Tijana Despotovski

policija-5

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda i prazničnih dana, od 13. do 17. februara, dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima su tri osobe povređene.

Jedna saobraćajna nezgoda rezultirala je materijalnom štetom a dve povređenim licima. U njima su dve osobe zadobile lake telesne povrede, dok je jedna osoba zadobila teške telesne povrede. Materijalna šteta procenjena je na oko 140.000 dinara.

Prema podacima Policijske uprave u Kikindi, nezgode su se dogodile zbog neustupanja prvenstva prolaza i nepropisnih radnji vozača.

Zbog saobraćajnih prekršaja sankcionisano je ukupno 411 učesnika u saobraćaju. Iz saobraćaja je isključeno 25 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, od kojih je osam zadržano do 12 časova jer su imali više od 1,20 mg/ml alkohola u organizmu ili nedozvoljene supstance.

Kontrolom saobraćaja otkriveno je 50 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 160 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, kao i 176 drugih prekršaja.

Policija apeluje na vozače da poštuju saobraćajne propise, prilagode brzinu uslovima na putu i izbegavaju upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola, kako bi se povećala bezbednost svih učesnika u saobraćaju.

pravoslavlje-2

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 17. februara, molitveno se sećaju prepodobnih svetitelja Isidora Pelusiota i Nikolaja Studita, duhovnih podvižnika čiji su život i delo ostavili dubok trag u istoriji hrišćanstva.

Sveti Isidor Pelusiot – učitelj vrlinskog života i zaštitnik pisane reči

Sveti Isidor Pelusiot bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena. Rođen u bogatoj aleksandrijskoj porodici u Egiptu, napustio je svetovni život i posvetio se molitvi, podvižništvu i duhovnom poučavanju.

Poznat je po obimnoj prepisci – istorijski izvori navode da je napisao više hiljada pisama, u kojima je savetovao, tešio, ukorevao i duhovno poučavao savremenike. Njegove poruke naglašavale su da je važnije živeti vrlinski nego samo govoriti o vrlinama.

Zbog svog duhovnog i književnog nasleđa, smatra se zaštitnikom pisaca i svih koji se bave pisanom rečju, a njegove pouke i danas predstavljaju putokaz za duhovni razvoj i moralni život.

Sveti Nikolaj Studit – iguman, podvižnik i čudotvorac

Sveti Nikolaj Studit rođen je 793. godine na Kritu. Već u detinjstvu izučavao je Sveto pismo, a kasnije je stupio u čuveni Studitski manastir u Carigradu, gde je primio monaški čin i sveštenstvo.

Crkveno predanje beleži da je svojim molitvama isceljivao bolesne i pomagao siromašnima, ostavljajući primer milosrđa i duhovne predanosti. Upokojio se u 75. godini života, ostavivši za sobom svedočanstvo pobožnosti, mudrosti i nesebične službe Bogu i bližnjima.

Duhovna poruka praznika

Spomen ova dva svetitelja podseća vernike na značaj molitve, obrazovanja, duhovne mudrosti i dela milosrđa. Njihovi životi svedoče da vera nije samo reč, već život ispunjen ljubavlju, vrlinom i služenjem drugima.

U pravoslavnoj tradiciji, ovakvi praznici pozivaju na duhovno preispitivanje i podsećaju da su istinske vrednosti neprolazne – baš kao i nasleđe svetitelja koji su svojim podvigom osvetlili put generacijama vernih.

 

gusle-jubilej

Hala Sportskog centra „Jezero“ večeras je bila ispunjena do poslednjeg mesta, dok je oko 500 igrača, pevača i muzičara Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ obeležilo veliki jubilej – 150 godina postojanja i rada. Od najmlađih predškolaca do izvođača u šezdesetim godinama, generacije su se smenjivale na sceni, pretvarajući koncert u snažnu sliku trajanja, zajedništva i identiteta.

Za članove, „Gusle“ su mnogo više od folklora. Aleksandra Rudarski, članica već dve decenije, kaže da društvo za nju predstavlja ljubav, porodicu i pripadnost.

