јануар 25, 2026

Tijana Despotovski

saobracajna-policija-mup-4

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom prethodne nedelje dogodile su se tri saobraćajne nezgode, u kojima je jedna osoba povređena. U prazničnoj akciji pojačane kontrole otkriveno je ukupno 799 prekršaja.

Kako je saopštila Policijska uprava u Kikindi, u periodu od 24. decembra 2025. do 8. januara 2026. godine kontrolisano je 2.711 vozila, a evidentirano 799 saobraćajnih prekršaja.

-Najveći broj vozača, ukupno 419, sankcionisan je zbog prekoračenja brzine, što znači da je svaki drugi kontrolisani vozač vozio brže od dozvoljenog – navodi se u apelu PU Kikinda.

Problem predstavlja i nekorišćenje sigurnosnog pojasa. Prema podacima policije, sankcionisana su 93 vozača, odnosno putnika, zbog nevezivanja pojasa.

-I dalje imamo otpor kod vozača prilikom korišćenja sigurnosnih pojaseva – ističe se u saopštenju.

Zbog vožnje pod dejstvom alkohola iz saobraćaja su isključena 72 vozača, od kojih je 29 zadržano u službenim prostorijama jer su imali više od 1,20 promila alkohola u organizmu. Takođe, zadržano je i pet vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Imajući u vidu i nepovoljne vremenske uslove, iz PU Kikinda apeluju na sve učesnike u saobraćaju da budu dodatno oprezni i da poštovanjem propisa doprinesu većoj bezbednosti na putevima.

-Odgovornim ponašanjem direktno se doprinosi očuvanju bezbednosti saobraćaja – poručuju iz policije.

rusko-selo-1

Gradska uprava Kikinda saopštila je da će naredne nedelje, od ponedeljka 12. do petka 16. januara, u periodu od 8 do 14.30 časova, u Mesnoj zajednici u Ruskom Selu biti obezbeđena tehnička i pravna podrška za podnošenje elektronskih prijava za upis prava na nepokretnostima, preko platforme „Svoj na svome“.

-Prijave se podnose isključivo elektronskim putem. Građani mogu sami da podnesu prijavu, a ukoliko nemaju tehničke uslove, Gradska uprava im stoji na raspolaganju za pružanje tehničke i pravne pomoći – navedeno je u saopštenju.

Podrška je dostupna i u Kikindi, radnim danima od 8 do 15 časova, u sali broj 51 na prvom spratu Gradske uprave (ulaz iz Ulice braće Tatića), kao i na šalteru broj 7 u Uslužnom centru.

Za podnošenje prijave potrebna je važeća lična karta, dokaz o vlasništvu (ugovor o kupovini, poklonu, rešenje o ostavini, dodeli i slično), kao i podaci o objektu — namena, spratnost i površina. Prijava se podnosi za svaku nepokretnost posebno, a ukoliko postoje suvlasnici, svi moraju podneti prijavu.

Iz Gradske uprave podsećaju da prijavu treba da podnesu i oni koji su se prijavljivali po ranijim propisima, jer su ti postupci kolektivno obustavljeni u skladu sa novim zakonom.

KUD-Mokrin-a

Kulturno-umetničko društvo „Mokrin“ organizuje tradicionalni Božićni koncert sutra, 10. januara, u 19 časova, u Domu kulture u Mokrinu. Publiku očekuje program posvećen božićnim pesmama i nastupima svih sekcija folklornog ansambla.

Kako je navedeno u najavi, program će obuhvatiti izvođenje božićnih pesama, kao i nastupe sekcija folklornog ansambla, svih uzrasnih kategorija.

Nastupi dečjih, omladinskih i seniorskih grupa deo su redovnog rada društva, koje kroz ovakve programe predstavlja repertoar narodnih igara i pesama prilagođen prazničnom kontekstu.

krvavi-januar

Povodom 84 godine od stradanja nedužnih građana u takozvanom Krvavom januaru, u Kikindi su danas položeni venci i služen parastos na mestu sećanja. Okupljanju su prisustvovali predstavnici grada, boračkih organizacija, sveštenstvo i potomci stradalih.

