Актуелно

PivotIrrigationOnCotton

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo raspisao je konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje nabavke opreme i sistema za navodnjavanje i opreme za poboljšanje vodnog, vazdušnog i toplotnog režima biljaka u AP Vojvodini u 2025. za koji je predviđeno 450 miliona dinara.

Konkurs je otvoren do 30. aprila 2025. godine.

U objavljenom tekstu konkursa navedeno je da maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od sedam, odnosno 7,7 miliona  dinara, dok je minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi 21 hiljada dinara.

Navedeno je da će se razmatrati samo prijave čija je vrednost prihvatljivih troškova investicije jednaka 35.000 dinara ili veća od tog iznosa.

Cilj konkursa, kako se dodaje, je povećanje obradivih površina pod opremom i sistemima za navodnjavanje u Autonomnoj pokrajini Vojvodini, kao i zaštita zemljišta od mraza i korova, uz poboljšanje vodnog, vazdušnog i toplotnog režima biljaka.

Predmet konkursa je dodela bespovratnih sredstava za sufinansiranje nabavke opreme i sistema za navodnjavanje, opremanje bunara, nabavka pumpi i agregata za navodnjavanje, kao i nabavka sistema za navodnjavanje veštačkom kišom i subirigacija.

Bespovratna sredstva su namenjena i za sufinansiranje nabavke materijala za pokrivanje povrtarskih i voćarsko – vinogradarskih kultura i cveća u cilju zaštite od mraza i korova – agrotekstili, agril, malč folije i drugo.

Kako je istaknuto, prilikom razmatranja podnetih prijava za ostvarivanje prava na bespovratna sredstava priznavaće se samo investicije realizovane nakon 1. januara 2025.

(Izvor: RTV)

disko

Tragičan požar u Severnoj Makedoniji podstakao je preduzetnike u Kikindi da provere kako se u gradu poštuju mere zaštite od požara u ugostiteljskim objektima.

Inicijativa je potekla od predsednika Opšteg udruženja preduzetnika Kikinda, Siniše Pašića i juče je održan sastanak sa Pavlom Rajkovim, načelnikom Policijske uprave Kikinda, i Zoranom Budišom, načelnikom Odeljenja za vanredne situacije. Tema je bila primena propisa definisanih Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu ugostiteljskih objekata od požara.

Kako je istakao Pašić, akcenat je stavljen na primenu svih propisanih mera koje se kontrolišu inspekcijskim nadzorom.

– Hteli smo da, još jednom, pregledamo sve odredbe Pravilnika koji je na snazi od 2019. godine i kojeg se naši ugostitelji pridržavaju. Kontrolama je obuhvaćeno sve – od ispravnosti protivpožarnih aparata do evakuacionih izlaza. U ugostiteljskim objektima  u Kikindi primenjuju se propisane mere, redovno se provera ispravnosti opreme i spremni su za kontrole – poručio je Pašić.

Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu ugostiteljskih objekata od požara, između ostalog, propisuje: građevinske mere zaštite, obezbeđene i prohodne evakuacione puteve, ispravne električne instalacije, funkcionalne sisteme ventilacije, grejanja i kontrole dima, sisteme za uzbunjivanje i gašenje požara, dostupnost vatrogasnim vozilima.

Primenu propisa nadziru inspektori Ministarstva unutrašnjih poslova, a za njihovo nepoštovanje predviđene su kazne i do tri miliona dinara.

S. V. O.

(Foto: Pixabay, Kikindski portal, Goldfinger-wikipedia)

pozar

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je konkurs za dodelu sredstava za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa koji su značajni za zaštitu i spasavanje od požara u 2025. godini koje realizuju udruženja.

Za ove namene opredeljeno je ukupno 30 miliona dinara, a maksimalan iznos bespovratnih sredstava koji se dodeljuje po jednoj prijavi je milion dinara.

Bespovratna sredstva za podršku utvrđuju se u iznosu do 100 odsto od ukupne vrednosti investicije, za prijave podnete od strane dobrovoljnih vatrogasnih društava, a prilikom obračuna, uzima se vrednost investicije sa uključenim porezom na dodatu vrednost.

Konkurs je otvoren zaključno sa 17. aprilom.