-Član sam već dvadeset godina, od kojih sam petnaest bila aktivna. Sa mnom večeras na sceni su moje dve ćerke, Anja i Vanja. Zajedno predstavljamo zajedništvo koje se ne može rečima iskazati.

Darko Cvijan, član 24 godine, ističe prijateljstva i putovanja kao najlepše uspomene.

– Prva asocijacija ne „Gusle“ jesu ljubav  i prijateljstvo pošto toga najviše ima, a putovanja su naravno nešto što je obeležilo ove godine. Putovali smo na destinacije koje nikad ne bismo mogli da posetimo u suprotnom, a dodatna čar je što smo na tim mestima mogli da predstavimo našu tradiciju.

Mladi Nemanja Isakov kaže da su mu nastupi doneli druženje, putovanja i prvo mesto na takmičenju u Kraljevu.

-U „Guslama“ sam četiri godine. Ovde mi se sviđa jer ima puno putovanja, društva, igara, koreografija.  U Kraljevu sam osvojio pehar.

Svečanosti je prethodila sveta arhijerejska liturgija, a na početku koncerta prelomljen je slavski kolač. Kum slave bio je protojerej Boban Petrović.

-Braćo i sestre, nije lako ni izbrojati do 150 a kamoli brinuti da jedna organizacija kao što je ova opstane. Ova slika je najlepša razglednica koju možemo poslati. Kolika je naša radost večeras, tolika je i svih onih koji su izgarali tokom ovih decenija da održe taj lanac. Mnogi od njih danas nisu među nama, ali ćemo ih se sećati – istakao je otac Petrović.

Predsednik Saveza KUD Srbije Milorad Lonić istakao je da su „Gusle“ institucija od nemerljive vrednosti za očuvanje nematerijalnog nasleđa.

-Nematerijalno nasleđe ne postoji bez živog čoveka. „Gusle“ su primer kako se to radi – sa ljubavlju, znanjem i umećem. Ovo društvo prenosi našu tradiciju širom sveta i čuva je u njenoj punini.

Ovom prilikom Lonić je uručio priznanja direktoru Zoranu Petroviću, Magdaleni Popov i Igoru Popovu. Magdalena Popov već deceniju vodi umetnički rad ansambla, dok Igor Popov, vaspitač specijalista za tradicionalnu igru, sa ansamblima radi od 1999. godine.

Direktor Zoran Petrović poručio je da jubilej nije završnica, već obaveza:

-Ovaj koncert šalje poruku da imamo ogromnu obavezu da nastavimo. Sve okolnosti stvaraju iluziju da će ova delatnost nestati – neće. „Gusle“ čine ljudi. Ovo je spoj radosti, mladosti i zrelosti. Ovo je tek prvih 150 godina – poručio je Zoran Petrović.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je da jubilej prevazilazi lokalni značaj:

-Veoma sam ponosan. Sto pedeset godina „Gusala“, najstarijeg takvog društva u Srba koje kontinuirano radi, veliki je ponos za Kikindu i za ceo srpski narod. Koliko je generacija prošlo kroz ovo društvo, govori i ova prepuna hala. Dokle god „Gusle“ postoje, postojaćemo i mi – izjavio je Bogdan.

Na sceni su se večeras susretale generacije – deca, roditelji i nekadašnji članovi koji su se vratili da zajedno obeleže jubilej. Upravo ta međugeneracijska povezanost čini „Gusle“ ne samo kulturnim društvom, već velikom porodicom.

Društvo, osnovano u 19. veku, nikada nije prekidalo rad i danas predstavlja jedan od stubova očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Jubilarni koncert pokazao je da tradicija nije prošlost, već živa snaga zajednice. Kikinda je večeras slavila svoje korene, ali i svoju budućnost — u koracima mladih igrača koji nastavljaju put dug vek i po.

Jer, kako su poručili iz „Gusala“, ovo je tek početak narednih 150 godina.

