Друштво

mini-postrojenja-(1)
U Nakovu i Banatskom Velikom Selu privode se kraju radovi na mini postrojenjima za kondicioniranje pijaće vode.
-Uskoro će meštani u ovim selima dobiti čistu i vodu u skladu sa svim standardima i propisima – istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan prilikom obilaska gradilišta. – Izgradnja sličnih postrojenja planirana je i u ostalim selima, jer zdravlje ljudi i razvoj sela ostaju naš najveći prioritet.
Podsetimo, osim u pomenutim selima, u planu je i izgradnja mini postrojenja i u Mokrinu i Iđošu. Svako selo imaće svoj sistem, nezavisan od drugih fabrika za preradu vode u gradu i okolini.
Ukupna vrednost investicije procenjena je na oko 384 miliona. Od tog iznosa Pokrajina je  obezbedila 166, a iz lokalna samouprava opredelila je  je 115,5 miliona dinara.
n-knezevac-1

U opštini Valkanj u Rumuniji upriličena je otvarajuća konferencija projekta „Borimo se zajedno – prekogranična saradnja u oblasti prevencije i upravljanja rizicima” koji se finansira sredstvima Evropske unije preko Intereg IPA programa Rumunija-Srbija.

Projekat je započet 3. decembra prošle godine i trajaće do 2. juna 2026. godine. Ukupan budžet projekta je 803.863,48 evra od čega je deo Opštine Novi Kneževac 221.811,53 evra, a  EU sufinansira 85 odsto sredstava.

Partneri iz Rumunije su vodeći partner koji će raditi rekonstrukciju vatrogasnog doma u Valkanju, nabaviti malo interventno vozilo i održati seriju seminara i treninga za vatrogasce i građanstvo.

Opština Novi Kneževac će nabaviti brzo interventno vozilo za DVD, održati seriju seminara za decu, roditelje, treninge za vatrogasce dobrovoljce i kampanju za podizanje svesti javnosti kao i veliko internacionalno takmičenje vatrogasaca sledeće godine.

 

strudlijada-2025-(1)

Članovi etno-građanskog udruženja „Suvača“ zajedno sa prijateljima iz drugih mesta i gradova proslavili su slavu i organizovali 5. „Štrudlijadu“.

Titulu za „najštrudlu“ osvojio je Čaba Molnar rodom iz Feketića.

-Recept po kom pravim štrudlu sa makom pobedio je na ovoj manifestaciji protekle dve godine i ove sam rešio i sam da se takmičim i da upoznam sve učesnike. Već 15 godina, iz hobija, pravim štrudle, a recept mi je majka prenela. Tradicija nas sve povezuje, a štrudla je upravo to – saznali smo Molnara.

Manifestaciji su prisustvovali su Mladen Bogdan, gradonačelnik i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Hvala vam puno što ste i ove godine sa nama – istakao je gradonačelnik Bogdan. – Ima vas od istoka do juga, a posebno mi je drago što su tu naši prijatelji iz Republike Srpske. Vremena su izazovna, ali je najvažnije da se držimo zajedno i da imamo poverenja jedni u druge.

Organizator je Etno građansko udruženje „Suvača“, a u takmičenju je učestvovalo dvadesetak štrudli.

-Želja nam je da od zaborava sačuvamo našu banatsku štrudlu sa makom. Pripremamo je po receptima naših baka i da ih prenesemo na mlađa pokolenja – rekla je Radojka Vujadinov.

Štrudle su ocenjivali Radovan Subin, Regina Subotić i Milena Jovanić.
Četvrto mesto osvojila je Dijana Tatomir iz Iđoša, trećea je bilo udruženje žena „Beli anđeo“ iz Republike Srpske, drugo mesto pripalo je udruženju žena „Majka Angelina“ iz Kupinova, dok je prvoplasirano udruženje žena „Rumljanke“ iz Rume.

A.Đ.

 

Obrenovac-sa-sajta-Obrenovac-rs-preentcsreen

Na stranici „Učinimo ga/je poznatim“, koja kruži po društvenim mrežama, ovih dana se pojavila i objava o Ilinki Ristivojević, privukavši pažnju publike na mreži X.

I dok mediji ćute, nalog “boli istina” otkriva ono što Obrenovčani godinama šapuću po ćoškovima: Ilinka, bivša kafe-kuvarica u PS Obrenovac, danas je vlasnica 20 stanova!

Da, dobro ste pročitali. Dvadeset stanova, a sve iz plate u državnom sektoru. Pa kako, pobogu?

Za koga Ilinka pumpa, a za koga gradi? Za mlade ili za svoje imovinsko carstvo? Ili za one koji su joj sve to omogućili?

Odgovor, kako tvrdi nalog “boli istina”, krije se u dobroj kafi.

Ilinka je, kako se navodi, godinama, dok je služila kafu, služila i informacije. Uz to, sinovi Darko i Slobodan, koje takođe štiti, nisu baš primerci zlatne omladine – jedan od njih je, kako tvrdi ovaj profil, lečeni narkoman.