Kako je navedeno u tekstu konkursa, njegov cilj je podizanje svesti građana o značaju aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava, popularizacija dobrovoljnog vatrogastva kao i podizanje nivoa znanja i veština pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Bespovratna sredstva koja se dodeljuju po ovom konkursu namenjena su za realizaciju programskih aktivnosti opremanja nadležnih službi opremom za gašenje poljskih požara na poljoprivrednom zemljištu.

bombardovanje

Na današnji dan 1999. godine NATO je otpočeo agresiju na Srbiju (Saveznu Republiku Jugoslaviju) pod izgovorom „sprečavanja humanitarne katastrofe” Albanaca na Kosovu i Metohiji. Agresijom na suverenu zemlju NATO je pogazio Povelju Ujedinjenih nacija (UN) i sopstveni osnivački akt, kojim je definisan kao odbrambeni savez.

Do napada je došlo mimo saglasnosti Saveta bezbednosti UN, suprotno dokumentu o evropskoj bezbednosti iz Helsinkija, pa i nasuprot ustavima pojedinih država članica NATO sveza. Tokom agresije koja je trajala do 10. juna, i u kojoj je učestvovalo 19 zemalja pod vođstvom SAD, korišćena su ubojna sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom. Prilikom agresije počinjeni su brojni ratni zločini nad civilima, građanima, i izazvana je humanitarna katastrofa ogromnih razmera. Prema procenama, poginulo je između 2.500 i 3.000 građana, većinom civila.

Povodom obeležavanja 26. godina od početka vazdušnih napada NATO snaga danas u 11 sati će biti položeni venci na spomen ploču „Tuga“, u centru grada. Projekcija dokumentarnog filma „78 dana bombardovanja” biće održana sutra (utorak, 25. mart), od 18 sati, u Svečanoj sali, Narodnog muzeja.

Kikinda je bombardovana u noći između 31. maja i 1. juna 1999, kada su četiri bombe pale na tadašnju kasarnu „Servo Mihalj’’.

(Foto: Darko Dozet)

voznja-dozvola

Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja trebalo bi da stupi na snagu sredinom ove godine. To bi, nakon 2009. godine, bio prvi, potpuno novi Zakon o bezbednosti saobraćaja u Srbiji. Doneo bi potpuno nova pravila koja dosad nisu postojala.

Slaviša Lakićević, načelnik Uprave saobraćajne policije, rekao je da se trenutno piše novi zakon, te da je važeći zakon o bezbednosti saobraćaja iz 2009. godine pretrpeo 18 izmena. Poslednja je bila 2023. godine kada su promenjena 53 člana.

– Ovo će biti jedan od najvećih zakona po broju članova i po obimu materije koji postoji u našem zakonodavstvu i jako je kompleksan za pisanje. Želimo da do kraja aprila završimo Nacrt zakona, važno je da bude realan, primenjiv, da unapredi stanje bezbednosti saobraćaja, i da bude usklađen sa zakonima EU – naveo je Lakićević.

Kako kaže, od početka samog pisanja Nacrta zakona, MUP je uključio i širu i stručnu javnost u izradu ovog akta, a svi građani koji su zainteresovani mogu na adresu zbs.predlozi@mup.gov.rs dostaviti predloge, sugestije, primedbe, ideje i dobru praksu koju bi MUP mogao da implementira.

Lakićević napominje da će, po usvajanju zakona, kada prođe javnu raspravu, Vladu, a potom skupštinsku proceduru i usvajanje, biti neophodan period prilagođavanja.

Šta je sve planirano da se uvede u novi Zakon:

Ukidanje probne vozačke dozvole

Novi Zakon o bezbednosti u saobraćaju predviđao bi da. umesto posebne probne dozvole, mladi vozači dobiju standardnu vozačku dozvolu sa posebnim kodom koji ukazuje na ograničenja. Ovaj sistem će mladim vozačima omogućiti da upravljaju vozilima i u inostranstvu, što trenutno nije moguće.

Razmišlja se i o mogućnost praćenja ponašanja vozača nakon položenog ispita.

Trajno oduzimanje vozila

Jedna od mera koje su predložene odnosi se na trajno oduzimanje vozila, i trajnu zabranu upravljanja određenim kategorijama vozila. Lakićević navodi da će se trajno oduzimanje vozila odnositi na vozače koji više puta grubo krše bezbednost i propise saobraćaja.

Predviđa se i uvođenje pametnih kamera sa veštačkom inteligencijom koje bi mogle automatski da prepoznaju prekršaje, kao što su prolazak kroz crveno svetlo, prekoračenje brzine i nepropisna upotreba mobilnog telefona, uz automatsko slanje kazni.