T. D.

stefanov-i-tintar

U Iđošu su danas održani 26. „Dani vina“, pokrajinska manifestacija posvećena vinogradarstvu i vinarstvu. Ocenjeno je rekordnih 210 uzoraka, a najviša priznanja osvojila su bela vina i proizvođačice iz više mesta Vojvodine. Posetioci su, uz tradicionalne obrede i degustaciju, imali priliku da probaju ocenjena vina i upoznaju se sa rezultatima takmičenja.

U Domu kulture u Iđošu svečanost je započeta liturgijom i lomljenjem slavskog kolača, nakon čega je u vinogradu Ivana Đorđeva obavljeno osvećenje loze i simbolična rezidba. Centralni deo programa obeležilo je proglašenje pobednika i degustacija vina pristiglih na ocenjivanje.

Predsednik Udruženja vinogradara i vinara „Šasla“ Marko Mirkonj istakao je da rekordan odziv potvrđuje značaj manifestacije.

-Rekordan broj uzoraka govori da naši članovi i prijatelji širom Vojvodine šalju vina kod nas i time podstiču razvoj vinogradarstva – rekao je Mirkonj, dodajući da udruženje već 26 godina radi na očuvanju vinogradarske tradicije u Iđošu i podršci mladima koji se opredeljuju za proizvodnju vina.

Generalni pobednik manifestacije je Šarlota Silak iz Temerina sa vinom od italijanskog rizlinga, a nagradu je u njeno ime primio otac Deneš Tot.

-Iako je osvojila nekoliko zlatnih medalja do sada, ovo je najveći uspeh moje ćerke. Zajedno pravimo vina više od deset godina, uglavnom za nas, a nešto malo za prodaju – rekao je Tot.

Gradski pobednik je Tijana Tintar iz Kikinde, koja je navela da priznanje predstavlja podsticaj za dalji rad.

-Imamo mali porodični vinograd. Ovo nam je bila tek druga berba. Vino smo proizveli uz pomoć prijatelja iz vinarije ‘Kepul’, a nagrada nam znači za dalji trud i razvoj – istakla je Tintar.

Mesni pobednik je vinarija „Kepul“ iz Iđoša. Vlasnica Jelena Stepanov naglasila je da su osvojili četiri zlatne medalje.

-Poslali smo četiri vina na ocenjivanje i svako je dobilo zlatnu medalju. Vidi se da se trend proizvodnje vina povećava i da mladi ljudi ulaze u svet vinarstva – rekla je Stepanov.

Prošlogodišnji pobednik i kum slave Ivan Đorđev podsetio je da je prošla godina bila izuzetno pogodna za vinograde.

-Naš vinograd je u punoj rodnosti i daje kvalitetan rod od koga se dobija dobro vino. Ali protekla godina pogodovala je vinovoj lozi i dobili smo dosta kvalitetnog vina, kojim su ljudi želeli da se pohvale – naveo je on.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je značaj očuvanja tradicije i podrške proizvođačima.

-Kao grad podržavamo manifestacije koje čuvaju tradiciju ovog sela i vinogradarstvo ovog podneblja – poručio je Bogdan.

Pored degustacije vina, posetioci su mogli da obiđu mali vašar ispred Doma kulture, dok su članice udruženja žena pripremale krofne za goste. Manifestaciju su podržali Grad Kikinda, Mesna zajednica Iđoš, Turistička organizacija Kikinde i Srpska pravoslavna crkva.

„Dani vina“ u Iđošu nastavljaju da okupljaju proizvođače i ljubitelje vina, podstičući razvoj vinogradarstva i negovanje tradicije na severu Banata.

T. D.

dan-zaljubljenih

Dan zaljubljenih vodi poreklo iz ranog hrišćanskog perioda i vezuje se za svetog Valentina, sveštenika iz 3. veka koji je, prema predanju, tajno venčavao parove uprkos zabrani rimskog cara Klaudija II. Ipak, praznik se verovatno prepliće i sa starorimskim festivalom Luperkalije, koji se sredinom februara slavio kao obred plodnosti i dolaska proleća. Tek u srednjem veku, posebno u Engleskoj i Francuskoj, 14. februar počinje da se povezuje sa romantičnom ljubavlju.

