Tijana Despotovski

kutija-zelja-1

Hladno nedeljno veče u centru Kikinde nije uspelo da pokoleba mališane koji su, sa nestrpljenjem i iskrenom prazničnom radošću, dočekali omiljene goste – Deda Mraza i Snežnu kraljicu. Trg je bio prepun dece i roditelja, a atmosfera je podsećala na najlepše zimske razglednice: vesela, topla i puna iščekivanja.

Kao i svake godine, najznačajniji trenutak bilo je svečano postavljanje „Kutije želja“, u koju su deca ubacivala svoja pisma, nadajući se da će praznična magija stići baš do njih.

Sedmogodišnja Ema Berbakov kaže da je već pripremila svoje želje.

-Ove godine poželela sam Stiča, nokte što se lepe i privezak. Prošle godine Deda Mraz mi je ispunio želju. Dobila sam Stiča, kostim i slatkiše. Jedva čekam da vidim i Deda Mraza i Snežnu kraljicu! – rekla je Ema.

Slično uzbuđenje videlo se i kod Nikole Đomića, mališana od osam i po godina.

-Poželeo sam od Deda Mraza Lego kockice male. Prošle godine doneo mi je velike, a sada želim male – rekao nam je Nikola.

Deca su se slikala sa Deda Mrazom i ubacila prva pisma u „Kutiju želja“ dok su vredni vilenjaci delili bombone okupljenim mališanima. Gradonačelnik Mladen Bogdan i članica gradskog veća Marijana Mirkov upotpunili su veselje svojim prisustvom.

-Ovo nam je, kao i svake godine, najlepši skup koji imamo na gradskom trgu. Cele godine, i deca i roditelji čekaju ovaj trenutak da Deda Mraz dođe i postavi „Kutiju želja“. Sva deca koja su bila dobra i slušala roditelje mogu da požele želju i da se nadaju da će im biti ispunjena – izjavio je gradonačelnik Bogdan.

On je naglasio da će „Kutija želja“ na trgu ostati do 12. decembra, a po potrebi i duže.

-Deci je potrebna radost, osmeh i mir. Trudimo se da ih usrećimo ne samo podizanjem kvaliteta života, već i malim znakovima pažnje. Deda Mraz će sa podelom paketića krenuti oko Svetog Nikole – saopštio je Bogdan.

Gradonačelnik je najavio i jedno malo iznenađenje za osnovce povodom Srpske nove godine, ali detalje nije otkrivao. Uputio je i poziv svim sugrađanima koji žele da pomognu.

-Pozivam sve volontere, one koji vole decu i žele da nam se pridruže u podeli paketića, da upotpune našu ekipu i pomognu nam da usrećimo mališane i ove godine – poručio je Bogdan.

Doček „Kutije želja“ još jednom je pokazao koliko praznična magija može da okupi ljude i vrati ih najlepšim vrednostima – radosti, dobroti i zajedništvu. A dok su se deca polako vraćala kućama, jedno je bilo sigurno: u Kikindi praznici zvanično mogu da počnu.

T. D.

zeleznicka-stanica-1

Prvi put u istoriji Kikinde obeleženo je stradanje sugrađana u bombardovanju železničke stanice i naselja Bedem 22. novembra 1944. godine. Venac je danas u 11 časova položen ispred spomen ploče četrnaestorici železničara poginulih u Narodnooslobodilačkoj borbi, njima u čast i u znak sećanja na 51 sugrađanina koji su izgubili živote tog dana.

 

Polaganju venca prisustvovalo je dvadesetak članova SUBNOR-a Kikinda, dva potomka stradalih i jedan očevidac događaja. Venac je položio Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a i pokretač inicijative da se ovaj datum po prvi put zvanično obeleži. Pokrenuta je i inicijativa da se u holu Železničke stanice postavi posebna spomen-ploča posvećena žrtvama bombardovanja.