„Zeleni bonusi“

Ova mogućnost u novom Zakonu odnosila bi se na takozvane nagrade za vozače sa čistim dosijeima: Vozači koji nisu počinili nijedan prekršaj u određenom vremenskom periodu mogli bi dobiti bonuse – popuste na osiguranje ili mogućnost smanjenja poreza na vozila.

Digitalni vozački dosije

Planirano je uvođenje digitalnog dosijea vozača, što će omogućiti svakom vozaču da putem aplikacije prati svoje prekršaje, kazne i tehničku ispravnost vozila, što bi doprinelo transparentnosti i sprečavanju da vozači tek na granici saznaju za neplaćene kazne, i budu vraćeni.

Nulta tolerancija na alkohol

Još jedna značajna promena odnosila bi se na uvođenje nulte tolerancije na alkohol za sve vozače.

Dok su do sada profesionalni vozači, mladi vozači i motociklisti bili obavezni da imaju 0,0 promila alkohola u krvi, sada se razmatra mogućnost uvođenja ove mere za sve vozače.

– Vozači koji ne pripadaju specifičnim grupama, kao što su vozači dvotočkaša, profesionalni vozači, mladi vozači, i drugi, bili bi sankcionisani sa preko 0,2 alkohola – kaže Lakićević

Povećanje visine kazni

Jedna od razmatranih mera jeste i povećanje raspona novčanih kazni, stepenovanje kazni, razmatranje novih mera. Potom, razmatra se i unapređenje sistema kaznenih poena (u smislu gradacijskog praćenja i reagovanja, bez čekanja da lice stekne status nesavesnog vozača).

Edukacija za mlade vozače

Razmatra se i uvođenje dodatnih obuka za mlade vozače. Mladim vozačima bi mogla biti uvedena obavezna edukacija u periodu od dve godine nakon dobijanja dozvole, koja bi uključivala simulacije vožnje u teškim uslovima (kiša, magla, led), kao i radionice o odgovornosti u saobraćaju.

Trenutni zdravstveni uslovi u Srbiji prepoznaju dve grupe vozača – one koji imaju A i B, odnosno, C i D kategoriju, pa za prve važe jedni, a za druge prilično stroži zdravstveni uslovi. Novi predlog je da se definiše kontrola korišćenja nedozvoljenih medikamenata, a ukoliko vozač sa probnom vozačkom dozvolom (odnosno sa dozvolom sa posebnim kodom) ima kod sebe alkohol ili drogu, bio bi upućen na zdravstveni pregled.

Za vozila sa prvenstvom prolaza novi Zakon bi trebalo da jasno definiše kada ko od kojih službi i ministarstva može da koristi ovo pravo, piše Srbija Danas.

3

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije – Službe za suzbijanje kriminala, u saradnji sa Policijskom upravom Kikinda, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Bečeju, uhapsili su D. N. (1977) i F. Ž (1988) iz Bečeja, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljena trgovina.

Policija je pretresima na više lokacija u Bečeju, kod osumnjičenih pronašla ukupno 19 hiljada pakovanja različite zapremine herbicida, pesticida i insekticida, namenjenih nelegalnom tržištu, a jednom delu oduzetih preparata zabranjen je promet i korišćenje u poljoprivredi na teritoriji Srbije.

Takođe, pronađena su i dva miliona dinara i deset hiljada evra, kao i šest skupocenih automobila. Ukupna vrednost oduzetih predmeta procenjuje se na više od milion evra. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužilaštvu.

 

 

Biblioteka-pripreme-1

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ počelo je, kao i svake godine, prijavljivanje osmaka za pripremu za polaganje završnog ispita iz srpskog jezika. Prijavljivanje je moguće do kraja meseca, da bi se odmah zatim počelo sa časovima. Za to postoji samo jedan uslov, kaže v.d. direktorica Biblioteke, Dunja Brkin Trifunović.

– Priprema je besplatna za članove Biblioteke, to je jedini uslov. Časove ćemo održavati do sredine juna, do samog polaganja završnog ispita.

U početku ćemo pripreme imati jednom nedeljno, a zatim, u zavisnosti od toga kako grupa napreduje, koliko imaju nedoumica, dogovaramo se za dodatne časove. Formiramo grupe od po najviše desetoro učenika, to je optimalan broj, da bismo mogli svakome da se posvetimo – ako nešto od gradiva nisu naučili, nisu bili u školi, da i to možemo da obradimo – navodi v.d. direktorica.

U toku časova radi se cela zbirka za pripremu završnog ispita.