Komemorativni skup održan je uz prisustvo većeg broja sugrađana, uprkos hladnom vremenu, a nakon verskog obreda prisutnima su se obratili predstavnici organizatora i zvaničnici. Parastos su služili sveštenici Srpske pravoslavne crkve Boban Petrović i Miroslav Bubalo.

Potresno svedočanstvo iznela je Anđelija Rankov, potomak stradalog Žarka Trećakovog, koja je podsetila na ličnu i porodičnu tragediju.

-Imala sam devet godina kada su mi ubili oca. Svakog devetog januara mi je teško. Nas troje dece je ostalo bez oca. Imao je samo 44 godine – rekla je Rankov.

U ime organizatora, predsednik SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je na istorijski značaj događaja i okolnosti u kojima su građani stradali.

-Okupili smo se da obeležimo jedan od najtragičnijih događaja u istoriji našeg grada. Nedužni građani Kikinde i okoline stradali su bez krivice i suđenja od strane okupatora – izjavio je Orelj, dodajući da su njihova stradanja „ugrađena u temelje slobode koju danas živimo“.

Predsednik SUBNOR-a AP Vojvodine Jovo Baroševčić naglasio je da je sećanje na stradale deo šire borbe protiv zaborava.

-Na svirep način neprijatelj je pobio mlade ljude samo zato što su bili Srbi i rodoljubi. Istoriju moramo da učimo i da ne zaboravimo njihovu žrtvu – naglasio je Baroševčić.

Sveštenik Boban Petrović je u obraćanju istakao značaj lične i zajedničke odgovornosti u očuvanju uspomene na žrtve.

-Ako mi ne budemo poštovali druge, ni nas neće poštovati. Moramo pokazati našoj deci da se večne vrednosti ne smeju zaboraviti – poručio je on.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je da je obaveza zajednice da neguje kulturu sećanja i da žrtve fašističke okupacije ne smeju biti zaboravljene.

-Ovaj zid plača treba da bude svetilnik i spomenik našeg stradanja. Prošlo je 84 godine, a mi se ovde okupljamo svake godine da ovaj tragičan događaj ne bi bio zaboravljen – rekao je Bogdan, zahvalivši se potomcima stradalih i predstavnicima boračkih udruženja na očuvanju sećanja.

Komemoracija povodom Krvavog januara u Kikindi organizuje se svake godine i ima za cilj da podseti javnost na stradanje civila tokom Drugog svetskog rata, kao i na značaj očuvanja istorijskog pamćenja u lokalnoj zajednici.

Casni-krst-(5)

Otvoreno je prijavljivanje za tradicionalno plivanje za Časni krst, koje će biti održano na Bogojavljenje, 19. januara. Kao i prethodnih godina, plivanje će biti organizovano na dve lokacije — na Starom jezeru u Kikindi u 12 časova i na jezeru Strelište u Novim Kozarcima u 11 časova.

Svi učesnici su u obavezi da obave lekarski pregled kod izabranog lekara i da dostave izveštaj o pregledu, kao i da potpišu izjavu da u plivanju učestvuju dobrovoljno i na sopstvenu odgovornost. Za maloletne plivače neophodna je i pisana saglasnost roditelja ili staratelja.

Na Starom jezeru u Kikindi, plivanje će početi u 12 časova, a organizator je Ronilački klub „Orka“ uz podršku Srpske pravoslavne crkve, Kulturnog centra i lokalne samouprave. Prijave su otvorene do 17. januara a obavljaju se putem telefona 063/384-792 (Slobodan Bogosavljev).