T. D.

baka-zorka-7

U tišini trinaeste ulice u Nakovu, stoji kuća koja je do nedavno bila u prilično lošem stanju. U njoj već dvadeset pet godina živi baka Zorka Tošev (67) sa unukom Goranom, učenikom sedmog razreda i mladim fudbalerom kluba „Polet“, koji je ostao bez oba roditelja.

– Njegova majka je preminula kada je imao samo tri godine. Još dok je bila bolesna, zamolila me je da ga čuvam. Od tad je kod mene, on je sada samo moj i Božiji – kaže baka Zorka, čije lice otkriva umor, ali i snagu koja je vodi već godinama.

Nekada su u kući živeli i sin i suprug, ali su obojica preminuli. Tako je Goran ostao bez oba roditelja, ali njegova baka Zorka se nije predavala – radila je u pekari, hladnjači, a uvek je spremna i za sezonske poslove. Sa bolesnom kičmom i malom penzijom, uspeva da obezbedi unuku sve što mu treba: od knjiga i ekskurzija, do sitnih radosti koje detinjstvo čine lepšim.

-On je zlatno dete, skroman i pažljiv. Kad se upisuju za ekskurziju, on ćuti, neće da se prijavi, jer zna da imamo mala primanja. Ali ne mogu da dozvolim da ostane kod kuće. Snalazim se kako znam, samo da on ide sa drugom decom – kaže baka Zorka, glasom punim ponosa i tuge.

Sudbina im se promenila u aprilu ove godine, kada je ekipa emisije „Radna akcija sa Tamarom“ došla u njihov dom. Zahvaljujući inicijativi komšinice Tanje, Zorka i Goran su prijavljeni u emisiju i ubrzo su dobili vest koja im je vratila nadu.

Tim, na čelu sa Tamarom Grujić, renovirao je njihovu staru švapsku kuću za samo pet dana. Novi podovi, zidovi, fasada, nameštaj, kuhinja i kupatilo zamenili su stare, oronule zidove i vlagu. Goran je dobio svoju sobu, radni sto, laptop.

-Da nisu došli, ja to nikad ne bih mogla da priuštim. Sad bar znam da će kuća ostati unuku u pristojnom stanju – kaže baka, zahvalna ekipi koja im je, kako kaže, „vratila život u kuću“.

Goran, miran i ozbiljan dečak, sanja da postane profesionalni fudbaler. Navija za Crvenu zvezdu, a omiljeni igrač mu je Kristijano Ronaldo.

– Volim da živim sa bakom. Trudim se da je čuvam, idem u prodavnicu, samo još da naučim da kuvam – kaže uz stidljiv osmeh.

Ono što je još neophodno uraditi na kući je sanacija krova, na kom treba zameniti stare crepove koji prokišnjavaju.

– Ako se to ne sredi, sve što je urađeno propašće. Kad dune jak vetar, desi se da nekoliko crepova otpadne – kaže Zorka, dodajući da je joj je, pored ogreva, to najveća briga.

T. D.

 

raznica-bibli-1

U Galeriji Kulturnog centra Kikinde otvorena je izložba „Riznica biblioteke“, koja publici otkriva manje poznato lice Narodne biblioteke „Jovan Popović“ – ne samo kao mesta knjige, već i kao čuvara vredne umetničke zbirke. Izložba je deo obeležavanja velikog jubileja, 180 godina postojanja najstarije kikindske ustanove kulture, i biće otvorena do 30. novembra.

Među posetiocima otvaranja bio je i profesor u penziji Dragoljub Badrljica, dugogodišnji pratilac likovnih dešavanja u okrugu.

-Pratim sve što se dešava vezano za umetnost na teritoriji našeg okruga. Ovo je jedno bogatstvo koje treba staviti javnosti na uvid. Ovakva umetnička dela u našoj sredini zaslužuju poštovanje. Biću subjektivan i reći ću: sve mi se sviđa – rekao je Badrljica.