Istog dana, u pravoslavnoj tradiciji, obeležava se Sveti Trifun iz 3. veka, koga vinogradari smatraju svojim zaštitnikom. Na ovaj dan simbolično se orezuje loza i zaliva vinom, uz verovanje da će godina biti rodna i uspešna.

Ako ste danas dobili cveće — uživajte. Ako ste dobili vino — takođe ste na pravoj strani tradicije. A ako ste ostali bez oba, nema razloga za brigu: ljubav ima više termina ove godine — 1. mart po julijanskom kalendaru, kao i 6. jul, kada Srpska pravoslavna crkva obeležava Svetog Valentina.

T. D.

zenska-dobrotvorna-zadruga-3

U Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja Kikinda večeras je održana promocija monografije „Velikokikindska dobrotvorna zadruga Srpkinja od 1873. do 1947. godine“, u organizaciji Istorijskog arhiva Kikinda. O knjizi su govorili autor Srđan Sivčev i lektor Viktor Škorić, predstavljajući istorijski značaj jedne od najdugovečnijih i najznačajnijih ženskih organizacija u gradu.

 

Autor je istakao da je istraživanje nastalo kao nastavak njegovog rada o zadrugama žena drugih nacionalnosti koje su delovale u Kikindi.

-Ona je najstarija u srpskom narodu, osnovana 1873. godine i radila je pune 74 godine, do 1947, kada je prestala formalno da funkcioniše – naveo je Sivčev.

Prema njegovim rečima, ciljevi zadruge bili su humanitarna pomoć siročadi, udovicama, invalidima i bolesnima, stipendiranje talentovanih učenika i studenata, kao i prosvećivanje žena. Osnivanje škole omogućilo je ženama stručno usavršavanje, dok je 1891. godine osnovano prvo srpsko nedržavno zabavište, gde su deca mogla da pohađaju predškolski program na srpskom jeziku.

Sivčev je naglasio da je istraživanje bilo izazovno jer je sačuvana tek jedna kutija originalne dokumentacije, pa su značajni izvori bili novinski tekstovi i časopis „Ženski svet“, koji je pratio rad dobrotvornih zadruga širom Austrougarske.

 

Među najznačajnijim ličnostima zadruge izdvaja se njena osnivačica i dugogodišnja predsednica Nina Petrović, istaknuta i obrazovana građanka Velike Kikinde, odlikovana za humanitarni rad.

Kao zanimljivost iz istorije zadruge, izdvajaju se zabave koje je organizacija priređivala tridesetih godina prošlog veka na kojima su nastupali džez orkestri iz Velikog Bečkereka i Beograda, dok je Radio Beograd snimao emisije i skečeve u saradnji sa članicama udruženja — detalj koji je danas malo poznat široj javnosti.

Lektor Viktor Škorić ukazao je posetiocima na značaj lokalne istorije.

-Globalna istorija je veoma istražena, dok je lokalna istorija mesto gde je pravi krvotok zajednice. Ovo je knjiga o istoriji Kikinde.

Promocija je okupila publiku zainteresovanu za lokalnu prošlost i društvenu ulogu žena, a monografija predstavlja doprinos proučavanju kulturne i humanitarne tradicije Kikinde.

T. D.

 

petak-13

Ako ste danas opreznije sipali kafu ili tri puta proverili gde su vam ključevi — niste jedini. Petak 13. važi za jedan od najpoznatijih „baksuznih“ datuma u zapadnoj kulturi, ali zanimljivo je da njegovo poreklo nije jedinstveno niti sasvim jasno.

Strah od broja 13 povezuje se sa hrišćanskom tradicijom — na Tajnoj večeri bilo je 13 učesnika, a veruje se da je Juda bio trinaesti za stolom. Petak je, s druge strane, u srednjovekovnoj Evropi smatran nepovoljnim danom jer je, prema predanju, Isus razapet upravo tog dana. Moderni mit dodatno je učvršćen 1307. godine, kada je u petak 13. oktobra francuski kralj Filip IV naredio hapšenje templara. Sam izraz paraskevidekatriafobija (strah od petka 13.) pojavio se tek u 20. veku.

