Друштво

meso

Iako se, iz godine u godinu smanjuje broj slučajeva infekcije trihinelom, ona je i dalje na ovim prostorima endemska vrsta i rizik od trihineloze postoji, upozoravaju stručnjaci.

– Usled nesprovođenja bio-sigurnosnih mera kakva je deratizacija, na manjim gazdinstvima se dešava da se svinje zaraze. Jedan od uzroka može biti i potencijalno zaražena hrana na farmama gde su svinje uzgajane na slobodan način – rekao je za RTV  dr Stanislav Simin sa Poljoprivrednog fakulteta.

Na velikim farmama gde se uzgoj kontroliše, manja je šansa da životinje budu zaražene. Jedini način da budete sigurni da meso nije zaraženo ovim parazitom je da ga pre konzumiranja odnesete na analizu u akreditovane laboratorije ili kod veterinara koji su obučeni da pregledaju meso.

Termičkom obradom mesa larve trihinele se uništavaju ali, ukoliko meso nije prošlo neophodne kontrole, ne bi trebalo konzumirati proizvode sušenog mesa, upozorava Simin.

Dodaje da je, na sreću, poslednjih 13 godina, broj zaraženih ljudi u opadanju. Godine 2021. nije bio registrovan ni jedan slučaj zaraze. Prema podacima „Batuta“ prošle godine je bilo oko 40 slučajeva zaraženih ljudi.

Što se tiče divljih svinja, prevalenca (ukupan broj obolelih u odnosu na celu populaciju) je od 0,5 do 2 odsto. U 2020. godini od 12 hiljada pregledanih svinja bio je jedan odsto zaraženih.

vojska

Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije raspisali su konkurs za prijavu kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u 2024. godini.

Pozivamo sve zainteresovane mladiće i devojke koji u 2024. godini navršavaju od 19 do 30 godina, a koji prethodno nisu odslužili vojni rok sa oružjem, da se prijave za dobrovoljno služenje vojnog roka, kao i za vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire, navodi se u Pozivu objavljenom na sajtu Ministarstva odbrane.

Podsećamo, takođe, da je ostalo još malo vremena da se svi zainteresovani prijave za decembarski uputni rok. Kandidati će imati priliku da prođu dinamičnu vojnu obuku, pokažu patriotizam prema svojoj zemlji, a dobrovoljno služenje vojnog roka ujedno je i najkraći put ka sticanju zvanja profesionalnog pripadnika Vojske Srbije.

Javni oglas za prijavu kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem i kandidata za vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire stalno je otvoren. Uput kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka vrši se četiri puta godišnje u martu, junu, septembru i decembru, a uput kandidata na vojnostručno osposobljavanje dva puta godišnje u martu i septembru.

Buduće vojnike očekuje i mesečna plata koja iznosi oko 46.000 dinara. Sve one koji tokom dobrovoljnog služenja odluče da konkurišu za status profesionalnog vojnika, očekuju skraćene i pojednostavljene procedure selekcije i prijema.

Kandidati za dobrovoljno služenje vojnog roka mogu se prijaviti u centrima Ministarstva odbrane – nekadašnjim vojnim odsecima, preko portala e-uprave, uz posedovanje kvalifikovanog elektronskog sertifikata i na šalterima Javnog preduzeća „Pošta Srbije“ širom naše zemlje.

Više informacija u vezi sa prijavljivanjem za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u Vojsci Srbije zainteresovani kandidati mogu da dobiju u centrima Ministarstva odbrane u svojim opštinama i na sledećem linku.

panorama

Ujedinjena opozicija snažno poduprta Šolakovim medijima i pojedinim javnim ličnostima okupljenim oko ProGlasa, krenula je u predizbornu ofanzivu. Udruženih apetita za osvajanje vlasti, ujedinilo se 12 partija, uglavnom derivata nekadašnje Demokratske stranke.

Glavni protagonisti opozicione borbe su u svojim očima elita- intelektualna, moralna i kulturna, za koju je Srbija zverinjak, a pristalice politike predsednika Vučića nasilnici, sendvičari, bezubi…

Razbacuju se velikim rečima i opštim mestima. Sve već viđeno. Demokratija, borba protiv nasilja, medijske slobode, evropske vrednosti, boljitak…U fokusu su im Šolakovi mediji i veliki gradovi. Ukratko- tamo gde je lova. Dobro, a šta bi konkretno radili ukoliko bi osvojili vlast? To smo već gledali, kroz dimnu zavesu demagogije i pustih obećanja.

Potpuno marginalizovan po pitanju ulaganja, projekata, novih investicija- takav je bio ovaj naš sever Banata tokom vladavine „žutih”.