Stručnjaci za istoriju umetnosti ovu zbirku svrstavaju među najznačajnije u ovom delu Vojvodine – pre svega zahvaljujući motivima i imenima autora koji su zastupljeni. O tim delima biblioteka je pre nekoliko godina objavila monografiju i katalog, čime je po prvi put sistematski obrađena likovna zbirka i zabeleženi podaci o slikama i autorima.

-Fond broji 52 umetničke slike različitih stilova i motiva, od kraja 19. veka do savremenih autora. Zbirka nije sistematski pravljena sa namerom da bude kolekcija, već se skupljala godinama, decenijama – objasnila je Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktora Narodne biblioteke.

Za izložbu „Riznica biblioteke“ odabrane su slike koje inače nisu svakodnevno dostupne posetiocima ove ustanove.

-Želeli smo da publici pokažemo najzanimljivija dela, ali i ona koja se inače nalaze po kancelarijama i ne mogu da se vide svakog dana – izjavila je Brkin Trifunović.

Postavka otkriva bogatstvo tema i stilova: od portreta, žanr-scena i pejzaža do mrtve prirode. Zbirka svedoči o multikulturalnom karakteru Kikinde. Mnoge slike stare su više od jednog veka, pa je, kako naglašava Brkin Trifunović, prioritet njihova zaštita.

-Postoji plan da sve slike sredimo. Neke su u odličnom stanju, ali na pojedinima je zub vremena ostavio trag. Najpre želimo da ih restauriramo pa onda da ih učinimo još dostupnijim publici – istakla je v. d. direktorka biblioteke.

V. d. direktora Kulturnog centra Marko Markovljev rekao je da je izložba rezultat dobre saradnje kikindskih ustanova kulture.

-Ustanove kulture u Kikindi imaju lepu saradnju i ovo je samo još jedan vid našeg zajedničkog rada. Mi rado ustupamo prostor i programe kada je to potrebno, kao što i druge ustanove izlaze nama u susret. Važno je da delimo resurse i da smo jedni drugima podrška – podsetio je Markovljev.

Da izložba prevazilazi okvire jedne ustanove smatra i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Ova izložba je primer kako se u jednoj ustanovi čuva umetnosti, bilo da su u pitanju slike ili knjige. Važno je da negujemo kult čuvanja umetničkog bogatstva. Kultura je nasleđe našeg naroda i nešto što treba da nosimo u sebi i čuvamo – naglasila je Mirkov.

Izložba „Riznica biblioteke“ pokazuje da se u tišini prostorija, među knjigama i policama, kriju i dragocena dela likovne umetnosti. Njihovo iznošenje „na svetlo“ nije samo omaž prošlosti, već i poziv da Kikinda nastavi da gradi svoju kulturnu budućnost na temeljima očuvane baštine.

saobracajna-policija-mup-4

Građani Srbije od sada mogu da prate i rešavaju saobraćajne prekršaje putem Portala eUprava, bez odlaska u policijsku stanicu. Ministarstvo unutrašnjih poslova uvelo je dve nove elektronske usluge koje dodatno digitalizuju rad MUP-a i olakšavaju komunikaciju sa građanima.

Reč je o uslugama „Pregled saobraćajnih prekršaja“ i „Izjašnjenje o upravljanju vozilom u vreme saobraćajnog prekršaja“, dostupnim u sekciji „Moji podaci – Ministarstvo unutrašnjih poslova“ na portalu eUprava. Kroz njih vozači dobijaju potpun uvid u svoj „saobraćajni dosije“, ali i mogućnost da elektronski daju izjavu o tome ko je upravljao vozilom u trenutku prekršaja.

Kroz uslugu pregleda prekršaja, korisnik može da vidi sve aktivne i završene prekršaje, sa detaljima o datumu, vrsti i statusu postupka. Dostupne su i informacije o izrečenoj meri zabrane upravljanja vozilom, njenom trajanju, kao i trenutnom broju kaznenih poena. Sistem prikazuje i da li je novčana kazna plaćena ili postoje dugovanja, kao i kada počinje da važi eventualna zaštitna mera. Na taj način vozači u svakom trenutku mogu da provere svoj status i izbegnu neprijatna iznenađenja zbog neplaćenih kazni ili neinformisanosti.