Ali prava ironija dolazi ovih dana, kada ista ta Ilinka, sa portfeljom većim od prosečnog investitora, počinje da glumi narod. Podržava studentske blokade, viče o „pravdi“ i poziva na „pumpanje“.

 

Izvor: Vojvodina uživo

biljana-klek

Humanitarna fondacija BUDI HUMAN – Aleksandar Šapić prikuplja novčana sredstva za Biljanu Pribić (1988).

Biljani je specijalističkim pregledom ustanovljena dijagnoza hronične bubrežne insuficijencije nakon čega je započet program hemodijalize 3 puta nedeljno po 4 sata. Trenutno se dijalizira preko AVF koja je kreirana u junu 2024. godine. Započeto je planirano ispitivanje u sklopu pripreme za donorsku transplantaciju bubrega.

Jedinu nadu u ozdravljenje Biljana ima u transplantaciji bubrega na klinici u inostranstvu ali s obzirom da ovaj vid lečenja zahteva značajna finansijska sredstva obraća se svim ljudima dobre volje da pomognu svojim donacijama kako bi transplantacija bila obavljena u najkraćem roku.

Sredstva su potrebna za transplantaciju bubrega, specijalističke preglede, laboratorijske analize, kao i za putne troškove i troškove smeštaja u toku lečenja.

Biljana je majka dve devojčice, od 11 i 16 godina, i živi u Kleku, nadomak Zrenjanina.  Upravo su joj suprug i deca najveća podrška u borbi protiv teške bolesti.

Biljani možete pomoći uplatom na dole navedene račune kao i slanjem 1795 na 3030, cena poruke je 200 dinara.

ribocuvari5

Ribočuvarska služba Javnog vodoprivrednog preduzeća „Vode Vojvodine” uoči uskršnjih praznika intenzivirala je kontrolu ribolovnih voda i sprovela niz vanrednih akcija u cilju sprečavanja svakog vida nedozvoljenog ribolova.a

Tokom noćašnje akcije i tokom proteklog meseca, pronađeno je i zaplenjeno 429 mreža ukupne dužine 10.725 metara. Osim toga, zaplenjena su dva improvizovana čamca, kao i više komada vrški i bubnjeva, protiv tri lica podnete su prijave zbog nedozvoljenog ribolova.

Pojačanom kontrolom obuhvaćeni su kompletna kanalska mreža Hidrosistema Dunav–Tisa–Dunav, zaštićena područja kojima upravlja JVP „Vode Vojvodine” i reka Dunav.

JVP „Vode Vojvodine” nastaviće da savesno upravlja, nadzire i kontroliše vodene resurse koji su mu povereni, u cilju zaštite životne sredine i očuvanja ribljeg fonda

VRTICI-UPIS

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki” raspisala je konkurs za upis dece u jaslene i grupe od tri godine do polaska u školu za školsku 2024/2025. godinu. Prijem zahteva traje od 15. aprila do 15. maja.

-U jaslenu grupu upisuju se deca rođena 2024 i 2023. godine koja će od 1. septembra imati najmanje 12 meseci, u vrtićke grupe deca rođena 2022, 2021. i 2020. godine, dok se u pripremne predškolske grupe upisuju mališani rođeni od 1. marta 2019. do 28.februara 2020. godine. Zahtev za upis dece u vrtić sa potrebnom dokumentacijom podnosi roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik deteta elektronskim putem, putem eUprave, eVrtić ili lično u ulici Dositejeva 43, svakog radnog dana od 8 do 12 časova, kao i u svim seoskim vrtićima – saznajemo od direktorke PU „Dragoljub Udicki“ Kristine Drljić.

U 18 vrtića upisano je 1.600 dece i svi kapaciteti su popunjeni. Prednost prilikom upisa imaće mališani čija oba roditelja su u radnom odnosu, pre kriterijumima za utvrđivanje prioriteta koji su u skladu sa zakonom i propisima.

Zahtevi podneti posle konkursa i tokom radne 2025/2026. godine biće razmatrani naknadno.
Preliminarne liste upisane dece biće objavljene 2. juna na oglasnoj tabli po vrtićima i u zgradi Uprave. Rok za predaju prigovora je od 3. do 10 juna. Prigovor primljen van navedenog roka biće odbačen i neće se razmatrati, a podnosi se putem pošte ili lično u zgradi

Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“. Prigovorima će se razmatrati od 11. do 18. juna.
Direktor ustanove, nakon isteka roka za odlučivanje o prigovoru, objavljuje konačnu listu upisane dece u Ustanovu. Više informacija o upisu može se pronaći na sajtu predskolskakikinda.edu.rs .

A.Đ.

penzioneri-5

Prijava penzionera za dodelu paketa solidarne pomoći preko Saveza penzionera Srbije i Udruženja penzionera Srbije „Nezavisnost“, počela je 10. aprila i trajaće do 8. maja, saopštio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ove godine je za pakete solidarne pomoći izdvojeno 180 miliona dinara, dok je u 2024. godini za ove namene bilo utrošeno 111 miliona dinara.