Plivanje u Novim Kozarcima organizuje Srpska pravoslavna crkvena opština Novi Kozarci pod pokroviteljstvom Mesne zajednice. Učesnici će se okupiti u prostorijama FK „Sloboda“, odakle će, zajedno sa litijom, krenuti ka jezeru Strelište, gde će biti održano plivanje za Časni krst. Prijave su otvorene od 4. do 14. januara, a zainteresovani se mogu prijaviti kod nadležnog paroha, jereja Nikole Momirova, na broj telefona 064/446-37-31. Dokumentacija se predaje u kancelariji Crkvene opštine u Novim Kozarcima, u ulici Kralja Petra Prvog broj 69.

Simbolika plivanja za Časni krst duboko je ukorenjena u hrišćanskoj tradiciji — pliva se u znak sećanja na krštenje Isusa Hrista u reci Jordanu, a distanca od 33 metra podseća na broj godina koje je Hristos proživeo na zemlji. Za mnoge učesnike, ovo je pre svega duhovni čin i lični izazov, a ne takmičenje, zbog čega se i ove godine očekuje veliki odziv vernika i građana.

bozic-1

U Hramu Svetog oca Nikolaja u Kikindi danas je, na Božić, služena praznična liturgija, nakon koje je obavljeno lomljenje česnice. Hram je bio ispunjen vernicima, među kojima je bilo mnogo dece i mladih, a posle pričešća najmlađima su podeljeni paketići.

Nakon liturgije, usledilo je tradicionalno lomljenje česnice, u kojoj su se nalazili jedan zlatnik i dva srebrnjaka, koje je obezbedio Veselin Petkov. Srećna dobitnica jednog od srebrnjaka bila je Ljiljana Veskov (77) iz Kikinde, koja je podsetila da je i ranije imala sličnu sreću.

-Pre osam godina, kada mi se praunuk rodio, izvukla sam zlatnik. Sada čekam peto praunuče i izvukla sam srebrnjak. Ovo mi je velika čast, inače sam crkvena žena – rekla je Veskov.

Starešina hrama, otac Miroslav Bubalo, naveo je da je česnicu pripremila pekara „Testoteka“, koja je, kako je istakao, rad izvela bez ikakve nadoknade, čak i za materijal. On je podsetio da lomljenje česnice u hramu nije drevni običaj, ali da se u Kikindi praktikuje već oko deset godina i da će se truditi da se taj običaj održi.

-Česnica, kao i svaki hleb, simboliše jedinstvo zajednice koja se okuplja oko tela Hristovog – poručio je otac Bubalo, dodajući da praznik ne treba da ostane samo na nivou običaja, već da nosi suštinsku poruku promene odnosa između Boga i čoveka.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, čestitao je Božić sugrađanima i pozvao na jedinstvo i međusobno uvažavanje.

-Da Božić provedemo u miru sa svojim najmilijima, u toplini porodičnog doma. Živimo u svetu koji je nepredvidiv i ne smemo da dozvolimo da se delimo. Treba da čuvamo jedinstvo, da razgovaramo i da se poštujemo, čak i kada imamo razlike u mišljenju – poručio je gradonačelnik, ističući da je ohrabrujuće što su hramovi puni dece i mladih.

Vernicima je pročitana i poslanica patrijarha Porfirija, u kojoj je upućen poziv na jedinstvo u ljubavi u vremenu nesreće, rata i bolesti, kao i na očuvanje zajedništva i međusobne brige.

korindjanje-9

Večeras je u Gradskoj kući u Kikindi održano tradicionalno korinđanje, koje je i ove godine okupilo najmlađe sugrađane u prazničnoj i veseloj atmosferi. Uz muziku, osmehe i korinđalke, deca su donela duh Badnjeg dana u centar grada, a vrata Gradske kuće bila su otvorena za sve korinđaše.

Među njima je bila i osmogodišnja Anđela Vasilov, koja je prvi put učestvovala u ovom događaju.

-Prvi put sam ovde i jako mi se dopada. Kad dođem kući, nastaviću da korinđam u komšiluku – rekla je Anđela, recitujući pesmicu koju je pripremila za ovaj nastup.