Za one koji veruju u statistiku, a ne u sudbinu: istraživanja nisu pokazala dosledan porast nesreća na ovaj datum. Ipak, petak 13. ostaje savršen izgovor za šalu, oprez… ili dodatnu kafu.

Ako vam današnji dan prođe bez pehova — odlične vesti: još dva petka 13. čekaju nas kasnije ove godine: 13. marta i 13. novembra.

T. D.

police-2122394-1920

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi podneli su krivičnu prijavu protiv tridesetšestogodišnjeg muškarca zbog sumnje na nasilje u porodici. Osumnjičenom su izrečene hitne mere zabrane kontakta i prilaska žrtvi.

 

Prema saopštenju policije, D. S. (1990) iz Kikinde sumnjiči se da je u noći između 11. i 12. februara na ulici u Kikindi više puta rukama i nogama udario vanbračnu suprugu i naneo joj lake telesne povrede, koje su konstatovane u Opštoj bolnici u Kikindi.

 

Policija je, postupajući po Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici, nakon procene rizika izrekla osumnjičenom hitnu meru zabrane kontakta i prilaska žrtvi u trajanju do 48 sati, a Osnovni sud u Kikindi je, na predlog Osnovnog javnog tužilaštva, meru produžio na 30 dana.

 

Policija podseća da se nasilje u porodici procesuira po službenoj dužnosti i poziva građane da svaki vid nasilja prijave nadležnim organima.

kosta-sredojev-sljuka-1

Kod Opšte bolnice danas je obeležena godišnjica pogibije kikindskog revolucionara i studenta prava Koste Sredojeva „Šljuke“. Komemoraciju je organizovao SUBNOR Kikinda, uz polaganje venaca i odavanje pošte stradalim borcima.

Venac su položili direktorka bolnice Vesna Tomin i predstavnik SUBNOR-a Bela Terek, dok su skupu prisustvovali predstavnici organizacije, specijalnih jedinica policije, Opšte bolnice i Izviđačkog udruženja „Proka S. Plavi“ iz Kikinde.

Predsednik SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je da je na tom mestu pre 82 godine tragično stradao Kosta Sredojev „Šljuka“, jedan od pokretača Velikokikindskog partizanskog odreda.

-Nakon napada na odred 4. avgusta 1941. na Simićevom salašu, Kosta Sredojev je nastavio ilegalni rad, delujući kao veza između partijske ćelije i partizanskog odreda. Bio među najtraženijim revolucionarima, ali se, uprkos tome, slobodno kretao gradom – naglasio je Orelj.

Članica SUBNOR-a Vesna Balaban istakla je da se svakog 13. februara odaje pošta palim borcima i revolucionarima koji su dali život za slobodu. Ona je podsetila da je Šljuka, rođen 1919. godine, aktivno učestvovao u ilegalnom radu — držao predavanja, prenosio pisma i delio letke — u nastojanju da probudi svest naroda o borbi za slobodu.

Organizatori su poručili da je negovanje kulture sećanja na stradale borce važno kako bi se razumelo vreme rata i očuvalo istorijsko pamćenje za buduće generacije.

T. D.

dan-zaljubljenih

Udruženje žena „Velikoselke“ organizuje književno-umetničko veče pod nazivom „O ljubavi“, koje će biti održano u subotu u svečanoj sali mesne zajednice. Program počinje u 18 časova, a ulaz je slobodan.

Veče je zamišljeno kao susret književnosti i umetničke interpretacije, posvećen temi ljubavi. U programu učestvuju jerej Nemanja Milinković, koji će nastupiti kao besednik, Radmila Stupar u ulozi interpretatora, kao i Marija Vojinović, koja će biti i moderator i interpretator večeri.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane sugrađane da prisustvuju ovom književno-umetničkom događaju i najavljuju veče otvoreno za publiku, sa namerom da se kroz reč i interpretaciju obeleži tema koja je univerzalna i bliska svim generacijama.

T. D.