-Penzioneri sa teritorije našeg grada mogu da se prijave na javni poziv i da dobiju pomoć. Mi ćemo im izaći u susret i pomoći – istakao je predsednik udruženja penzionera Kikinde Milan Periz. – Za našu teritoriju biće opredeljeno 575 paketa solidarne pooći.

Osnovni kriterijum za dodelu paketa solidarne pomoći visina penzije, odnosno da penzija ne prelazi najniži iznos penzije za korisnike iz kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti, a koja u 2025. godini iznosi 27.711,33 dinara. Potrebno je da penzioneri, prilikom podnošenja prijave, ponesu poslednji penzijski ček, izveštaj iz banke, kao dokaz o visini penzije, a u slučaju da primaju i penziju iz inostranstva, čiju visinu dokumentuju izvodom banke, iznosi penzija u zbiru ne mogu biti veći od pomenute sume.

Komisije se, takođe, staraju o tome da svi penzioneri, pod istim uslovima, bez obzira na članstvo u penzionerskoj organizaciji, ostvare ovo pravo. Prilikom utvrđivanja rang-liste za dodelu solidarne pomoći prednost imaju samohrani korisnici ili korisnici u višečlanom domaćinstvu kome je jedini izvor prihoda penzija, koja ne prelazi najniži iznos penzije, a prioritet imaju i korisnici penzija stariji po godinama života.

Pravilnik o društvenom standardu propisuje da se solidarna pomoć dodeljuje korisnicima penzija u vidu jednobraznih, standardizovanih paketa, putem sprovođenja jedinstvene nabavke, a poslovi sprovođenja ove nabavke poveravaju se Savezu penzionera Srbije.

Rang-liste će biti objavljene na oglasnim tablama udruženja i odbora penzionera i filijala Fonda 9. maja.

 

A.Đ.

Vrtic-kiflice-(3)

U vrtiću „Poletarac“ u Kikindi mališani su uživali u nesvakidašnjem druženju, u danu koji je bio posvećen bakama. Na temu „Uloga bake u jednoj porodici“, vaspitači su, na kreativan način, animirali decu, a posebna gošća bila je baka Zorica Jović, bibliotekarka u biblioteci „Branko Ćopić“ u Banatskom Velikom Selu.

Druženje je započelo čitanjem bajki, a zatim su se deca, zajedno sa baka Zoricom, oprobala u mešenju kiflica. Uz igru i pesmu, deca su sa gošćom podelila radost susreta i novih iskustava.

Na kraju događaja, mališani su na poseban način izrazili svoju zahvalnost – poklonili su baki Zorici radove koje su sami nacrtali.

 

svetski-dan-zdravlja-(9)

Povodom Svetskog dana zdravlja, 7. aprila, Crveni krst i Dom zdravlja organizovali su akciju kontrole zdravlja.

Sugrađani su mogli da provere krvni pritisak i šećer u krvi, da razgovaraju sa zdravstvenim radnicima i dobiju savete. Olivera Vučković Popov, glavna sestra Patronažne službe Doma zdravlja istakla je da je ovo tradicionalna kampanja povodom Svetskog dana zdravlja.

-Akciju su podržali mladi koji su se odazvali pregledu, što me posebno raduje. Većina je žena, te želim da apelujem, u duhu ovogodišnje kampanju, da bar jedno godišnje posete ginekologa, posebno u reproduktivnom periodu. Isto tako važni su mamografski i pregledi dojki. Zdravlje je, od samog početka, veoma važno, kao i preventivni pregledi jer problem treba uočiti na vreme – dodala je Olivera Vučković Popov.

Slogan je „Zdravi počeci, budućnosti pune nade” i ističe važnost kvalitetne nege majki i novorođenčadi, pozivajući zdravstvene sisteme i vlade da pojačaju napore kako bi sprečili rizične ishode u trudnoći i porođaju. Ovogodišnja kampanja apeluje na vlade, donatore i zdravstvenu zajednicu da pojačaju napore za okončanje smrtnih slučajeva majki i novorođenčadi koji se mogu sprečiti i da daju prioritet dugoročnom zdravlju i blagostanju žena.

Na osnovu procena Svetske zdravstvene organizacije, blizu 300 000 žena izgubi život svake godine u svetu zbog komplikacija tokom trudnoće ili porođaja, dok preko dva miliona beba umre u prvom mesecu života, a oko dva miliona se rodi mrtvorođeno. Trenutni podaci pokazuju da se četiri od pet zemalja (80 odsto) nalaze daleko od postavljenih ciljeva za veće preživljavanje majki do 2030. godine.

Prema prognozama, svaka treća zemlja neće ispuniti ciljeve za smanjenje smrtnosti novorođenčadi. Svetska zdravstvena organizacija ističe da ovakvi podaci ukazuju na nužnost bolje organizacije zdravstvene zaštite i većih ulaganja u reproduktivno zdravlje kako bi se zaustavili ovi tragični gubici, koji se često mogu sprečiti pravovremenom negom i podrškom.

A.Đ.