– Radimo i testove iz prošlih godina i posebno se osvrćemo na književna dela, da, na taj način, stiču i opštu kulturu – da znaju šta je napisao Ivo Andrić, Crnjanski, i svi naše poznati pisci – objašnjava. – Ne insistiramo na tome da svako od njih odmah zna odgovore. Jer, nije sramota da kažu da nešto ne znaju ili da pogreše, onda ih to naučimo, ali je jako loše ako samo prepisuju rešenja.

Zbog kapaciteta Biblioteke, ovim pripremama prisustvuje ne više od 60 osmaka, zato je važno da se zainteresovani što pre prijave u ovoj ustanovi.

S. V. O.

knjiga

„Prosvetni pregled“ objavio je da su u prodaji zbirke zadataka iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, matematike i izbornog testa za pripremu osmaka za malu maturu.

Zbirke su zajedničko izdanje Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja i „Prosvetnog pregleda“, a objavljene su na srpskom i na jezicima nacionalnih manjina.

Izdanja iz matematike i srpskog, odnosno maternjeg jezika sadrže po 450 zadataka, dok kombinovana zbirka iz pet izbornih predmeta (istorija, geografija, biologija, fizika i hemija) sadrži po 120 zadatka po predmetu, raspoređenih na osnovni, srednji i napredni nivo. Na kraju publikacija nalaze se rešenja.

Osnovni zadatak zbirki je da đacima približe model zadataka koji će se naći na završnom ispitu u junu i da im omoguće da samostalno vežbaju i proveravaju znanje.

Sve publikacije mogu da se kupe u knjižari „Prosvetnog pregleda“ u Beogradu, knjižarama „Službenog glasnika“, Zavoda za udžbenike i drugim knjižarama širom Srbije.

Sve tri zbirke zajedno koštaju 1.920 dinara, a pojedinačno, cena zbirke za srpski ili maternji jezik je 720 dinara, dok zbirka za matematiku i kombinovana zbirka koštaju po 600 dinara.

(Izvor: RTV)

cigareta-1

Poslednji dan januara u našoj zemlji obeležava se kao Nacionalni dan bez duvanskog dima – ove godine pod sloganom “Ostavi pušenje!”.

Epidemija upotrebe duvana predstavlja jednu od vodećih pretnji po javno zdravlje – njegova upotreba ima štetne posledice po celokupan organizam i jedan je od glavnih faktora rizika za četiri najzastupljenije bolesti u svetu: bolesti srca i krvnih sudova, maligne bolesti, dijabetes i hronične respiratorne bolesti. Pored zdravstvenih, duvan nosi i značajne socijalne i ekonomske posledice, uključujući povećane troškove lečenja i smanjenu produktivnost na radnom mestu, upozoravaju lekari. Takođe, proizvodnja i upotreba duvana negativno utiču na životnu sredinu.

Mr sci. med. dr Branislav Hačko, specijalista socijalne medicine u Zavodu za javno zdravlje u Kikindi, istakao je važnost ovog dana i podsetio na posledice koje duvanski dim ostavlja na zdravlje.

– Nacionalni dan bez duvanskog dima obeležava se pod sloganom “Ostavi pušenje!” sa ciljem da se pošalje jasna poruka pušačima da, bez obzira na dužinu pušačkog staža, mogu da ostave pušenje, da poboljšaju kvalitet života i da produže očekivano trajanje života. Studije su pokazale da pušač sa više od 20 godina pušačkog staža skraćuje svoj životni vek za čak devet godina. Godišnje, u svetu umire osam miliona ljudi direktno od posledica pušenja, dok u Srbiji taj broj iznosi oko 19 hiljada. Ono što je posebno uznemirujuće jeste činjenica da 12 odsto njih čine pasivni pušači. Po definiciji Svetske zdravstvene organizacije, pasivni pušač je svako ko dozvoli da se u njegovoj prostoriji puši ili ko živi u okruženju gde postoji prostor namenjen pušačima – napominje dr Hačko i dodaje da je, prema poslednjim analizama Instituta “Batut” iz 2022. godine, u Srbiji, u odnosu na 2018. godinu, za tri odsto smanjen procenat pušača među srednjoškolcima.