Zakatančene firme, loša privatizacija, nezaposlenost, odsustvo ulaganja u infrastrukturu … Za vlastodršce koji su bili prezauzeti sopstvenim biznis šemama i  i međusobnim razmiricama, interes građana bio je važan koliko i lanjski sneg.

Tako su, sećamo se, dolazak investitora i otvaranje fabrika, rekonstrukcija puta Kikinda- Bašaid, izgradnja i opremanje industrijske zone, rešavanje problema pijaće vode – sve odreda bile nemoguće misije.

Bez posla je bio svaki četvrti radno sposoban sugrađanin/ka. Da je samo to, previše je. A nije. Ovdašnja Hitna služba nije imala vozila, buduće majke su tokom trudničkog bolovanja primale svega 65 odsto zarade (da i na to podsetimo)…Investicije i značajni infrastukturni projekti su, svi odreda, zaobilazili Kikindu.

Danas više nije tako. Maćehinski odnos prema ovog delu zemlje postao je prošlost koje se nerado sećamo. Kikindi je kako simbolički, vraćanjem statusa grada, tako i konkretno, vraćena pespektiva da može i mora bolje. Da mogu i nove fabrike i fabrika vode, i nova pijaca i granični prelaz, i nove saobraćajnice i ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, nove kulturne sadržaje…Vrednuju se dela, ne izgovori.

Da se iz kruga dvojke tzv prozapadne opozicije i salonskih desničara slabo nazire naš sever Banata, već smo se uverili. Ne moramo ponovo.

                                                                                                                      

                                                                                                                                          

 

Posta 1

Kako saznajemo iz Pošte Srbije, nakon obustave rada, od 21.novembra poslovanje je vraćeno u redovne tokove

Normalizovan je unutrašnji saobraćaj, nastavljaju sa redovnim pružanjem usluga i spremni su za prijem novih pošiljaka uz davanje garancija za visok kvalitet usluga dostave.

399767991_1052472419131556_3829885149666477242_n

Poverenje građana i stranke nisu doživeli kao priliku za statiranje u poslaničkim klupama, što je bio manir nekih njihovih prethodnika. Uz neskriveni lokalpatriotizam, Milenko Jovanov i Stanislava Hrnjak zastupaju interese Kikinde, te su rezultati konkretni i vidljivi u brojnim projektima, piše u najnovijem broju KOMUNA.

Značajna finansijska podrška pokrajine i republike brojnim razvojnim projektima u Kikindi i mesnim zajednicama obeležila je 2023. godinu. Mnoge investicije, posebno kapitalne, ne bi bilo moguće realizovati bez značajnih sredstava sa viših nivoa vlasti. Nesporno je, takođe, da je uspešno partnerstvo grada i pokrajine odnosno republike, rezultat jasne državne politike usmerene ka razvoju kao i zalaganja naših predstavnika u republičkoj i pokrajinskoj vlasti. Da je podrška konkretna i značajna potvrđuju rezultati. O tome je „Komunu” govorila pokrajinska poslanica i predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Stanislava Hrnjak.

– Intenzivno radimo na projektima važnim za grad, u ovom ciklusu finansiranja vrlo značajna sredstva stigla su iz republičke i pokrajinske kase. Naš kolega, narodni poslanik Milenko Jovanov, koristi svaku priliku da dogovara realizaciju važnih projekata za grad. Rezultat njegovog lobiranja je i izgradnja kružnog toka u Bašaidu, koja je počela proteklih dana. Kod Ministarstva kulture založio se za projekat rekonstrukcije krova i fasade Kulturnog centra, za šta smo dobili 18 miliona, a dobra vest je i da će 15 miliona za uređenje Dispanzera za žene stići iz državne kase, što je takođe plod njegovih zalaganja. Kada je reč o značajnim ulaganjima iz republičke kase, podsetiću da rekonstrukciju bolnice finansira Ministarstvo za javna ulaganja, vrednost radova je 374 miliona dinara, a još 30 miliona biće uloženo u opremanje rekonstruisanog dela bolnice. Centar za stručno usavršavanje je za prvu fazu trening centra dobio 10 miliona- ukazuje Hrnjakova.

IZ POKRAJINSKE KASE 800 MILIONA DINARA

Pozamašna ulaganja u cilju unapređenja kvaliteta života sugrađana, stižu iz pokrajinske kase odakle je, u ovoj godini, za različite projekte usmereno više od  800 miliona dinara. Da će i novi investicioni ciklus doneti značajna sredstva potvrđuje i budžet pokrajine za 2024.godinu u visini od 108,4 milijarde dinara, od čega je kapitalni deo čak 38 odsto.

– U ovoj godini, za jedan od najvažnijih kapitalnih projekata, izgradnju prečistača pijaće vode u Mokrinu, Nakovu, Banatskom Velikom Selu i Iđošu, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo usmerio je 237 miliona. Rekonstruisana je distributivna vodovodna mreža u Kikindi gde je finansijer pokrajinska Uprava za kapitalna ulaganja sa 127 miliona, dok je 36 miliona uloženo za zamenu magistralnog voda. Pokrajina je, za veliku sanaciju zgrade OŠ „Feješ Klara” odobrila 150 miliona.

