Tijana Despotovski

jaja-uskrs

Pobusani ponedeljak, koji se obeležava prvog ponedeljka posle Vaskrsa, jedan je od značajnih dana u tradiciji Srpske pravoslavne crkve. Posvećen je molitvenom sećanju na upokojene, a vernici tog dana obilaze grobove svojih najmilijih, noseći sa sobom vaskršnju radost i nadu u život večni.

Ovaj dan duboko je ukorenjen u hrišćanskom učenju o Vaskrsenju. Prema pravoslavnom verovanju, Vaskrs predstavlja pobedu života nad smrću, te se upravo u danima nakon praznika posebno naglašava vera da smrt nije kraj, već prelaz u večnost. Pobusani ponedeljak zato nije dan tuge, već tihe radosti i sećanja, kada se molitvom povezuju živi i upokojeni.

Naziv „pobusani“ potiče od starog običaja „pobusanja“ grobova – odnosno njihovog uređivanja i kićenja svežom travom, cvećem i grančicama. Ovaj čin ima simbolično značenje obnove života, u duhu proleća i vaskršnje poruke.

Običaji koji prate Pobusani ponedeljak razlikuju se od kraja do kraja, ali suština je ista. Vernici izlaze na groblja, pale sveće i prinose molitve za duše preminulih. Sveštenici često služe parastose, a porodice donose i vaskršnja jaja, koja simbolizuju novi život. U pojedinim sredinama zadržao se i običaj da se deo hrane podeli sa siromašnima, kao čin milosrđa u ime pokojnika.

Važno je naglasiti da Srpska pravoslavna crkva poziva na dostojanstveno obeležavanje ovog dana, bez preteranog zadržavanja na grobljima i bez običaja koji nemaju duhovno utemeljenje. U fokusu je molitva, sećanje i vera u vaskrsenje, a ne spoljašnji rituali.

Pobusani ponedeljak podseća da veza sa onima koji su nas napustili ne prestaje. U svetlosti Vaskrsa, ta veza dobija novo značenje – kao nada da ćemo se ponovo sresti u zajednici ljubavi i života koji nema kraja.

theotherkev-bbc-4728618

Britanski javni servis BBC najavio je otkaze za oko 2.000 sopstvenih radnika radi uštede od svega 10% budžeta. Najavljena kadrovska promena zakazana je pred 18. maj i dolazak novog generalnog direktora Meta Britina, koji pod izgovorom „modernizacije“ sprovodi drastičnu eliminaciju zaposlenih, uprkos tome što institucija stabilno funkcioniše.

Svaki deseti radnik od ukupno 21.500 zaposlenih biće izbačen iz sistema. Privremeni šef Rodri Talfan Dejvis plasirao je ovu odluku kroz praznu retoriku o „teškim merama“ i „nužnim reformama“, što u realnosti znači masovno deljenje otkaza bez konkretnih obrazloženja.

Decenijama BBC uzima stotine miliona funti kroz obaveznu pretplatu građana, što je novac koji im je zakonski zagarantovan, a ne zarađen na slobodnom tržištu. Jasno se ukazuje da se taj kapital ne ulaže u jačanje novinarstva, već se odliva na visoke plate menadžmenta, administraciju i sporedne projekte koji nemaju nikakve veze sa kvalitetom programa. Kada nastupi faza štednje, prvi na udaru su novinari, tehničari i producenti, dok pozicije onih koji su srozali poverenje ostaju netaknute. Takozvana „transformacija“ predstavlja klasično prebacivanje odgovornosti na leđa radnika, dok privilegovani vrh sistema ostaje potpuno zaštićen.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Na kraju, ovo je prava suština BBC-a – parazit koji decenijama silom uzima novac građana, a kad zatreba bez imalo srama baca 2.000 porodica na ulicu da bi elite ostale na svojim pozicijama. Umesto da ulaže u pošteno novinarstvo, BBC godinama širi propagandu, laži i woke otrov, pa kad treba štedeti – prvo kolje sopstvene novinare i tehničare. Licemerno, trulo i moralno bankrotirano do srži. Javni servis koji prezire i istinu i svoje radnike.

Izvor: Srpski ugao

skupstina-gradonacelnici

Poslanici Skupštine Srbije nastavili su danas drugu redovnu sednicu prolećnog zasedanja objedinjenom načelnom raspravom o svih 40 tačaka dnevnog reda.