Druga usluga odnosi se na digitalno izjašnjenje o upravljanju vozilom. Umesto da čekaju poziv poštom i odlaze u policijsku stanicu, vlasnici vozila sada putem Portala eUprava elektronski dobijaju poziv da se izjasne i, uz elektronski sertifikat, mogu odmah da potvrde da li su oni vozili ili neko drugi. Ako prihvate odgovornost, a prekršaj je takav da se završava prekršajnim nalogom, kaznu mogu odmah da plate onlajn. Kod težih prekršaja, koji idu pred sud, omogućeno je elektronsko potvrđivanje da su upravljali vozilom ili dostavljanje otvorene izjave notara osobe koja je zaista bila za volanom.

Ove dve usluge predstavljaju korak napred u digitalizaciji MUP-a: pojednostavljuju procedure, skraćuju vreme čekanja i povećavaju transparentnost u oblasti saobraćajnih prekršaja, a građanima daju veću kontrolu nad sopstvenim obavezama i odgovornostima u saobraćaju.

ETS-2

U Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi održana je dvodnevna obuka za početnike u poslovanju, namenjena četvrtom razredu smera komercijalista. Tribinu je organizovala škola u saradnji sa Regionalnim centrom za društveno-ekonomski razvoj – Banat iz Zrenjanina, uz podršku Ministarstva privrede i Razvojne agencije Srbije. Predavač je bio Dejan Nenadović iz RCR – Banat, dok su organizacioni deo u školi vodili nastavnici ekonomskih predmeta Dubravka Varađanin i Stanislav Zavišin.

Maturant komercijalista Marko Rađanin rekao je da su ovakva predavanja veoma korisna za njega i ostale maturante ETŠ.

-Predavanje je lepo osmišljeno i korisno. Sviđa mi se što smo mogli toliko toga da saznamo i što ćemo dobiti sertifikat sa kojim kasnije možemo da otvorimo svoju firmu. Za sada nemam konkretnu ideju za sopstveni biznis, ali ako budem želeo, sada tačno znam kako to da uradim, jer nam je predavač vrlo jasno objasnio i približio temu – istakao je Marko.

Profesor Stanislav Zavišin objasnio je da se slične tribine u Ekonomskoj školi organizuju već dve decenije.

-Ovakav vid aktivnosti koristan je i za učenike, i za školu, i za sam grad. Za učenike, jer im daje alatke za budući razvoj. Grad će dobiti nove, mlade preduzetnike. A Ekonomska škola na ovaj način postaje jedan od glavnih pokretača stvaranja mladih preduzetnika u našem gradu – kazao je Zavišin.

On je podsetio da prosečan preduzetnik u Srbiji danas ima oko 45 godina, što nije dobro za budućnost države.

-Zato mi želimo da dobijemo što više mladih preduzetnika. U poslednje tri godine, od kako realizujemo konkretno ovu tribinu, u Kikindi su se pojavile firme čiji su osnivači nekada bili učenici na ovim predavanjima. Očekujemo da će ih u budućnosti biti još više – objasnio je Zavišin i dodao da će, nakon komercijalista, istu obuku pohađati i maturanti smera ekonomski tehničar.

Dejan Nenadović, projektni menadžer RCR – Banat, naveo je da je reč o obuci za početnike u poslovanju koju ova institucija godinama organizuje u više škola.

-Cilj je da učenicima predstavimo mogućnosti koje imaju nakon školovanja. Bavimo se temama kao što su motivi i osobine preduzetnika, koraci u registraciji kompanije, izvori finansiranja, porezi i doprinosi. Drugi deo radionice posvećen je pisanju i izradi biznis plana, gde učenici, na osnovu svojih ideja, uče kako se taj plan priprema – naveo je Nenadović, dodajući da se program, koji je koncipirala Razvojna agencija Srbije, trenutno realizuje i u Zrenjaninskoj gimnaziji i na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu.