– Prilikom nedavne posete Kikindi, predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obišao je izgradnju atmosferske kanalizacije u ulicama Dušana Vasiljeva, Jaše Tomića, Braće Lakovića i Semlačke, vrednu 150 miliona dinara. Tom prilikom, kolega Milenko Jovanov sa predsednikom Pokrajinske vlade dogovorio je radni sastanak, na kom smo dogovorili da je važno da isfinansiramo izgradnju sekundarne atmosferske kanalizacije u drugom rejonu, u ulicama Moravska, Jovana Sterije Popovića i Ivana Jakšića, gde stanovnici imaju velike probleme kada pada kiša. Pokrajinska vlada za tu svrhu, dogovoreno je, opredeliće 120 miliona- prošle sedmice odobrila je 30 miliona, a početkom naredne godine dodeliće još 90 miliona dinara- napominje Stanislava Hrnjak.

Iz pokrajinskog budžeta za postavljanje javne rasvete na potezu od industrijske zone Rasadnik do Svetosavske ulice, uloženo je 54 miliona dinara.

Naš sagovornica podseća da je ovu godinu obeležila blokada računa grada kojom je Zoran Milešević iz gradske kase povukao 240 miliona dinara. Pomoć države ni u toj situaciji nije izostala.

– Zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću i Ministarstvu finansija imali smo u tom trenutku vrlo važnu pomoć od 60 miliona dinara. Do kraja godine, prema informacijama kojima raspolažem, dobićemo još jednu pomoć iz budžetske rezerve republike. To je takođe potvrda, da na delu imamo pored brige o ekonomskom razvoju i prosperitetu zemlje, brigu o svim gradovima bez obzira na to da li se nalaze u severnom, južnom ili centralnom delu Srbije- zaključuje Hrnjakova.

ULAGANJA U ŠKOLSTVO

Pored pomenutih 150 miliona koje je Pokrajinska vlada namenila sanaciji zgrade škole „Feješ Klara“, kontinuirana su ulaganja i u druge obrazovne ustanove.

– U proteklih mesec dana imamo potpisana dva projekta. Za sanaciju fasade Gimnazije „Dušan Vasiljev”, prvu fazu, opredeljeno je 12,5 miliona, a za sanaciju sanitarnih čvorova u školi „Sveti Sava” 11,2 miliona- navela je Hrnjakova koja je na čelu Odbora za obrazovanje i nauku.

Zamena prozora i multifunkcionalni teren u školi „Vuk Karadžić” realizovani su zahvaljujući pokrajinskom ulaganju od  6,8 miliona. U OŠ „Žarko Zrenjanin” Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu uložio je, za investiciono održavanje 6,4 miliona, u iđoškoj školi „Milivoj Omorac” to je 3,4 miliona, dok je za sanaciju toaleta u OŠ „Đura Jakšić” usmereno 2,2 miliona dinara.

 

 

 

 

 

 

 

mladi

Firma Marigoj Media Group, izdavač gradskog informativnog nedeljnika „Komuna” i Kikindskog portala prijavila se za učešće u programu Nacionalne službe za zapošljavanje „Moja prva plata”.

Oglasili smo pozicije snimatelj/fotograf i novinar saradnik.

Ukoliko imate do 30 godina, nezaposleni ste i zainteresovani za rad u medijima, volite dinamično radno okruženje i spremni ste za učenje i sticanje novih veština, pozivamo vas da se prijavite za učešće u programu.

Posle prijave zainteresovanih poslodavaca, prijava kandidata za učešće u programu trajaće od 13. novembra do 6. decembra na sajtu „Moja prva plata”.

Proces izbora kandidata od strane poslodavaca odvijaće se od 7. do 22. decembra.

396629135_1087994435903212_2395630799306236858_n

Mladen Đuran, astronom amater, nakon uspešnog predavanja u Kulturom centru „Od atoma do galaksije“, a povodom obeležavanja Svetske nedelje svemira, organizovao je posmatranje delimičnog pomračenja Meseca. Na parkingu Sportskog centra „Jezero“ okupilo se tridesetak zainteresovanih sugrađana svih godišta koji su uz pomoć amaterskog astronomskog teleskopa uspeli da vide udanjene planete.