Sednici prisustvuje 114 poslanika.

Na dnevnom redu sednice je set trgovinskih zakona, među kojima su Predlog zakona o zaštiti potrošača, Predlog za izmenu Zakona o trgovini, Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda.

Pred poslanicima je i Predlog zakona o upostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom, Predlog zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava, kao i izmene Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara.

Na dnevnom redu su i izmene Zakona o transportu opasne robe, izmene Zakona o carinskoj službi, izmene Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju.

Pred poslanicima je i nekoliko odluka iz oblasti kulture, kao i Predlog odluke o izmenama Odluke o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Srbije i Predlog strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Srbije do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine.

Na dnevnom redu je i više predloga zakona o potvrđivanju međudržavnih sporazuma i ugovora, kao i više predloga odluka koje se tiču sastava radnih tela Narodne skupštine.

– Lazarević: Trgovinski zakoni tiču se svih potrošača, i uredba dala rezultate

Ministarka unutrašnje i spoljašnje trgovine Jagoda Lazarević izjavila je danas u Skupštini Srbije da je uredba o ograničenju marži dala rezultate i da je inflacija u tom periodu oborena i istakla da predloženi set trgovinskih zakona na predstavlja izlaznu strategiju vlasti, kako tvrdi opozicija, već da su u pitanju zakoni koji se tiču svih potrošača.

Izvor: RTV

 

DAN-RASE-POPOVA-2025-(10)

Udruženje građana „Raša Popov“ raspisalo je osmi pesnički konkurs za učenike osnovnih škola na temu „Nešto ću ti reći“, povodom tradicionalne manifestacije „Dan Raše Popova“, koja će biti održana 26. juna 2026. godine na varoškom trgu u Mokrinu.

Pravo učešća imaju učenici osnovnih škola, a uz pesmu je potrebno poslati ime i prezime učenika, ime predmetnog nastavnika, naziv škole, kao i kontakt telefon i adresu elektronske pošte.

Prema pravilima konkursa, žiri će dodeliti nagradu „Rašin šešir“ za pobedničku pesmu, dve druge nagrade i tri treće nagrade. Nagrađeni učenici čitaće svoje stihove na manifestaciji „Dan Raše Popova“ u Mokrinu.

Ovogodišnja tema konkursa, „Nešto ću ti reći“, poziva mlade pesnike da podele ono što žele da kažu – nekome bliskom, prijatelju, porodici, svetu ili samima sebi. Kako je navedeno u pozivu, to može biti tajna, misao, osećanje, poruka ili nešto drugo što nose u sebi.

Organizatori su pozvali sve osnovce da se oprobaju u pisanju poezije i da svojim rečima daju doprinos očuvanju duha Raše Popova, koji je, kako navode, čitavog života slušao decu i učio od njih.

Pesme se šalju do 18. juna 2026. godine, isključivo elektronskim putem, na adresu danrasepopova@gmail.com. Radovi treba da budu napisani ćiriličkim pismom, fontom Times New Roman, veličine 12, u Word formatu.

Detalji konkursa i način prijave dostupni su na zvaničnim stranicama Udruženja građana „Raša Popov“.

T. D.

struja-radovi

Zbog planiranih radova na elektromreži, u sredu, 22. aprila, bez električne energije će od 11 do 13 sati biti potrošači u delu Kikinde, i to na adresama Trg srpskih dobrovoljaca 34, 36, 38 i 40, kao i u Ulici generala Drapšina broj 11 i 13. 

Kako je navedeno, u slučaju da radovi budu završeni pre planiranog roka, napajanje može biti uključeno i ranije, dok se u slučaju loših vremenskih uslova radovi mogu odložiti. Tokom izvođenja radova mogući su i privremeni prekidi u snabdevanju električnom energijom.

Naj-Kica-(8)

Kulturni centar organizuje u sredu, 22. aprila, tradicionalnu manifestaciju „Pozdrav proleću“, koja će i ove godine okupiti najmlađe sugrađane i njihove porodice na Gradskom trgu ispred KCK.

Posebnu pažnju privlači trka beba u brzom puzanju „Naj kića“, koja je zakazana za 12 časova. Pravo učešća imaju sve bebe do 16 meseci starosti, a prijave su u toku i traju do 20. aprila. Roditelji mogu da prijave svoje mališane pozivom na broj 064 8688312 ili lično u Kulturnom centru, u kancelariji broj 3, svakog radnog dana od 8 do 14 časova.