– Međutim, istovremeno raste procenat mladih koji po prvi put dolaze u kontakt sa elektronskim cigaretama. To se naziva “mala duvanska industrija” jer stvara nikotinsku zavisnost koja je i fizička i psihološka. Naš cilj je da mladi što kasnije ili nikako ne stupe u kontakt sa bilo kojim nikotinskim proizvodom, uključujući elektronske cigarete, i da ne dođu u rizik da postanu pušači. Zato danas šaljemo zdravstveno-vaspitnu poruku: bez obzira na to kada prestanete da pušite, to je izuzetno važno, jer se kvalitet života popravlja. Kvalitet života predstavlja kombinaciju subjektivnog doživljaja i objektivnog zdravstvenog stanja, pa je stoga važno raditi na očuvanju zdravstvenog potencijala – rekao je dr Hačko.

Povodom Nacionalnog dana bez duvanskog dima, Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” upozorio je da Svetska zdravstvena organizacija naglašava kako ne postoje bezbedni duvanski i nikotinski proizvodi, niti siguran nivo izlaganja njihovom dimu ili aerosolu.

U protekloj deceniji, paralelno sa smanjenjem učestalosti pušenja cigareta, zabeležen je porast upotrebe duvanskih i drugih proizvoda koji sadrže nikotin, što predstavlja izazov u globalnim naporima za zaštitu stanovništva od posledica pušenja i izloženosti duvanskom dimu, navodi se u saopštenju iz “Batuta”.

Radi podrške i motivisanja pušača da ostave duvan, Institut je pokrenuo besplatnu telefonsku liniju i internet stranicu https://ostavipusenje.rs/. Odgovori na pitanja pušača koji razmišljaju o prestanku pušenja, već su odlučili da prestanu ili pokušavaju da održe status nepušača, mogu se dobiti svakog radnog dana od 11 do 14 sati na broj 080 020 0002.

S. V. O.

mladi

U cilju pružanja finansijske podrške mladima koji su početnici u poslovanju, Fond za razvoj danas je raspisao javni poziv za Program finansijske podrške mladima koji su početnici u poslovanju. Za realizaciju ovog programa obezbeđena su sredstva u iznosu od milijardu dinara.

Pravo da se prijave na Javni poziv imaju preduzetnici, mikro i mala privredna društva koji su registrovani u Agenciji za privredne registre najranije od 01.01.2019. godine pa nadalje, čiji je osnivač i zakonski zastupnik lice starosti od 20 do 35 godina, odnosno lice rođeno u periodu od 1.1.1989. godine do 31.12.2005. U privrednom društvu koje ima više vlasnika, većinski udeo mora biti u vlasništvu jednog ili više fizičkih lica starosti od 20 do 35 godina (minimum 51 odsto). U privrednom društvu koje ima više zakonskih zastupnika, makar jedan mora biti fizičko lice starosti od 20 do 35 godina.

Sredstva opredeljena ovim programom namenjena su za: nabavku opreme, kupovinu ili adaptaciju poslovnog prostora, kupovinu vozila (u svrhu obavljanja poslovne delatnosti), obrtna sredstva – do 30 odsto iznosa kredita.

Uslovi kreditiranja predviđeni ovim programom su:

– iznos kredita – do 5.000.000 dinara;

– rok otplate – 78 meseci, uključujući grejs period od 18 meseci;

– kamatna stopa – uz primenu valutne klauzule 1,5 odsto na godišnjem nivou, osim u slučaju bankarske garancije, kada je kamatna stopa 1 odsto na godišnjem nivou;

– bez naknade i provizije za obradu zahteva.

Sredstava obezbeđenja: zaloga ili hipoteka prvog reda na opremi/objektu koja je predmet finansiranja ili eventualno postojeća oprema/objekat iste ili veće vrednosti, menica firme, lična menica. Kod dela kreditnih sredstava, koja je moguće koristiti za potrebe finasiranja trajnih obrtnih sredstava – osim menica nije neophodan dodatni instrument obezbeđenja; opciono: bankarska garancija (kamatna stopa 1 odsto) ili jemstvo pravnog/fizičkog lica ili neko drugo sredstvo obezbeđenja koje klijent ponudi uz adekvatnu procenu rizika.

Zahtev za kredit, sa pratećom dokumentacijom, predaje se preko portala Fonda za razvoj RS. Javni poziv je otvoren do utroška sredstava. Uslovi konkursa i sva potrebna prateća dokumentaciju mogu se pronaći na stranici Fonda za razvoj Republike Srbije: https://fondzarazvoj.co.rs/kreditizamlade.

Za sve dodatne informacije i pitanja mejl je: mladi@fondzarazvoj.rs. Kontakt osobe su: Mirjana Miljojković (011-3283-770) i Jelena Ivanović (011-3283-771).

Javni poziv Ministarstva privrede nalazi se na ovoj web stranici.

error: Content is protected !!