Jedan od ključnih prednosti projekta je sertifikat o završenoj obuci o poslovanju koji učenici dobijaju po završetku. Taj dokument izdaje Ministarstvo privrede i on je, naglašava Zavišin, odmah iza školske diplome po značaju za svršenog srednjoškolca.

-Sa tim uverenjem naši đaci mogu da konkurišu kod državnih fondova, kao što su Nacionalna služba za zapošljavanje ili Fond za razvoj Srbije, i ostvare pravo na određena bespovratna sredstva za otvaranje firme. U drugim institucijama ovakvi sertifikati se plaćaju, dok ih naši učenici dobijaju besplatno – istakao je profesor Zavišin. Podsetio je i da država trenutno značajno pomaže nove kompanije i one koji planiraju da pokrenu posao, pa iznosi za start-ap podršku idu i do šest miliona dinara.

Sve veći odziv učenika iz godine u godinu pokazuje da među mladima u Kikindi postoji interesovanje za preduzetništvo. Ekonomsko-trgovinska škola ovakvim programima ne samo da osnažuje preduzetnički duh svojih đaka, već direktno doprinosi stvaranju nove generacije lokalnih privrednika, na dobitak čitave zajednice.

nenin-2

Književni istoričar, kritičar i esejista prof. dr. Milivoj Nenin, dopisni član SANU, ovogodišnji je dvostruki laureat manifestacije Dani Teodora Pavlovića, koju organizuje Banatski kulturni centar u saradnji sa Maticom srpskom. Neninu su pripale nagrada „Teodor Pavlović“ za životno delo i nagrada za najbolju knjigu, za delo „S obe obale: ogledi, prikazi i crtice“ (SKD, „Prosvjeta“, Zagreb, 2024).

Svečana dodela biće održava 22. novembra u 12 časova u Banatskom kulturnom centru u Novom Miloševu, u sklopu otvaranja 26. Dana Teodora Pavlovića. Upravo ovakav jubilej i dvostruko priznanje Nenina svrstava među retke autore koji su tokom istorije manifestacije poneli oba priznanja, uz imena kakva su Vladeta Jerotić, Vasilije Krestić, Jovan Zivlak, Selimir Radulović i Dragan Stanić.

Ovogodišnji Dani Teodora Pavlovića, pod pokroviteljstvom Opštine Novi Bečej, donose bogat i raznovrstan program tokom novembra i decembra. Nakon svečanog otvaranja, od 24. do 27. novembra u OŠ „Dr Đorđe Joanović“ biće prikazivan film „Kajmakčalan“ Dragana Gavrilovića i Borisa Trbića, namenjen učenicima školskog uzrasta.

U Banatskom kulturnom centru će 6. decembra biti predstavljanje novih knjiga Radovana Vlahovića – „Prid dućanom ode vek“, „Kako sam se svetio ženama“ i „Vodiči zlatnog teleta“, uz prateću dokumentarnu izložbu posvećenu njegovih pedeset godina stvaralaštva.

Program se završava 22. decembra predavanjem prof. dr. Dragana Stanića, predsednika Matice srpske, o Teodoru Pavloviću kao uredniku letopisa Matice srpske, namenjenim učenicima i građanima.

Milivoj Nenin (Lok, 1956) autor je 26 knjiga i priređivač 43 izdanja, čime je ostavio dubok trag u savremenoj srpskoj književnoj nauci. Pisao je o ključnim imenima srpske književnosti  – Crnjanskom, Andriću, Paviću – ali je u književni život vratio i autore koji su decenijama bili potisnuti ili zaboravljeni, među kojima su Svetislav Stefanović, Danica Marković i Mileta Jakšić.

Njegovi radovi obuhvataju širok raspon tema: od istorije srpske književne periodike (Krfski Zabavnik, Književni Jug, Ideje), preko priređivanja prepiske srpskih pisaca, do oštrih i analitičnih književnokritičkih tekstova. Prema oceni stručnog žirija, Nenino stvaralaštvo odlikuju istraživačka strast, „neumorno traganje za činjenicama“ i retka sposobnost da i najsloženije književne fenomene predstavi jasno, pouzdano i privlačno širokom krugu čitalaca.