Ova simpatična trka iz godine u godinu izaziva veliko interesovanje, jer donosi osmehe, navijanje i nezaboravne trenutke za celu porodicu, a najbrži i najsnalažljiviji „puzači“ biće nagrađeni.

Program manifestacije počinje u 10 sati koncertom „Avanture leteće gitare“ Branimira Rosića, dok je centralna prolećna priredba zakazana za 15 časova na Trgu. U Galeriji Kulturnog centra, od 17 sati, biće organizovana i dodela nagrada najuspešnijim učesnicima likovnog konkursa.

Organizatori pozivaju sve roditelje da na vreme prijave svoje mališane i budu deo ove razigrane i tople prolećne priče u srcu Kikinde.

T. D.

malta-554.jpg

Postoje mesta na svetu koja izgledaju kao da su sa najlepših razglednica, ali retko kada su tako blizu i dostupna kao što je to slučaj sa ostrvom Komino. Na svega dva sata leta od Beograda, čeka vas mediteranski arhipelag koji objedinjuje istoriju, kristalno čisto more i pejzaže koji oduzimaju dah. I dok većina turista prvo pomisli na glavna ostrva Malte, pravi dragulj ovog dela Mediterana krije se na jednom malom, gotovo nestvarnom ostrvu – Kominu, domu čuvene Plave lagune.

Za srpske turiste koji žele nešto drugačije, autentično i spektakularno, Komino je destinacija koja osvaja već na prvi pogled. Ovaj mali komad raja između glavnog ostrva Malte i Goza dugo je bio svojevrsna tajna, poznata putnicima koji tragaju za netaknutom prirodom i savršenim morem. Danas, i dalje uspeva da zadrži svoju čaroliju i osećaj ekskluzivnosti, pružajući iskustvo koje se ne zaboravlja.

Malta – arhipelag koji ima sve

Malta nije samo jedno ostrvo, već arhipelag koji čine tri glavna naseljena ostrva: Malta, Gozo i Komino. Svako od njih ima svoj karakter, ali ih povezuje zajednička nit, sunce koje sija gotovo cele godine, bogata istorija i more koje spada među najčistija u Evropi.

Za putnike iz Srbije, Malta je idealna destinacija jer nudi savršen balans između odmora i avanture. Direktni letovi iz Beograda čine je izuzetno dostupnom, što je velika prednost u vremenu kada se sve više vodi računa o jednostavnosti putovanja i sigurnosti destinacije.

Komino – skriveni dragulj Mediterana

Ako postoji mesto koje može da se opiše kao “tirkizna magija”, onda je to svakako Komino. Ovo malo ostrvo, gotovo nenaseljeno, predstavlja pravo utočište za sve one koji žele da pobegnu od gužve i urone u prirodnu lepotu.

Najpoznatija atrakcija Komina je Plava laguna – prirodni bazen nestvarno tirkizne boje, okružen belim stenama i plitkim peščanim dnom koje dodatno pojačava intenzitet boja. Kada prvi put zakoračite u vodu, imaćete osećaj da ste na drugoj planeti – more je toliko čisto da možete videti svaki kamenčić na dnu, a nijanse plave prelaze iz svetlucave tirkizne u duboku azurnu.

Ono što Plavu lagunu čini posebnom nije samo njena lepota, već i osećaj slobode koji pruža. Bez velikih hotela i urbanog haosa, ovde dominira priroda. Zvuk talasa, blagi povetarac i sunce koje obasjava kristalno more stvaraju atmosferu potpune relaksacije.

Dolazak brodićem – iskustvo koje počinje još na vodi

Jedan od najlepših načina da stignete do Komina jeste brodićem. Izleti kreću sa Malte i Goza, a sama vožnja predstavlja uvod u avanturu. Tokom plovidbe prolazite pored dramatičnih litica, skrivenih pećina i uvala koje izgledaju kao da su rezervisane samo za vas.

More oko Komina je toliko čisto da se već sa palube broda vidi morsko dno, a boje koje se smenjuju tokom vožnje stvaraju utisak kao da ste u nekom egzotičnom delu sveta, daleko od svakodnevice.