Sestre Lana Komnenović (10) i Lea Komnenović (7) kažu da im je korinđanje u Gradskoj kući već postalo tradicija.

-I prethodnih godina smo korinđale ovde i baš nam se sviđa. Posle ovoga idemo u kuće i stanove. Najviše volimo kad dobijemo slatkiše – istakle su one.

Dvanaestogodišnja Nevena Mirkov smatra da je korinđanje jedan od najlepših običaja.

-Svake godine idem u korinđanje. Već sam nekoliko puta bila u Gradskoj kući i sada uopšte nemam tremu kada treba da recitujem – izjavila je Nevena.

Gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio je da je ovo šesta godina zaredom kako Gradska kuća otvara vrata korinđašima.

-Tradicionalno se okupljamo 6. januara uveče i otvaramo vrata našim najmlađima i svim korinđašima. Ovde čuvamo tradiciju, istoriju našeg podneblja i kulturu. Deca nam, kao mali anđeli, unose radost i sreću u Gradsku kuću, a sa ovom tradicijom ćemo nastaviti i ubuduće – poručio je Bogdan.

 

paljenje-badnjaka

Tradicionalno paljenje badnjaka ispred Hrama Svetog oca Nikolaja u Kikindi ove godine obeleženo je nesvakidašnjim detaljem: ulogu kume ponela je šestogodišnja Nika Beleslin, najmlađa kuma od kada se ovaj običaj organizovano neguje u gradu. Badnjak je, kao i prethodnih godina, u hram dovezen u povorci zaprega i jahača članova koljičkog kluba Banat.

Nika Beleslin, koja je i ranijih godina učestvovala u badnjačkim povorkama, podelila je sa nama svoje utiske.

-Već sam učestvovala u ovim povorkama na Badnji dan, a danas sam kuma. Kod nas su došli konjari, povorka, išli smo po kućama, nosili smo badnjak i doneli ga ovde, ispred crkve – izjavila je Nika.

Kako je objasnio predsednik Konjičkog kluba „Banat“, Ilija Rađenović, pripreme su počele rano ujutru.

-Išli smo da sečemo badnjak i doneli ga kod Žike Beleslina. Njegova ćerka je danas kuma, najmlađa kuma ikad, što nam je posebno drago i na šta smo ponosni. U povorci je bilo desetak zaprega i pet–šest jahača. Obilazili smo svoje članove, kolege, prijatelje i sve koji su izrazili želju da ih posetimo – rekao je Rađenović.

Jerej Miroslav Bubalo istakao je da su svi hrišćanski praznici podjednako važni i da ih treba gledati kao celinu.

-Želim vam da sve praznike shvatite kao jednu veliku hrišćansku celinu, da oni prožimaju vašu godinu i vaše živote, da se radujete i da se pazite. Da se radujete Gospodu i svojoj crkvi i svetim praznicima i da na taj način, slaveći Boga sačuvate hrišćansko i pravoslavno ime.

Ovom prilikom je u crkvi Svetog Nikole napravljeno i sugrađanima podeljeno 1500 badnjaka.

 

unosenje-badnjaka

Povodom Badnjeg dana, u Gradsku kuću u Kikindi jutros je, po višegodišnjoj tradiciji, unet badnjak. Tim činom, kako je poručeno, simbolično se upućuju želje za zdravljem, mirom i radošću svim sugrađanima.

-Već po tradiciji, 6. januara, na Badnje jutro unosimo badnjak u Gradsku kuću i time želimo da poručimo da svim našim sugrađanima želimo puno zdravlja, jer badnjak predstavlja simbol zdravlja i radosti – naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

U unošenju badnjaka učestvovali i predstavnici Kikindskog konjičkog udruženja Banat, koji su se pobrinuli i za nabavku badnjaka. Ovogodišnji badnjak je najveći do sada i simbol je najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića.

