusu za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji u 2023. godini, kada je reč o Kikindi, realizovan je danas na bazenu „Jezero”. Brankica Miškov, predsednica Udruženja obolelih od muliti plaskleroze, koja ima i ronilački sertifikat kao osoba s invaliditetom, rekla je:

– Naš projekat „Ronjenjem i plivanjem do zdravlja” Ministartstvo za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, podržalo je s 400 hiljada dinara i to nam omogućilo da dođemo do opreme za plivanje i ronjenje. Planiramo da mesečno realizujemo kampove ronjenja za osobe obolele od multipla skleroze iz cele Vojvodine, ali i naših sugrađana. Tokom dve minule godine  realizovali smo ih s Ronilačkim klubom Orka. Inače, naše Udruženje ima 48 članova, aktivni smo na društvenim mrežama, a nedavno smo pohvaljeni zbog toga i u vojvođanskom Udruženju.

djaci u skoli

Na zasedanju Skupštine grada doneta je odluka o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Kikinde. Suština ove odluke je, kako ističe predsednik Aktiva direktora osnovnih škola i direktor OŠ „Žarko Zrenjanin” Tihomir Farkaš, da se uvede red u upis u osnovnim školama, a ne vraćanje nekadašnje rejonizacije.

-Naš cilj je da pružimo svim učenicima šansu da imaju ravnopravno obrazovanje. Raspodelom dece, vodeći računa o teritorijalnoj pripadnosti odnosno blizini škole, imaćemo optimalan broj đaka u odeljenjima. U svakom razredu biće oko 25 učenika i izbeći ćemo tehnološke viškove u prosveti – naveo je Farkaš.

U ranijem periodu roditelji su, zbog preseljenja ili drugih okolnosti, opravdano podnosili molbe kako bi deca prešla iz jedne u drugu školu. I sada će se u tim situacijama izlaziti u susret učenicima i roditeljima.

-Formirana je komisija koja će razmatrati sve molbe koje stignu. Tim za rejonizaciju čine svi direktori osnovnih škola, pedagozi, predstavnici interresorne komisije, Predškolske ustanove, pravnici. Vodili smo računa da budu uključeni svi relevantni činioci, a odluke, u interesu roditelja i deca, donosićemo zajedno – pojasnio je naš sagovornik.

Škole u Kikindi imaju najbolje rezultate na teritoriji Školske uprave Zrenjanin. Rad u obrazovnim institucijama, predstavnici Ministarstva prosvete i važnih institucija, ocenili su najvišim ocenama.

-U prošlosti smo imali situacije da smo u pojedinim odeljenjima u školama imali 15, a u pojedinim 30 učenika, što ne omogućava isti rad i pristup đacima. Ove razlike nastajale su jer je roditeljima pojedina škola bila simpatičnija jer im je to rekao rođak ili komšija. Na osnovu zakonskih propisa određeno je koje ulice odnosno rejoni pripadaju kojoj školi – rekao je Tihomir Farkaš.

Pomenuti tim će preko Sekretarijata za društvene delatnosti i vrtića uputiti obaveštenja roditeljima u koju školu je dete raspoređeno. Na pozivu će biti objašnjeno i koje su procedure u slučaju da postoji potreba da dete pohađa drugu školu.

-Tada roditelji pišu molbu u kojoj se navodi razlog te potrebe. Svi opravdani slučajevi će se uvažiti. Kada je reč o izboru učitelja zauzet je stav da stručne službe u školama, pedagozi i psiholozi, odluče o tome. Opravdane razloge, za odabir učitelja ili učiteljice, uvažićemo, ali smatramo da je došlo vreme da pustimo struku da radi svoj posao – zaključio je Farkaš.

Upis prvaka počinje u februaru i u narednoj školskoj godini biće ih 322-oje u svih 15 osnovnih škola na teritoriji Grada.

-Imamo dosta učenika da sve škole imaju dovoljan broj odeljenja i da ne bude viška obrazovnog kadra. Prošle godine, zbog mogućnosti odabira škole, bili smo na granici i mogli smo da imamo desetak prosvetnih radnika kao tehnološki višak, a imali smo dovoljan broj đaka. To našem gradu u kojem postoji uređen obrazovni sistem, gde škole dobro rade i funkcionišu, nije potrebno – zaključio je Farkaš.

U školskoj 2024/2025. godini, a na osnovu ove odluke, osnovne škole „Jovan Popović“, „Đura Jakšić“, „Vuk Karadžić“ i „Feješ Klara“ imaće po dva odeljenja prvaka, a „Sveti Sava“ i „Žarko Zrenjanin“ po tri odeljenja.

med zeravica

Gazdinstvo Žeravica iz Bašaida koje je učestvovalo na Etno sajmu hrane i pića u okviru štanda Grada nagrađeno je posebnim priznanjem u kategoriji meda i proizvoda od meda. Suncokretov med koji proizvodi Radovan Žeravica odlično je ocenjen, a nagrada je još značajnija kada se uzme u obzir da se na sajmu u Beogradu predstavilo više od 300 proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda. Sajam je imao međunarodni karakter, sa učesnicima iz Republike Srpske, BiH, Crne Gore i Grčke. Cilj manifestacije ostao je nepromenjen tokom godina, a to je  utemeljenje robne marke etno proizvoda.

Radovan je pčelarstvom počeo da se bavi pre sedam godina na nagovor prijatelja iz Novog Bečeja.

-Danas imam 70 košnica, a počeo sam sa četiri. Proizvodim med od uljane repice i on prvi dođe. Nakon toga sledi bagremova, pa suncokretova paša. Osim čistog meda kupcima nudimo med sa bundevinim semenom, sa koprivom, sa cimetom, suvim orašastim plodovima, sa sušenim plodovima, polenom, propolis u medu – kazao je Žeravica.