Raj za kupanje, ronjenje i aktivan odmor

Plava laguna je jedno od najboljih mesta za kupanje u Evropi. Voda je mirna, topla i izuzetno bistra, što je čini idealnom kako za opušteno plivanje tako i za ronjenje. Podvodni svet oko Komina je fascinantan, raznobojne ribe, zanimljive formacije stena i savršena vidljivost stvaraju uslove koji su idealni čak i za početnike. Za one koji žele više adrenalina, dostupni su i kajaci, pedaline, pa čak i istraživanje skrivenih pećina koje dodatno obogaćuju iskustvo.

Ljubitelji aktivnog turizma mogu da istraže i samo ostrvo. Iako malo, Komino nudi brojne staze za šetnju koje vode do vidikovaca sa kojih se pruža spektakularan pogled na more i okolna ostrva. Jedno od zanimljivih mesta je i stara kula iz 17. veka, koja svedoči o burnoj istoriji ovog područja.

Sigurna i bezbrižna destinacija

U vremenu kada je izbor destinacije često uslovljen sigurnošću, Malta se izdvaja kao jedna od najbezbednijih zemalja u Evropi. Stabilna, uređena i turistički razvijena, pruža osećaj sigurnosti koji je mnogim putnicima danas presudan.

Turisti iz Srbije posebno cene ovu činjenicu, jer mogu bez brige da uživaju u odmoru – bilo da putuju sami, u paru ili sa porodicom. Infrastruktura je odlična, zdravstveni sistem pouzdan, a lokalno stanovništvo poznato po gostoprimstvu.

Blizina koja pravi razliku

Jedna od najvećih prednosti Malte jeste njena blizina. Let od Beograda traje oko dva sata, što znači da već istog dana možete zameniti gradski asfalt tirkiznim morem.

Direktni letovi dodatno olakšavaju organizaciju putovanja, bez dugih presedanja i komplikacija. Upravo ta kombinacija blizine i egzotičnog doživljaja čini Maltu savršenim izborom za produženi vikend, ali i za duži odmor.

Gozo – zelena oaza mira

Iako je Komino prava zvezda kada je reč o prirodnim lepotama, ostrvo Gozo nudi potpuno drugačiji, ali podjednako privlačan doživljaj. Poznato po svojoj opuštenoj atmosferi i zelenim pejzažima, Gozo je idealan za one koji žele da istraže autentičnu mediteransku kulturu.

Ovde možete posetiti slikovita sela, uživati u lokalnoj kuhinji i otkriti skrivene plaže koje nisu preplavljene turistima. Gozo je savršena dopuna avanturi na Kominu, pružajući balans između aktivnosti i odmora.

Glavno ostrvo – spoj istorije i modernog života

Glavno ostrvo Malta nudi bogat kulturni sadržaj i urbanu energiju. Glavni grad Valeta, sa svojom impresivnom arhitekturom i istorijskim znamenitostima, pravi je raj za ljubitelje kulture.

Uske ulice, barokne građevine i pogled na more stvaraju ambijent koji podseća na vreme vitezova i velikih pomorskih sila. Istovremeno, Malta je moderna destinacija sa brojnim restoranima, barovima i mestima za izlazak, što je čini idealnom i za mlađe putnike.

Boravak na Malti nije potpun bez uživanja u lokalnoj kuhinji. Mediteranski uticaji, sveži sastojci i tradicionalni recepti čine svaki obrok posebnim iskustvom.

Riblji specijaliteti, maslinovo ulje, lokalni sirevi i vina savršeno se uklapaju u ambijent ostrva, dok restorani nude kombinaciju autentičnih ukusa i moderne interpretacije tradicionalnih jela.

Zašto baš Komino i Plava laguna?

U moru turističkih destinacija, Komino i Plava laguna izdvajaju se kao mesto koje pruža nešto više, osećaj autentičnosti i povezanosti sa prirodom.

Ovo nije samo još jedna plaža, već iskustvo koje uključuje sve – od dolaska brodićem, preko kupanja u najčistijem moru koje ste ikada videli, do istraživanja skrivenih kutaka ostrva.

Za srpske turiste, koji sve više traže destinacije koje nude i lepotu i sigurnost, Komino predstavlja idealan izbor. Blizina, dostupnost i spektakularna priroda čine ga savršenim mestom za beg iz svakodnevice.