– Stvorili su se uslovi za posmatranje Meseca , Jupitera  i Saturna i kao što sam obećao na svom predvanju, sugrađane sam pozvao da vide ovaj prirodni događaj. Mnogi od njih pokazali su zanimanje za astronomiju. Teleskop kroz koji posmatrali planete je dovoljno dobar da se vide i sateleti planete, a mene je prijatno iznenadila zainteresovanost mladih ljudi, ali i prolaznika za daleki svemir i njegovo amatresko izučavanje – rekao nam je Đuran.
Naš sugrađanin je astronom amater. Da izuvačava ovu nauku privukla ga je pojava Halejeve komete pre četiri decenije.

-Ovom prilikom uspeli smo da vidimo Mesečev relnjef odnosno kratere. Tamne zone na mesecu zovu se mora i mladi i deca imali su punom pitanja o ovoj temi. I pored značajnog svetlosnog zagađenja uspeli smo da sprovedemo sva planirana posmatranja.Trebalo je naći  dobro mesto i nadam se da sam ispunio očekivanja onih koji su došli. Slična okupljanja biće organizovana u zavisnosti od toga kako se stvore uslovi za posmatranje određenih nebeskih pojava – saznajemo od Đurana.


Trenutno se ne mogu videte Merkur i Mars jer im je položaj takav da su prividno blizu Sunca. Venera odnosno zvezda Danica je vidljiva kratko vreme na istočnom nebu pre izlaska Sunca.Izučavanje planeta i uopšteno kosmičkih pojava odvajkada je interesantno ljudima.

 

_D4A2638-w1024

Mladi vatrogasci iz Sajana, inače šampioni Srbije u svojoj kategoriji, u protekla četiri dana učestvovali su na međunarodnom kampu u rumunskom Buzijašu. Kamp je organizovan u okviru projekta „Romanian – Serbian Cross Border Risk Monitoring in case of Emergency Situations“ („Vanredne situacije“), RORS 218,

Cilj kampa bilo je povezivanje mladih naraštaja iz Temišvara, Zrenjanina i Kikinde koji su uključeni u neki vid aktivnosti koje se odvijaju i u vanrednim situacijama. Osim mladih vatrogasaca,  na kampu je učestvovao i podmladak Crvenog krsta.

foto: Grad Kikinda

Tokom četiri dana, imali su radionice engleskog jezika i tematska predavanja na terenu posetom vatrogasne jedinice u Buzijašu, kao i Centru za vanredne situacije županije Timiš u Temišvaru.

Partneri na projektu ovom prekograničnom projektu su Grad Kikinda, Grad Zrenjanin, Agencija za vanredne situacije iz Temišvara , Inspektorat za vanredne situacije „Banat“ za županiju Timiš i Inspektorat Žandarmerije županije Timiš, takođe iz Temišvara.

foto: Grad Kikinda

 

1 (1) (1)

Državljani Avganistana, njih  četvorica, i dvojica državljana Turske uhapšeni  su zbog sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.

Ovo je rezultat opsežne akcije pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi, organizovanoj nakon jutrošnjeg vatrenog obračuna dve grupe migranata u Horgošu, u kom su poginula tri iregularna migranta, a jedan povređen. U napuštenom objektu u kom se dogodila pucnjava i u kom su osumnjičeni zatečeni, policija je pronašla automatsku pušku sa više desetina komada  pripadajuće municije.


Istovremeno, pripadnici policije su pretragom terena pronašli još jednu automatsku pušku, kao i još 79 iregularnih migranata koji su prevezeni u prihvatne centre.
Ranjenom migrantu ukazana je medicinska pomoć, a nastavlja se intenzivan rad
na rasvetljavanju svih činjenica i okolnosti ovog događaja.


Šestorici osumnjičenih iregularnih migranata je, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Subotici, određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužilaštvu.

MIGRANTI-NOVO

Troje mrtvih i jedna ranjen  migrant bilans je međusobnog vatrenog obračuna. Nemio događaj dogodio se u ranim jutarnjim satima se u napuštenim objektima nekadašnjeg poljoprivrednog dobra “Bačka” u blizini Horgoša tačnije u pograničnom pojasu.

Kako saznajemo u Policijskoj upravi Kikinda na licu mesta zatečena su tri tela sa ranama nanešenim vatrenim oružjem od kojih su i preminuli. Jedan migrant je ranjen i prebačen je na dalje lečenje u Opštu bolnicu u Subotici.

 

-Svakodnevno pratimo krijumčarenje, ali i krivična dela za koja su osumnjičeni migranti. U prvih devet meseci na teritoriji naše Policijske uprave u 43 akcije izmešteno je 1.728 migranata u druge prihvatne centre – rekao je na nedvano održanoj knferenciji za novinare načelnik PU Kikinda Pavle Rajkov.

U toku je uviđaj i pretaraga terena kojim rukovodi Više javno tužilaštvo iz Subotice.

Meštani  Horgoša su  uznemireni ovim događajem iako se on dogodio van mesta. Jake policijske snage su na terenu i obezbeđuju pogranični pojas u kojem su stradali migranti .