Kako bi na najbolji način iskoristili blagodeti koje pčele pružaju Radovanova ćerka Sanja Ćirić Žeravica postala je sertifikovani apiterapeut. To je osoba koja je specijalizovana za lečenje upotrebom pčelinjih proizvoda. Oformili su apikomoru sa inhalacijama gde je moguće inhalirati se vazduhom iz pčelinjih košnica. Za inhalaciju se koriste polen, med, matična mleč, propolis. Vazduh iz košnice udiše se kroz inhalator i tako se rešavaju tegoba. Apikomora izgrađena je od prirodnih materijala i radi kada su i pčele aktivne. Sanja proizvodi i meleme i kreme od pčelinjeg voska u koji se dodaju biljna ulja.

 

Varga naslovna

Izvanredne rezultate Stefan Varga, đak generacije OŠ „Sveti Sava”, sada učenik prvog razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev” , niže proteklih godina iz informatike, matematike i fizike. Izuzetni uspesi i nagrade na republičkim takmičenjima svrstale su ga u zlatno odeljenje Srbije. Nagrađeno je ukupno 112 đaka (zlatno, srebrno i bronzano odeljenje) koji su u protekloj školskoj godini pohađali osmi razred i postigli izvanredne rezultate na republičkim ili međunarodnim takmičenjima. Priznanja su im uručena na svečanosti u Palati Srbija.

Ove nagrade dodeljene su prvi put, na inicijativu kabineta predsednice Vlade Republike Srbije.

– Od petog razreda učestvujem na takmičenjima iz matematike, programiranja i fizike, na  kojima sam dobijao od pohvala do zlatnih medalja. Ovo priznanje Vlade Srbije mi puno znači, obavezalo me je da postižem i dalje vrhunske rezultate- rekao je  Stefan za naš portal.

Priznanja i laptop računare, đacima su u sredu uručili ministar informisanja i telekomunikacija dr Mihailo Jovanović, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija dr Jelena Begović i pomoćnik ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje dr Milan Pašić.

Pomenimo i to da je ovaj izuzetan, mladi sugrađanin dobitnik priznanja Vlade Vojvodine koja je nedavno dodelila nagrade, a Stefanu je dodeljeno priznanje za oblast informatike.

 

U ZLATNOM ODELJENJU TRI ĐAKA IZ VOJVODINE

Zlatno odeljenje najboljih takmičara broji 31 učenika, od kojih je troje iz Vojvodine- pored Stefana, još dva đaka iz Novog Sada. Inače, Stefan je među 11 najaktivnijih takmičara generacije koji su postavili visoko lestvicu za ulazak u zlatno odeljenje. Čak 30 od 31 učenika zlatnog odeljenja imaju odlične rezultate na najmanje tri takmičenja iz kalendara republičkih i međunarodnih takmičenja. Koliko je ovo retko, pokazuje podatak da je samo 251 učenik (manje od 0,4 odsto generacije) uspelo da se plasira na dva i više republičkih tamičenja iz kalendara takmičenja.

NOVA PLATFORMA „TAKMIČARI GENERACIJE”

U Palati Srbija predstavljena je i posebna platforma pod nazivom „Takmičari generacije” koja je namenjena promociji i nagrađivanju najboljih učenika. Na platformi su istaknuti uspesi učenika na takmičenjima republičkih i međunarodnih nivoa što će predstavljati bazu podataka za dalju promociju đaka, njihovih rezultata i samih takmičenja, ali i obrazovnih politika koje su usmerene na to da učenici dostižu svoje maksimalne kapacitete i budu uspešni članovi našeg društva.

put

Danas i sutra počeće izgradnja gotovo 300 kilometara saobraćajnica – jedne koja će povezati Beograd, Zrenjanin i Novi Sad, a zatim i „Osmeha Vojvodine”, koja će kroz sever Vojvodine povezati Bački Breg i Srpsku Crnju, najavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.

Vesić je za TV Pink rekao da već danas počinju pripremni radovi za izgradnju autoputa Beograd – Zrenjanin.

– Mašine su već na terenu, danas počinjemo izgradnju, koja je predviđena ugovorom potpisanim tokom posete predsednika Aleksandra Vučića Kini. Počinje gradnja 105 kilometara, spojićemo Beograd, Pančevo, Zrenjanin i Novi Sad i opštine Opovo, Kovačicu i Žabalj – naveo je Vesić i dodao da će izgradnjom novog puta potpuno biti rasterećen Zrenjaninski put.

Od Beograda do Zrenjanina stizaće se za svega 35 do 40 minuta, napomenuo je ministar.

Dodao je da je planirano da novi put bude završen za pet godina, a izvođač je kineska kompanija „Šangdong”, koja je već angažovana u Srbiji.

– Mislim da možda možemo i ranije da završimo, ali svakako ovaj put je ispunjenje sna za Banat, dodatna veza Banata i Beograda, ali i Novog Sada – naglasio je Vesić.

Ministar je najavio da sutra počinje izgradnja brze saobraćajnice od Bačkog Brega, na granici sa Mađarskom, do Srpske Crnje, na granici sa Rumunijom, koja će, u dužini od 186 kilometara, spojiti i Sombor, Vrbas, Kulu, Srbobran, Novi i Stari Bečej i Kikindu.

– Mađarski partneri rade auto-put ka Bačkom Bregu, sa mostom na Mohaču kod Dunava, a rumunski sa svoje strane auto-put ka Srpskoj Crnji i to će postati najbrža njihova veza sa Evropom. Ovo su velike vesti za Vojvodinu jer počinjemo da gradimo skoro 300 km auto-puteva, što je politika Aleksandra Vučića – rekao je Vesić.

 

 

 

error: Content is protected !!