Putovanje koje se pamti

Na kraju, ono što Maltu i Komino čini posebnim jeste osećaj koji nosite sa sobom nakon povratka. To nije samo još jedno putovanje, već iskustvo koje ostaje urezano u sećanju – slike tirkiznog mora, sunce koje zalazi iza stenovitih obala i mir koji retko gde možete pronaći.

Ako tražite destinaciju koja će vas oduševiti na prvi pogled i naterati da joj se ponovo vratite, odgovor je bliži nego što mislite. Na samo dva sata od Beograda, čeka vas svet u kojem je priroda i dalje glavna zvezda, a svaki trenutak pretvara se u uspomenu.

Ivan Andrejić

kulturizam.com

 

galerija-nova

Povodom završetka izložbe „Veženi portreti dinastije Karađorđević – nekad i sad“, koautorka postavke i naša sugrađanka Smiljka Bulatović govoriće o značaju, razvoju i prenošenju ovih tehnika kroz vreme.

Predavanje će biti održano večeras, sa početkom u 18 časova.

Posetioci će imati priliku da saznaju više o pojmu i istoriji veza, pripremi ornamenata, kao i o načinu njihovog prenošenja na tkaninu tehnikom trukovanja.

 

udruzenje-gluvih

U svetu u kojem se sve brže govori, a sve manje sluša, postoje ljudi koji su odlučili da nauče – kako da razumeju tišinu. U prostorijama Međuopštinske organizacija gluvih i nagluvih u Kikindi danas je završena obuka znakovnog jezika, a sedmoro polaznika sada nosi znanje koje može značajno da promeni nečiji svakodnevni život.

Prema rečima Jovana Vujkova, sekretara Organizacije gluvih i nagluvih u Bečeju i tumača znakovnog jezika, obuka je trajala tri meseca, sa časovima dva puta nedeljno, a najveća vrednost leži u tome što nijedan polaznik nije odustao.

– Imamo lep broj polaznika i drago mi je što su istrajali od prvog do poslednjeg dana. Danas su položili i dobiće zvanične sertifikate – istakao je Vujkov, dodajući da je potreba za poznavaocima znakovnog jezika velika, posebno u javnim ustanovama.

Upravo u tim svakodnevnim situacijama – u banci, kod lekara, u opštini – najčešće se oseti težina komunikacione barijere. Zato je ova obuka mnogo više od ličnog usavršavanja – ona je društvena odgovornost.

Jedna od polaznica, Valentina Rađenović, koja radi u zaštitnoj radionici sa osobama sa invaliditetom u Liri, ističe da joj je kurs otvorio novu perspektivu.

 

– Sada možemo bolje da komuniciramo sa kolegama koji su gluvi ili nagluvi, da im olakšamo rad i pomognemo da se potpunije uključe u radnu sredinu – kaže ona.

Ali ova priča ide i dalje – do sistemskih izazova. Predsednik Saveza gluvih i nagluvih Vojvodine, Srđan Vladisavljević, ukazuje da je najveći problem upravo nedostatak informacija za osobe sa oštećenim sluhom.

– Kada ne možete da čujete, vi ste odsečeni od onoga što drugi razmenjuju. Zato je važno da što više ljudi nauči bar osnove znakovnog jezika – naglašava on.

U Kikindi, Mseđuopštinska organizacija gluvih i nagluvih broji oko 150 članova, među kojima su i deca sa kohlearnim implantima i oni koji koriste slušne aparate. Pored kurseva, organizuju se i besplatna testiranja sluha za građane, kao i radionice i druženja – jer, kako ističu, izolacija je čest problem sa kojim se ove osobe suočavaju.

 

Besplatan kurs učenja osnova znakovnog jezika ponoviće se kada se sakupi dovoljan broj zainteresovanih. Svi koji žele, mogu da dođu da se prijave radnim danima u prostorijama Međuopštinske organizacije gluvih i nagluvih u Kikindi.

T. D.

struja-1

Zbog planiranih radova na elektromreži, u četvrtak, bez struje će u Kikindi od 10.00 do 12.00 časova ostati potrošači u delu ulice Teremijski put posle pruge prema FCC deponiji.

Nadležni napominju da, ukoliko radovi budu završeni ranije, napajanje može biti uspostavljeno i pre planiranog vremena, kao i da se u slučaju loših vremenskih uslova radovi mogu odložiti.

error: Content is protected !!