Njegova dela, kako se ističe u predlogu za nagradu, podstiču čitaoce da preispitaju utvrđene sudove i sagledaju srpsku književnost iz novih perspektiva, što ga svrstava među najznačajnije savremene proučavaoce književne istorije.

nagrade-biblioteka-7

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ danas obeležava veliki jubilej – 180 godina postojanja, a tim povodom danas su dodeljene i nagrade najuspešnijim učesnicima literarnog i likovnog konkursa „Moja biblioteka“. Na konkurs je stiglo oko 200 radova iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke, na srpskom i mađarskom jeziku. Žiri je dodelio više od 30 nagrada i pohvala, a nagrađeno je i osam likovnih radova najmlađih.

-Ove godine smo želeli da deca pišu baš o biblioteci, kao prostoru mašte i znanja. Nijanse su odlučivale, a dobili smo čak i jedan „mali roman“ – rekla je v.d. direktorka Dunja Brkin Trifunović, ističući da je cilj da se deca podstaknu da pišu, crtaju i razvijaju kreativnost.

Među nagrađenima je i Lara Petkov, učenica 5. razreda OŠ „Jovan Popović“, jedna od dobitnika prve nagrade u literarnoj kategoriji.

-Volim da pišem i veoma sam srećna što je baš moj rad dobio prvu nagradu. Drugarima bih poručila da se ne plaše da probaju, osećaj je predivan – poručila je Lara.

Pavle Đurin, mališan iz vrtića „Plavi Čuperak“, jedan je od dobitnika nagrade za crtež na kom je prikazana upravo biblioteka „Jovan Popović“.

-Ja sam pun mašte i znam lepo da crtam. Biblioteka je najlepša na svetu, jer uvek ima novih i zanimljivih knjiga. Za konkurs sam saznao od vaspitačica Dijane i Renate, koje su najbolje vaspitačice na svetu – objasnio je Pavle.

Nagrade su uručile bibliotekarke koje godinama rade sa decom, Darinka Maljugić i Olivera Šušnica. Konkurs je još jednom pokazao da kikindska biblioteka ne samo da čuva knjige, već stvara i nove generacije čitalaca, negujući ljubav prema knjizi od vrtićkog uzrasta.

T. D.

Jovan-Popovic-8

Na dan rođenja književnika Jovana Popovića, 18. novembra, Osnovna škola koja nosi njegovo ime obeležila je Dan škole i 75 godina postojanja. Hodnici i učionice bili su ispunjeni dečijom grajom, muzikom, recitacijama i radionicama posvećenim ovogodišnjoj temi „Koliko se poznajemo“, kojom je škola odlučila da u prvi plan stavi prijateljstvo, empatiju i razumevanje među učenicima.

Nakon svečane priredbe sa muzičkim tačkama i recitatorskim nastupima, učenici su nastavili druženje u učionicama, kroz radionice i kvizove u kojima su proveravali koliko zapravo znaju jedni o drugima. Nekoliko nedelja ranije, đaci su dobili formulare sa ličnim pitanjima – od omiljene boje do najboljeg druga.

Na Dan škole, odeljenske starešine su formirale ekipe od po tri učenika i čitale im odgovore sa formulara kako bi pogodili o kom drugu se radi. Najuspešnije ekipe nagrađene su medaljama i slatkišima a niži razredi imali su slične, uzrastu prilagođene aktivnosti.

Direktorka škole Jelena Krvopić ističe da je ovakav način obeležavanja Dana škole postao prepoznatljiv za ovu obrazovnu ustanovu: radionice, zajedništvo i aktivno učešće sve dece.

-Odlučili smo da naše učenike okrenemo jedne ka drugima i da ih podsetimo koliko su prijateljstvo i empatija važni – rekla je Krvopić.