U okviru obeležavanja Badnjeg dana, predviđen je i prateći program. Paljenje badnjaka zakazano je za 14.30 časova ispred Hrama Svetog Nikole i ispred Crkve Svetih Kozme i Damjana, dok se od 16 časova očekuje dolazak najmlađih sugrađana i njihovih roditelja u Gradsku kuću, uz tradicionalno korinđanje.

Na kraju, gradonačelnik je svim Kikinđanima čestitao Badnji dan, uz želju da ga provedu u miru, blagostanju i zdravlju, u krugu svojih porodica.

dr-Miskov

Iako je novogodišnje praznike Kikinda dočekala bez prijavljenih povreda izazvanih upotrebom pirotehnike, lekari upozoravaju da oprez ne sme da izostane. Iskustva službe Hitne medicinske pomoći pokazuju da se najteže posledice javljaju onda kada se petarde nađu u rukama dece, dok podaci na nivou Srbije svedoče da pirotehnička sredstva i dalje predstavljaju ozbiljan bezbednosni i zdravstveni problem.

U Kikindi, tokom poslednjih praznika, služba Hitne medicinske pomoći nije imala intervencije zbog povreda izazvanih pirotehnikom. Kako navodi dr Bojan Miškov, specijalista urgentne medicine, Kikinđani su uglavnom oprezni kada je u pitanju upotreba ovih sredstava.

-Nismo imali prijavljene povrede nastale upotrebom pirotehnike, niti saobraćajne nezgode ili tuče tokom praznika. Najčešće su nam se javljali pacijenti sa simptomima respiratornih infekcija, povišenom temperaturom, slabošću i posledicama prekomerne konzumacije alkohola, što je uobičajeno za praznični period – kaže dr Miškov, naglašavajući da govori isključivo u ime službe Hitne pomoći, a ne prijemnog odeljenja Opšte bolnice u Kikindi.

On ipak upozorava da su povrede od petardi, kada do njih dođe, izuzetno teške.

-Povrede najčešće nastaju kada se deci daju petarde. To su ozbiljne povrede koje često zahtevaju amputaciju prstiju, a u najvećem broju slučajeva stradaju deca, ističe dr Miškov.

Sugrađani takođe ukazuju na probleme koje pirotehnika izaziva. Jadranka Knežević smatra da se pirotehnici pridaje preveliki značaj i da njena dostupnost predstavlja dodatan rizik.

-Neuki i neiskusni ljudi dovode u opasnost i sebe i druge. Taj trend je uzeo maha i teško je dopreti do svesti dece kada su petarde dostupne na svakom ćošku – navodi ona, dodajući da bi stroža zakonska regulativa mogla biti jedno od rešenja.

Na posledice po životinje ukazuje i Andrej Kultošev, koji podseća da buka od petardi i vatrometa svake godine izaziva veliki stres kod kućnih ljubimaca i životinja na ulici.

-Zakoni postoje, ali je pitanje koliko se dosledno sprovode – ocenjuje on.

Iako pojedine lokalne sredine, poput Kikinde, beleže manji broj incidenata, zvanične republičke statistike pokazuju da pirotehnika i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni i bezbednosni problem.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, tokom novogodišnjih i božićnih praznika svake godine biva povređeno više desetina ljudi usled nepravilne upotrebe pirotehnike. Među povređenima je veliki procenat dece i maloletnika, a najčešće su u pitanju povrede šaka, prstiju, lica i očiju, od kojih deo završava trajnim invaliditetom.

Stručnjaci upozoravaju da je najveći rizik upravo u davanju petardi deci i u nekontrolisanoj upotrebi pirotehničkih sredstava od strane nestručnih lica. Povrede koje nastaju u tim situacijama često su teške i zahtevaju složeno lečenje, a u pojedinim slučajevima i amputacije. Zato je prevencija, pre svega kroz odgovorno ponašanje odraslih i zaštitu dece, ključna u sprečavanju povreda koje mogu da imaju doživotne posledice.

 

Don`t copy text!