Kako naglašava, cilj je da svaki učenik oseti da je ovaj dan posvećen upravo njemu, ali i da nauči koliko je važno da vidi drugare pored sebe, da ih bolje upozna i razume.

Jedno od odeljenja drugog razreda otišlo je i korak dalje, osmislivši akciju „Knjiga za znanje, slatkiš za drugare“. Oni su prikupili više od sedamdeset knjiga i lektira koje će pokloniti školskoj biblioteci, dok su slatkiše namenili međusobnom darivanju. Na taj način, mališani su povezali ljubav prema čitanju sa kulturom deljenja i pažnje prema drugima, što je još jedan od načina da se učvrste vršnjačke veze u školskom kolektivu.

Obeležavanju Dana škole prisustvovao je i član Gradskog veća zadužen za obrazovanje, Tihomir Farkaš, koji je istakao da OŠ „Jovan Popović“ već decenijama prepoznaju po dobroj atmosferi i posvećenosti deci.

-Lokalna samouprava stoji uz školu „Jovan Popović“ i podržava sve aktivnosti koje ona organizuje. Ovo je jedna lepa škola u kojoj se oseća domaćinska atmosfera. Uvek je zadovoljstvo doći ovde. Roditeljima, deci i zaposlenima čestitam dan škole i želim da nastave da nižu uspehe – poručio je Farkaš.

Škola danas ima 302 učenika raspoređenih u 16 odeljenja, a želja kolektiva, kako kaže direktorka, jeste da naredne godine donesu „neka lepša vremena“ za sve škole. Upravo ovakvi dani pokazuju koliko je škola važan oslonac zajednice – mesto gde deca ne uče samo gradivo, već i kako da budu bolji drugari, pažljivi sagovornici i aktivni učesnici u životu svoje sredine.

T. D.

prevremeno-rodjeni-1

Kikinda se i ove godine pridružila globalnoj inicijativi obeležavanja Dana prevremeno rođenih beba osvetljavanjem Gradske kuće ljubičastom bojom. Taj simbolični gest posvećen je „malim divovima“ – deci koja su, iako rođena pre vremena, pokazala neverovatnu snagu i izdržljivost. Ovaj datum je takođe važan podsetnik na hrabrost njihovih roditelja i medicinskog osoblja koje se svakodnevno bori za njihovo zdravlje.

Jelena Čudanov, majka je blizanaca Radovana i Tare Bakić. Podelila je svoje iskustvo:

-Rođeni su šest nedelja ranije. Tara je imala samo 1,7 kilograma, a Radovan nešto više od dva kilograma. Proveli smo 21 dan u bolnici dok Tara nije dobila na težini. Danas su zdravi i aktivni desetogodišnjaci, ponosna sam na njih. Ovaj dan je najviše potreban mamama koje prolaze kroz taj strah, da im pokažemo da nisu same i da postoji podrška – rekla je Čudanov.

Članica gradskog veća, Melita Gombar, istakla je da se svake godine u svetu pre vremena rodi oko 15 miliona beba.

-Danas slavimo život i istrajnost. Osim što podižemo svest o izazovima sa kojima se prevremeno rođene bebe suočavaju, zahvaljujemo se i lekarima koji su uz njih svakog dana. Naš cilj je da ukažemo na potrebu za daljim ulaganjima u zdravstveni sistem i podršku roditeljima.

 

Reči ohrabrenja uputila je Hermina Kostić, majka dve devojčice rođene 2023. godine u 36. nedelji.

-Jedna od moje dve kćerke provela je 20 dana u inkubatoru. Danas su obe zdrave i jake. Prevremeno rođena deca su najveći borci, i više nego što mislimo – istakla je Kostić.

 

Ovogodišnje obeležavanje u Kikindi podseća da borba malih divova nije ništa manje vredna od one koji vode veliki ljudi, kao i da svaka podrška i gest može da donese veliku nadu.  Svojim prisustvom, podršku „malim divovima“ dali su i gradonačelnik Mladen Bogdan kao i članica gradskog veća Marijana Mirkov.